U Varaždinu u četvrtak počinju 7. dani Josipa Klime
Tradicionalni, 7. dani Josipa Klime ove će se godine održati od 7. do 12. ožujka. Posvećeni su komornoj glazbi, jednom...
Sredinom prosinca prošle godine čakovečki Ogranak Matice hrvatske dobio je novu internetsku stranicu. Na adresi maticack.com.hr tako možete čitati o svim aktualnim informacijama, planovima i novostima povezanima s aktivnošću Ogranka.
Što se tiče recentnih vijesti, krajem 2020. međimurska spisateljica Petrana Sabolek u suradnji s Ogrankom odlučila je pokloniti 600 primjeraka svoje slikovnice “Od slova do slova” međimurskim vrtićima i osnovnim školama za Božić. Potkraj godine izašao je i Hrvatski kajkavski kolendar za 2021. godinu, o čemu smo već pisali, a objavljena je i knjiga “Florijan Andrašec – hrvatski kajkavski pjesnik, melograf i kantor” mr. sc. Ivana Zvonara. Knjiga je nastala u suradnji Ogranka, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Zavod za znanstveni rad u Varaždinu) i Općine Dekanovec. Urednik izdanja je dr. sc. Vladimir Huzjan.
Krajem siječnja Ogranak je objavio i zbirku aforizama – odnosno, “kajforizama” – Đure Bela. Zbirka sadrži nekoliko stotina aforizama, a nosi naziv “Spameten zapišuvle”. Ilustrirana je šaljivim karikaturama Damira Novaka. Zanima li vas snimka promocije izdanja ili recenzija akademika Dragutina Feletara, i to možete pronaći na stranicama Matice.
Još jedno zanimljivo izdanje koje je dostupno na mrežnim stranicama za skidanje u PDF formatu je i 54. broj časopisa “Hrvatski sjever”.
– Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Možete ga besplatno spremiti na računalo ili čitati online – kaže glavni urednik “Hrvatskoga sjevera” dr. sc. Krunoslav Mikulan, inače potpredsjednik Ogranka.
Autori priloga su Damir Barbarić (“O živom zrenju prirode”), Ivan Vuk („Komisija ne smije iz sela otići, a da posao nije završen“. O nekim aspektima otkupa poljoprivrednih proizvoda u kotaru Čakovec 1945. – 1948. godine), Đuro Blažeka (“Pseudoanalogonimija između preloške skupine međimurskog dijalekta i prekomurskog književnog jezika”), Robert Šperanda i Krunoslav Mikulan (“Kršćanski i paganski simboli u djelima C. S. Lewisa, J. K. Rowling i M. Benini”), Anita Topljak i Predrag Oreški (“Opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja predmeta Informatika kao obveznog predmeta u sklopu projekta ‘Škola za život'”), Veronika Brlek i Predrag Oreški (“Edukativni roboti i njihova primjena u obrazovanju”), Jasminka Prstec (“Vježbenički ERP u nastavi”), Vladimir Legac (“Prikaz knjige Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić: ‘Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak'”) i Krunoslav Mikulan (“Josip Grgevčić – umjetnik, profesor, čovjek (in memoriam)”.
Na stranicama je objavljena i poveznica na razgovor s književnicom Verom Zemunić, koji je vodila tajnica Ogranka Anita Novak.
U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.
Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.
Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.
Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.
Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones.
Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.