ĆAKULE: IVICA JEMBRIH
Ivicu Jembriha Cobovičkog ne treba mnogo predstavljati. On je poznati pjesnik, pripovjedač, putopisac, recenzent, kolumnist…
Mogli bismo nizati još toga čime se sve ovaj rođeni Zagorac bavio, tj. čime se sad bavi provodeći dane u varaždinskom Domu umirovljenika gdje smo ga nedavno posjetili. Dočekao nas je ukrašen licitarskim srcem zataknutim kao broš, s natpisom “ča kaj što”. Tako uvijek dočekuje goste, kaže. Priupitali smo ga što sve stvara ovih dana.
Nedavno sam objavio knjigu “Spas ljubavi si spasil” – sonetni vijenac posvećen mojem velikom prijatelju Milanu Remaru Klopotecu. Prije nego je otišao u vječnost, dao mi je nešto svojih fotografija i rekao da napišem tekst za 100. obljetnicu njegovog rođenja. Knjiga je izašla nedugo nakon što je on umro…
Što dalje slijedi?
Pripremio sam knjigu pjesama posvećenu ekološkom recitalu “Ivanščica diše za cieli sviet”, koji sam pokrenuo s prijateljima 1995. godine. Rukopis je u tiskari Tiva i treba izaći za mjesec dana. Zatim, tiskari Zrinski ponudio sam zbirku pjesama “Od Bosiljeva do Graza”. Ta bi zbirka trebala izaći tijekom godine. A imam i gotov rukopis romana “Pojela ga magla”.
Što nam donosi zbirka posvećena Recitalu?
To je knjiga pjesama ekološke naravi. Inače, na temelju tog recitala nastala je prva svjetska ekološka vlada, čije će sjedište biti u Peterancu u domu Frana Galovića.
Tko je predsjednik te vlade?
Ne znam. Ako me kazne, onda bum ja (smijeh). Imamo 46 članova i počasne članove među kojima su Josip Bozanić, Papa, Putin, Gorbačov, Obama… Tu vladu bi financirali živi nobelovci, a vratili bismo im dug kad ekološka vlada dobije Nobelovu nagradu za zaštitu svekolike prirode. A to bu na Sveto nigdarjevo! (Opet smijeh.)
Od Bosiljeva do Graza je zbirka ljubavnih pjesama?
To su pjesme posvećene Katarini Zrinski, najvećoj mučenici svih vremena, ne samo naših razmjera. Sadrži 388 pjesama ljubavne, erotske i domoljubne tematike.
Zbog čega ste baš njoj posvetili zbirku?
Zato što je ona cijeli život ispaštala. Na kraju je umrla u ludnici u Grazu, zakopali su je tamo s njezinim sinom Ivanom, niti se ne zna gdje. Ostala je bez brata Adama, bez muža Petra, bez kćeri, bez svega… Zbog Zrinskih vam je Čakovec glavni grad Europe.
Pojasnite nam malo.
Na temelju Recitala nastala je prva svjetska ekološka vlada
Dinastija Zrinskih je iskrvarila za cijelu Europu iz Čakovca.
Spomenuli ste maloprije i da ste napisali roman.
“Pojela ga magla” je performans-roman iz ‘55. godine, tj. iz dana kada sam stanovao u đačkom domu u Zagrebu. To je spoj proze, poezije i fotografije. Ne ograničavam se samo na pisanu riječ. Pustim i fotografiju da upotpuni tekst.
Radnja se temelji na autobiografskim podacima?
Da, temelji se na mojim doživljajima. Naime, u domu ratne siročadi živjela je djevojčica koja je ostala bez oca i matere. Mi, momci iz đačkog doma, svake smo godine dočekivali Novu godinu kod njih. I tako se rodila ljubav između mojih prijatelja iz doma i tih djevojčica. U romanu pratim, dakle, osobu koja nije imala nikoga. Zaljubila se misleći da je to “rame” konačno za budućnost, međutim, ono je bilo ledeno rame, tako da sam je na kraju ja morao spašavati! Taj dečko u kojeg je bila zaljubljena, moj najbolji prijatelj, zapravo je već imao curu duže vrijeme, ali one nisu znale jedna za drugu. I tako smo ta djevojčica iz doma i ja jednom otišli u šetnju do Botaničkog vrta kad, evo, ide taj moj prijatelj sa svojom curom. Silaze s tramvaja, a djevojčica dođe pred njih i pita ga: “Koga ti sad voliš?” On je odgovorio tako što je zagrlio svoju djevojku koju je imao otprije. A ova djevojčica izvadi otrov za štakore i pojede ga! Moj prijatelj je na to samo otišao, nije ju shvaćao ozbiljno.
I? Što je dalje bilo s njom?
Odmah sam skočio do javne govornice, pozvao Hitnu, koja je došla i odvela je u bolnicu. I sad slijedi drama: on je moj prijatelj, ja njega osuđujem, a teško mi je ostaviti ga kao prijatelja. Došli smo zatim do ideje da je posjetimo u bolnici, kupili joj kilogram banana, koje smo putem pojeli, a nismo imali novaca da kupimo još i tako na kraju nismo ni otišli u bolnicu…
Zbirka pjesama posvećena Katarini Zrinski jer je bila najveća mučenica
Ipak, nemojmo sve ispričati čitateljima!
Samo još to da kažem – ona je ostala živa i kasnije se afirmirala kao pjevačica.
Sad su u modi krimići. Jeste li se možda odlučili na promjenu žanra?
Ne! Ja ne želim pisati konstrukcije, pišem ono što sam doživio i o čemu mogu govoriti.
Kad ćemo imati prilike čitati “Pojela ga magla”?
Prvo moram naći sponzora!
Izvor:
Foto:
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
