Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti podignuo je prašinu u javnosti. Ovim prijedlogom uglavnom se predlaže centralizacija cijelog sustava. Sve opće i specijalne bolnice na županijskoj razini, njih 57, dobit će novog vlasnika – državu.

Također se predviđa ukidanje 21 županijskog zavoda za javno zdravstvo, a ostao bi samo Hrvatski zavod za javno zdravstvo. I županijski zavodi za hitnu medicinu, njih 21, također bi trebali zatvoriti vrata na dosadašnji način i upravljanje bi preuzeo Hrvatski zavod za hitnu medicinu.

Što misle o novom prijedlogu Zakona te o najavljenoj reformi zdravstva, upitali smo saborske zastupnice i zastupnike iz Varaždinske i Međimurske županije.

Alibi, a ne reforma

Kao osnovni razlog za pokretanje ove centralizacije u zdravstvenom sustavu navodi se racionalizacija, koja u ovakvim slučajevima služi kao alibi, no neće se mnogo uštedjeti bez dodatnih reformi, smatraju SDP-ove saborske zastupnice.

– SDP će kroz saborsku raspravu jasno upozoriti na sve manjkavosti ovakvog zakonskog prijedloga. Prema svemu sudeći, sigurno je da nitko tko hoće dobro građanima Hrvatske i želi kvalitetan zdravstveni sustav u korist građana ne može podržati ovakve izmjene Zakona – rekla nam je SDP-ova saborska zastupnica Barbara Antolić Vupora. Ona smatra da ovo što je trenutno na stolu uopće nisu reforme.

– Kao prvo, ovo nisu reforme koje vode kvalitetnim i brzim uslugama za građane, već spašavanje zdravstvenog sustava od bankrota. Kao drugo, ovim prijedlogom uglavnom se predlaže centralizacija cijelog sustava, što znači da HDZ pod svojom kapom želi imati kompletan sustav, navodno zbog racionalizacije, ali zapravo da bi ga mogao koristiti i imenovati svoje kadrove. Postojeći zdravstveni sustav je izrazito loš. Bazira se isključivo na liječenju, umjesto da se više ulaže u prevenciju, kao što je predlagala posljednja SDP-ova Vlada. Takav pristup, gdje se sve bazira na liječenju, je skup, zato je zdravstvo puno dugova i često imamo problema s opskrbom lijekovima i potrepštinama. Liste čekanja su preduge. Pandemija, kojom Vlada loše upravlja, dodatno je stvorila probleme u zdravstvu. Nemamo dovoljno zdravstvenih radnika, imamo problema s prekovremenim satima. Nažalost, ove izmjene ne nude reforme i samim tim zdravstveni sustav neće biti bolji – smatra Antolić Vupora.

Što se pak tiče prijedloga da se naknade za rodiljni dopust i bolovanje skinu s troška HZZO-a, Antolić Vupora smatra da je intervencija u sustav bolovanja površna i nedostatna.

Opterećenje građanima

– Možda će smanjiti administriranje za kraća bolovanja, ali neće zaustaviti vrlo izražen nepovoljan trend rasta broja slučajeva i dana trajanja bolovanja. Ovakvim prijedlogom država dodatno opterećuje zaposlene i građane. U fokusu zdravstvene reforme trebaju biti građani. Ako se građanima ukidaju usluge, ako se privatiziraju usluge, ako se reforma svodi na to da je jedino bitno tko čime upravlja, onda to nije reforma. SDP-u je svaki prijedlog koji ide na štetu građanima kad su zdravstvene usluge u pitanju apsolutno neprihvatljiv – rekla je Barbara Antolić Vupora.

S njom se slaže i SDP-ova Andreja Marić, saborska zastupnica iz Međimurja.

– Temelj kvalitetnog zdravstvenog sustava su provoditelji zdravstvene zaštite, odnosno djelatnici u zdravstvu, te dostupno i uređeno zdravstvo, a u središtu sustava je zadovoljan bolesnik. No hrvatski zdravstveni sustav daleko je od toga – kaže Andreja Marić, koja kao liječnica u zdravstvu radi više od 20 godina, najprije u ordinaciji obiteljske medicine, pa u Hitnoj medicinskoj pomoći, a potom u bolničkom sustavu.

– Postojeći zdravstveni sustav je nakaradan: nerealne cijene pruženih zdravstvenih usluga, nedovoljni financijski limiti za pruženu zdravstvenu zaštitu, nedostatak djelatnika u zdravstvu, problem prekovremenih sati itd. Nažalost, novi nacrt izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je ovih dana iz Ministarstva zdravstva poslan na raspravu dionicima u zdravstvu, ne nudi potrebne reforme – kaže Marić. Dodaje da se, zapravo, stanovnicima sjevera Hrvatske želi oteti njihova imovina.

