U posljednjih godinu dana u Varaždinskoj županiji ugašene su 122 tvrtke, dok je prema podacima HGK-a novoosnovana 391.

Najveći teret krize nose ugostiteljski i turistički sektor, ali i prijevoz i skladištenje, trgovina na veliko i malo te prerađivačka industrija.

Što se pak obrta tiče, podaci varaždinske Obrtničke komore govore da je zabilježen porast broja obrta. Konkretno, broj obrta 31. prosinca 2019. godine na području Varaždinske županije bio je 2861, a 31. prosinca 2020. godine 2986, odnosno 125 obrta više.

Porast broja tvrtki i obrta pripisuje se Vladinim mjerama za samozapošljavanje, koje su iznosile do 100.000 kuna, ovisno o djelatnosti i mjestu prebivališta.

Godinu dana bez prihoda

Tomica Drvar-Trtinjak, vlasnik varaždinske agencije Svikoncerti.eu za organizaciju putovanja na koncerte u Hrvatskoj i inozemstvu, jedan je od onih koji najviše osjećaju posljedice krize. Nisu zatvoreni odlukom Stožera, ali više od godinu dana su bez kune prihoda.

Putovalo se u svim krizama dosad, putovalo se čak i u vrijeme rata, ograničeno doduše, ali se putovalo. No, unazad godinu dana sve stoji.

Zadnji koncert odradili su prošle godine početkom ožujka, a ponovno bi mogli normalno funkcionirati tek sredinom sljedeće godine. Tako barem govore najave turneja na svjetskoj razini, a sve će opet ovisiti o epidemiološkoj situaciji i političkim odlukama, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini.

– Zahvaljujući Vladinim mjerama zadržana su radna mjesta, ali je problem neizvjesnost. Sad znamo da će mjere trajati još dva mjeseca, ali ne znamo kako će biti dalje – kaže Drvar-Trtinjak. Kako nisu zatvorene odlukom stožera, putničke agencije nemaju pravo na potporu za fiksne troškove, koje su koliko-toliko uspjele rješavati od početka pandemije do danas. Osim potpora za fiksne troškove, putničkim agencijama su potrebne i bespovratne potpore, kao što je to slučaj i u drugim europskim zemljama na koje se uporno oslanjamo.

Upozorava i da su u tijeku izmjene Zakona koje bi agencije obvezale da korisnicima vrate novčana sredstva nakon otkazivanja angažmana, u njihovu slučaju prijevoza na koncerte. No, problem je što taj zakon ne obuhvaća ostale. Primjerice, organizatori putovanja u većini slučajeva trebaju platiti akontacije za smještaj, a u slučaju varaždinske agencije, oni plaćaju i karte za koncerte, često i u stopostotnom iznosu, a umjesto povrata dobavljači im nude vaučere.

Valja istaknuti i kako bi se agencije najlakše izvukle da su proglasile stečaj jer sve putničke agencije moraju imati sklopljene police osiguranja u slučaju nesolventnosti, no nama je najbitnije povjerenje naših klijenata i zato ih pozivamo da se još malo strpe oko svojih povrata za aranžmane. Nakon šoka u našem sektoru ne treba nam još i nepovjerenje ljudi. Što se naših klijenata tiče, nemamo velik broj otkazanih aranžmana jer većina ih nestrpljivo čeka koncerte koji nisu otkazani, već odgođeni – kaže vlasnik varaždinske agencije, koji, kao i većina drugih, čeka jamstvo države za kredit, za koje se nada da neće biti problem.

Sredstvima iz kredita trenutno bi se normaliziralo poslovanje agencija i lakše bi se riješile situacije s povratima. No to su nove obveze putničkih agencija koje nisu najsretnije rješenje u trenutku kada su granice zatvorene i postoje restrikcije u putovanjima.

– Imamo dobar poslovni plan, a olakotno je to što smo usko specijalizirani segment putovanja na koncerte, tako da smo uvjereni da ćemo uskoro početi rješavati sva otvorena pitanja – optimističan je Tomica Drvar-Trtinjak.

Pogođeni i obrti

Osim tvrtki, krizom su pogođeni i obrti.

Obrtništvo je među najpogođenijim dijelovima gospodarstva, ali obrtnici su u ovoj situaciji pokazali svoju fleksibilnost i održivost, nisu obustavljali rad, osim onih čija je djelatnost obustavljena mjerama Stožera civilne zaštite, najčešće nisu smanjivali broj zaposlenika, već su nastavili raditi u teškim okolnostima i s brojnim problemima. Dio njih koji ima više registriranih djelatnosti prebacio se na funkcioniranje onog dijela koji može i smije raditi, a dio njih prilagođava se reorganiziranjem, navode u HOK-u.

Pohvalili su se da su obrtnici bili oslobođeni plaćanja komorskog doprinosa za drugi kvartal ove godine. Međutim, upravo je HOK bio među prvima koji su svojim članovima poslali nove račune odmah početkom ove godine. Plaćanja doprinosa oslobođeni su samo novootvoreni obrti.

Iz HGK-a pak navode da aktivno komuniciraju s tvrtkama te im prijedlozima i aktivnostima pomažu da se lakše snađu u krizi. Poseban naglasak stavljaju na pitanja prelaska granice dnevnih migranata, izaslanih radnika, prelaska roba preko granice itd.

Primjerice, zajedno s HOK-om i Hrvatskim izvoznicima, uputili su dopis Stožeru civilne zaštite RH u kojem traže da se poduzetnici koji se bave međunarodnim poslovanjem stave na prioritetnu listu za cijepljenje.

