Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi javno savjetovanje za Obrazac prethodne procjene za Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenom infrastrukturom, objavljeno je na stranicama Ministarstva.
Nakon što su građani prije nekoliko godina predali svoje zahtjeve za legalizacijom objekata, država je napokon odlučila ozakoniti i vlastitu bespravnu gradnju. O čemu se zapravo radi?
Vlada će time zapravo legalizirati plinovode, telekomunikacijske mreže, ceste, vodovode, kanalizacije…
Cilj je, kako se navodi u Obrascu, omogućiti rekonstrukciju infrastrukture, ali i stvoriti preduvjete da se određeni projekti mogu prijaviti za sufinanciranje sredstvima EU. Poznato je da EU ne financira bespravnu gradnju. Do sad se to rješavalo za svaki slučaj zasebno.
– Donošenjem ovog Zakona ozakonit će se nezakonito izgrađena i nezakonito rekonstruirana infrastruktura u smislu upravnih propisa kojima se uređuje upravno područje prostornog uređenja i gradnje radi njihova uključivanja u pravni promet kao zakonito izgrađenih građevina, a što će omogućiti njihovu rekonstrukciju, stavljanje u rad u određenim slučajevima i omogućit će pribavljanje sredstava za njihovo održavanje i financiranje iz različitih izvora, uključujući i sredstva EU – navodi se u Obrascu.
Nadalje, kako piše u Obrascu, omogućit će se evidentiranje predmetnih građevina u informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU), čime se olakšava i unapređuje praćenje stanja u prostoru, pravni promet nekretninama i povećava pravna sigurnost, izrada prostornih planova i drugih propisa i dokumenata vezanih uz prostor i nadzor građevinske inspekcije.
Podsjetimo da je bilo više pokušaja legalizacije infrastrukture, ali do sad nije bilo sluha u Vladi.
Savjetovanje traje do 10. rujna 2021. godine, a svojim komentarom možete se uključiti OVDJE.
Ukupno 38 posto maturanata (2052) strukovnih škola s pretenzijom upisa studija palo je državnu maturu na jesenskom roku zbog ocjene nedovoljan iz barem jednog obaveznog predmeta – matematike, hrvatskog i stranog jezika.
Kada je riječ o učenicima gimnazija koji postižu znatno bolji uspjeh na maturi od učenika strukovnih škola (zbog koncepta mature prilagođenog kurikulumu gimnazija), maturu je u drugom pokušaju palo njih 123, odnosno 12 posto. Za gimnazijalce to znači da nemaju ispunjen uvjet o završnosti obrazovanja pa će svoju šansu trebati potražiti na maturi 2025., piše Jutarnji list.
Nakon što je na ljetnom roku maturu pao svaki drugi učenik strukovne škole, na jesenskom roku ispite je pisalo njih čak 5387, odnosno zajedno s gimnazijalcima, tom su roku pristupila 7344 maturanta. Kada je riječ o strukovnjacima, hrvatski je palo njih 28 posto, matematiku na osnovnoj razini 15 posto, dok ih je 53 posto palo matematiku na prijavljenoj višoj razini. Iznenađuje podatak da osnovnu razinu engleskog jezika nije položilo 44 posto strukovnjaka (višu razinu 11 posto).
Katastrofalan rezultat zabilježen je na izbornom predmetu fizika, budući da je nedovoljan iz tog ispita dobilo čak 93 posto maturanata strukovnih škola. Loš prolaz su imali i iz kemije (59 posto negativnih ocjena), pak i informatike koju je palo 58 posto strukovnjaka. Porazno je bilo i s biologijom – 61 posto ih je palo taj ispit, a pristupnici se ne mogu pohvaliti niti s dobrim rezultatima iz predmeta politika i gospodarstvo – palo ih je 43 posto.
Fizika je bila najteži izborni predmet i za gimnazijalce, pa taj ispit nije uspjelo proći njih 57 posto. Informatiku je pao svaki treći gimnazijalac, slično kao i kemiju (32 posto), odnosno matematiku na višoj razini (31 posto). Iznenađuje i da je engleski jezik na osnovnoj razini bio eliminacijski za 25 posto gimnazijalaca, kao i to da je negativnu ocjenu iz politike i gospodarstva dobilo 30 posto gimnazijalaca.
Po podacima NCVVO-a, rezultati jesenske mature značajno su lošiji od lanjskih iz fizike kada je palo 78,5 strukovnjaka i 46 gimnazijalaca, a rezultati iz kemije su gotovo isti. U odnosu na lanjskih 20 posto gimnazijalaca koji su pali matematiku na osnovnoj razini, dva posto ovogodišnjih je značajan napredak. Druga je priča s matematikom na višoj razini koju je lani palo 18,6 posto gimnazijalaca, a sada 31 posto.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
U 76. godini preminuo je dugogodišnji predsjednik DVD-a “Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu” zaslužni vatrogasac i veliki promotor vatrogastva g. Mirko Svetec, Tužnu vijest potvrdili su iz DVD-a Varaždin.
Mirko Svetec rođen je 1949. godine, članom DVD-a Varaždin postao je 1989. godine. Od tada je obnašao brojne dužnosti u Društvu – 15 godina proveo je na dužnosti tajnika DVD-a te 18 godina na mjestu predsjednika najstarijeg DVD-a u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Uz to, svoj doprinos vatrogastvu dao je i u drugim vatrogasnim organizacijama – Gradska vatrogasna zajednica Varaždin, Vatrogasna zajednica Varaždinske županije, Hrvatska vatrogasna zajednica gdje je godinama djelovao u cilju poboljšanja statusa vatrogasaca i razvoja vatrogastva općenito. Do posljednjih dana svog života Mirko Svetec je bio zamjenik predsjednika GVZ Varaždin, predsjednik Odbora za priznanja i odlikovanja Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, član Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti Hrvatske vatrogasne zajednice. Za svoj rad i doprinos 2020. godine primio je najviše vatrogasno odlikovanje – povelju i plaketu s likom Gjure Stjepana Deželića.
Posljednji ispraćaj bit će u utorak 24. rujna 2024. godine na groblju u Varaždinu u 14 sati sa svim vatrogasnim počastima.
-Svi koji žele sudjelovati na posljednjem ispraćaju pozivaju se da dođu u svečanoj vatrogasnoj odori ili ako je nemaju u radnoj odori. Dodatne informacije oko mjesta okupljanja za formiranje ešalona, odavanja počasti, počasne straže dostavit ćemo Vam čim budu poznate – poručili su iz DVD-a Varaždin.
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
Vaše dijete je talentirano za driblanje loptom po stanu, ples na zadnjem sjedalu automobila, od svega što mu je nadohvat...
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