– Želi se doslovce potezom pera oteti Županiji njezinu imovinu i osnivačka prava, u mojoj sredini za Županijsku bolnicu Čakovec, Zavod za hitnu medicinu i Zavod za javno zdravstvo. Stanovnici Županije i Međimurska županija ulagali su vlastita sredstva u naše zdravstvene ustanove, Županijska bolnica Čakovec izgrađena je samodoprinosom stanovnika Međimurja. Nećemo dopustiti ukidanje naših odjela i zdravstvenih ustanova! U ovom nacrtu ne vidi se hoće li se voditi računa o postotku gravitirajućeg stanovništva koje ustanova zbrinjava (npr. Županijska bolnica Čakovec zbrinjava više od 80 % gravitirajućeg stanovništva), ekipiranosti i opremljenosti odjela i ustanova, broju usluga koje se obavljaju, o tome koliko je država dužna ustanovi, koliko je Županija dužna ustanovi itd. Ovaj nacrt ne jamči da će se zadržati svi zaposleni, ustanove i odjeli koji dobro rade svoj posao. Zar će se voditi računa samo o kilometrima udaljenosti između ustanova? Zašto se preuzimaju pod državu i one ustanove koje posluju pozitivno? U novom nacrtu nema ni riječi o mogućoj funkcionalnoj integraciji zdravstvenih ustanova unutar županija. Radije se išlo na potpuno preuzimanje od strane države. Vezano uz čl. 168., zašto se ne ukine pripravnički staž za preostale zdravstvene struke koje ga još moraju obaviti? Ako se ne ukine, država ga je dužna osigurati unutar godine dana od završetka školovanja. I na kraju, u završnom članku 42. u nacrtu, kakav je to posebni sporazum između države i jedinica lokalne/regionalne samouprave? Kako će se riješiti pitanje imovinskopravnih odnosa, dosadašnje pružanje nadstandarda, uložena golema sredstva županija u ustanove? O tome nema nikakvih planova, čak ni ijedne riječi – kaže zastupnica Marić.

Glas za prelazak bolnica pod ingerenciju države u Hrvatskom saboru prijedlog Zakona neće dobiti ni od SDP-ove saborske zastupnice iz Međimurja Boške Ban Vlahek. Ističe da je Međimurska županija bila najbolje organizirana u najgorim trenucima pandemije, zahvaljujući prepoznavanju potreba stanovništva.

– Ako se dogodi preuzimanje i dovede do brže i bolje nabave npr. vozila za Hitnu pomoć, uređaja za našu bolnicu ili, primjerice, poticanja razvoja nekih odjela, što bi dovelo do bolje skrbi za naše pacijente, tada nemam ništa protiv. No, iskustva iz prošlosti pokazala su da će se vjerojatno zaustaviti zapošljavanja, a neke ustanove nemaju djelatnika ni prema minimalnim standardima, te da će se zaustaviti pokušaj razvoja nekih djelatnosti – upozorava saborska zastupnica Ban Vlahek te dodaje da se, što se tiče eventualnih ukidanja naknada za rodiljni dopust i bolovanje s HZZO-a, nikako ne slaže sa smanjenjem prava građana ili dodatnim opterećenjima gospodarstva.

Građani taoci dugovanja

HNS-ov saborski zastupnik Predrag Štromar pak smatra da pacijenti ne bi trebali biti taoci nagomilanih dugovanja u zdravstvu te da je prioritet bolja zdravstvena skrb. Politikantstvo, kaže Štromar, treba ostati po strani.

– Prijedlog Zakona još nije gotov, a kad bude, rado ću komentirati. Vidim u medijima da su neki brže-bolje počeli komentirati, ali pustimo da Zakon dođe pred Vladu, a onda i u Sabor. Ono za što ću se sigurno zalagati je da ljudi imaju bolju zdravstvenu skrb i da ne budu taoci nagomilanih dugovanja u zdravstvu. Što se takozvane reforme tiče, godinama slušamo o reformama, a kad dođu na dnevni red, onda redovito imamo otpor, većinom iz birokratskih tabora. Mogu jedino reći da je prioritet racionalizacija troškova, ali nikako prebacivanje tih troškova na leđa građana. Također, prava reforma bi bila potpuna digitalizacija sustava, što bi smanjilo birokraciju, a vjerujem i liste čekanja, a što bi rezultiralo boljom zdravstvenom skrbi – rekao je Štromar.

HDZ-ove saborske zastupnice i zastupnici, kao ni zastupnica Reformista, do zaključenja broja nisu odgovorili na upit Regionalnog tjednika.

Jenkač: “Svaka je istinska reforma bolna”

O reformi zdravstva pitali smo saborskog zastupnika HDZ-a i gradonačelnika Novog Marofa Sinišu Jenkača. On ističe da će navedeni zakon podržati.

– Podržat ću Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, i to zato što je trenutna situacija u zdravstvu neodrživa budući da zdravstvo konstantno generira gubitke te su rashodi dva i pol puta veći od prihoda. Činjenica je da država u zdravstvo upumpava prevelike iznose sredstava namijenjenih funkcioniranju zdravstvenog sustava, nad čijim trošenjem nema nikakve kontrole, odnosno nema kontrole nad rashodima i njihovom opravdanošću. U ovom trenutku bolnice su pod upravom i vodstvom županija, koje su ih bile obvezne sanirati, a mnoge županije to nisu učinile. Prelaskom bolnica u državno vlasništvo država će imati kontrolu nad trošenjem sredstava, čime bi se postiglo racionalnije i učinkovitije funkcioniranje bolnica, a što bi posljedično dovelo do pružanja kvalitetnijih usluga građanima. Nisam upoznat s navodnim planovima da isplata naknada za rodiljni dopust i bolovanje radnika ne bi više bila obveza HZZO-a. Uvjeren sam da isplata naknada za rodiljni dopust i bolovanje radnika neće ići na štetu poslodavaca, a osobito ne na štetu korisnika. Apsolutno se nadam da će najavljena reforma zdravstva doprinijeti boljem funkcioniranju zdravstva i racionalnijem trošenju državnog novca, kao i smanjenju troškova u zdravstvu, a osobito da će dovesti do poboljšanja kvalitete zdravstvenih usluga za građane. Svaka je istinska reforma bolna, ali u ovom trenutku, s obzirom na teško i neodrživo stanje u zdravstvu, je jedini izlaz iz takvog stanja – objasnio je Jenkač.