– Krajem prošle godine HGK je sve članice osnovane nakon 1. siječnja 2021. oslobodila plaćanja članarine za prve dvije godine poslovanja. Zbog iznimno teških uvjeta izazvanih koronom, i tvrtke koje su s radom počele 1. siječnja 2020. također su oslobođene članarine za 2021. – pohvalili su se iz HGK-a.

I HGK i HOK nastoje svojim aktivnostima uputiti obrte i tvrtke da se lakše snađu u krizi, a koliko su u tome uspješni, mišljenja su oprečna.

Darko Molnar, koordinator UGP-a za Varaždinsku županiju, kaže kako i dalje stoje kod zahtjeva da se ukine obvezno prisilno članstvo u komorama. Vlasnici tvrtki i obrta sami bi trebali odlučivati hoće li komorama plaćati prisilnu članarinu, smatra UGP.

Potpuno ukidanje poreza na potrošnju, ukidanje ili barem smanjenje komunalne naknade i prireza porezu na dohodak, osnivanje/povećanje bespovratnih potpora za poduzetnike, obrtnike i OPG-ove, samo su neki od zahtjeva koje je UGP Varaždin nedavno uputio gradonačelnicima, načelnicima i županu.

– Ako u Hrvatskoj imamo neke gradove i općine, doduše ne puno njih, koji su ukinule namete ili su oni minimalni, onda je to dokaz da se može tako funkcionirati. Zato nećemo odustati od zahtjeva da se poduzetnike i obrtnike oslobodi tereta koji nepošteno godinama nose na leđima. Mnogim djelatnostima je obustavljen ili ograničen rad i trebat će puno vremena da se oporave. Ugostitelji, turistički djelatnici, prerađivačke djelatnosti, povremeni prijevoz, izvođačke djelatnosti… svi se oni teško oporavljaju, a k tome dolazi i dodatna neizvjesnost kad će se moći i hoće li se ove godine uopće moći nesmetano raditi. Zdravlje djelatnika, kao i zdravlje posjetitelja, gostiju, kupaca, od iznimne nam je važnosti i rad poduzetnika možemo ostvariti uz odgovarajuće epidemiološke okvire. Stoga apeliram i na županijski Stožer civilne zaštite da se prije donošenja bilo kakvih dodatnih mjera konzultira sa strukom i nama kako bismo omogućili rad poduzetnika i ovih pogođenih djelatnosti. Cilj je da Varaždinska županija postane free zona poreza na potrošnju do kraja godine i da maksimalno smanjimo sve namete, a s ciljem razvoja gospodarstva te očuvanja radnih mjesta i plaća radnicima – rekao je Darko Molnar, koordinator varaždinskoga Regionalnog ureda UGP-a.

Smanjite broj županija

Razmjeri štete za gospodarstvo tek će se utvrditi, ali hrvatska Vlada ima nikad veću priliku za nužne reforme koje bi itekako ublažile koronakrizu. Pitanje je i hoće li biti novog zatvaranja s obzirom na to da epidemiolozi ponovno najavljuju oštrije mjere, te mogu li pojedini sektori u tom slučaju preživjeti.

– Imamo nagli porast nezaposlenosti, a oporavak će trajati dugo. Dok će se hrvatsko gospodarstvo polako oporavljati i nastojati stati na noge, očekuje nas premještanje preostale radne snage na tržišta  drugih zemalja. Javljaju nam se povratnici, ljudi koji su otišli u hrvatske tvrtke koje rade bez prijava u zemlji rada te oni koji su na „Kurzarbeitu“ u njemačkim i austrijskim tvrtkama.

Ne idu ljudi iz Hrvatske samo zbog plaća nego i zbog zdravstva i školstva u kolapsu, nesigurnosti u porastu, o osjećaju nepravde da ne govorimo. U roku od 10 godina više nećemo imati adekvatne radne snage. Pojednostavite i pojeftinite državu, smanjite broj činovnika i državnih tijela, ulažite u tehniku i tehnologiju i obrazovanje. Ne trebaju nama ratni avioni tuđe proizvodnje, nego kvalitetni profesori matematike i informatike. Za 10 godina ostat ćemo bez tehničke radne snage. Od tri županije na sjeveru Hrvatske neka se formira jedna – kaže Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja INGRA-DET, koje okuplja četrdesetak uspješnih tvrtki iz cijele Hrvatske.

Što se pak tiče planova za 2021. i 2022. godinu, nitko se ne usudi puno planirati u ovoj neizvjesnoj situaciji.

– Sada ispunjavamo ugovore starog investicijskog ciklusa, dok je srednjoročna situacija s financijama neizvjesna. Rotacije radnika, stajanja, testiranja, karantena i mjere samoizolacije te ostale mjere rezultirat će s 25-30 % manjim prihodima uz veće troškove, uz rizike naplate penala od investitora te ostale troškove zbog neispunjavanja ugovora na vrijeme. Kad hrvatski poslodavci ostvaruju prihode i pune proračun i hrane debelu birokraciju, a izaslani radnici se vraćaju sa svojim znanjima i zaradom, sve što od hrvatske politike dobiju su nominalne pohvale. Međutim, hrvatski investicijski radovi u inozemstvu nisu ni pod kakvom brigom države, ni pod kakvim zaštitnim sporazumom ili konkretnom podrškom HBOR-a. Ako se to ne promijeni, hrvatski će radnici postati njemački ili pak austrijski, a to znači da će gubiti i hrvatska država, ne samo svoje stanovništvo već i sredstva u proračunu, naposljetku je to odlučni demografski gubitak – kaže Andročec.