Povežite se s nama

U fokusu

Zbog “muljanja” nestaje plac kakav poznajemo

Objavljeno:

- dana

Fiskalne blagajne na tržnicama

Na varaždinskoj se tržnici prošlu srijedu ujutro nije tržilo. Prodavači su tihim štrajkom od 9 do 11 sati izrazili nezadovoljstvo uvođenjem fiskalnih blagajni na plac. Premda od većine trgovaca fiskalizaciji podliježe njih samo petnaestak, ostali prodavači solidarizirali su se s njima i također na dva sata zatvorili štandove.

Tako je fiskalizacija, barem naizgled, ujedinila prekupce i domaće proizvođače. Ključna je riječ – naizgled. Svi su pred kamerama i novinarskim perima dijelili mišljenje da fiskalnoj blagajni na placu mjesta nema. Izjave svih strana svodile su se na isto – fiskalizacijom placa uništava se stoljetna hrvatska tradicija – tržnice na otvorenom. Prvo će, vele, otići fiskalni obveznici, potom kupci, a za njima i ostali prodavači, jer kome će prodavati?

– Fizički bismo voljeli vidjeti kako je to izvedivo kad na minus 20 ili plus 40 s pet kupaca koji čekaju red funkcionira fiskalizacija. U zatvorenom prostoru je to nešto sasvim drugo. Nitko ne bježi od zakona, ali treba naći kompromis, bili su složni svi involvirani.

Prekupci = šverceri?

Ministar Slavko Linić “proglašen” je najvećim neprijateljem hrvatske tradicije koji je ulaskom u EU uveo ono što niti jedna zemlja članica ne prakticira. Ako traže švercere, prvo neka pregledaju knjige supermarketa, ljutiti su trgovci. Austrija je, primjerice, umjesto da kumice uči informatici i za grincajg izdaje račun na koji se zbog loših veza čeka i po nekoliko minuta, uvela paušalni porez.

Nakon službenih izjava, ton i mišljenja postali su vrlo oprečni. Prekupci, koje je većina kupaca okarakterizirala “švercerima” jedini su ostali pri deklarativnoj izjavi. Prvo, već riječ “prekupci” smatraju pogrdnom i budući da većina ima registrirane obrte – smatraju se obrtnicima.Neslužbena glasnogovornica obrtnika, Mirjana Kovačić, objašnjava.

– Moja obitelj, nas desetoro, živi uglavnom od prodaje na placu. E, sad, kako da uz domaću proizvodnju preživimo zimu, pita.

U njezinome pitanju leži i odgovor zašto je uz OPG Koprek otvorila i obrt.

– Isto kao što ljeti prodajem ono što sami zasadimo, zimi kupujemo povrće iz Dalmacije. No znamo od koga i znamo da je također domaće – kaže gospođa Kovačić.

– Najmanje se mi bojimo fiskalizacije. Nego, ljudima se uglavnom, kao prvo, žuri, a kao drugo, nisu navikli čekati račune na placu. I sad neka mi kupac ode prije nego se isprinta račun, kao pravna osoba podliježem kazni od 10 do 50 tisuća kuna. Gotovo. Mogu se pokupiti s placa. Sad će kćer koja nam pomaže kad nema škole, valjda služiti jedino za navlačenje kupaca za rukav da čekaju račun – rezignirano kaže.

Pritom kao najpogodniju soluciju predlaže paušal.

– Mi ne želimo dirigirati koliki će paušal biti. Neka bude onoliko koliko oni misle da nam treba naplatiti. Ali realno.

”Van s placa”

Domaći proizvođači su nakon odlaska većine novinara promijenili izjave i tonalitet. – Ima sve to smisla. Nakupac kupi i preproda. Mene sjeme, primjerice, na godišnjoj razini košta oko 40.000 kuna i na to moram platiti PDV. Nitko me nije oslobodio poreza na dohodak. Pa, plavi dizel – nama te troškove nitko ne oprašta – rekao je jedan od rijetkih proizvođača koji se želio predstaviti, Mladen Novak.

Anonimne izjave bile su žešće.

– Kažu, plaćaju poreze… O.K. Ali sve se radi s kešom. Oni robu gotovinom kupe na zelenoj tržnici, a tko i kako može kontrolirati koliko tamo plate, a na koliko su izdani računi. Slično misli i Zoran Crkvenčić, na placu kupac, a inače proizvođač mlijeka.

– Ne znam – svaka litra mlijeka koju prodam mora ići preko računa. U redu je da OPG-i i proizvođači mogu bez blagajne. Ali s druge strane priče, ne znam na osnovi čega prekupci prikazuju promet i dobit? Reda treba biti.

Gospođa Slavnić je, pak neutralna.

– Kupujem svu zelenjavu na placu. Prekupci vele da svi sve svoje obveze državi uredno plaćaju. S druge pak strane čujem da se pola toga prodaje na crno. Dakle ne znam što je prava istina – kaže. Za razliku od njenog diplomatskog odgovora, Juraj je decidiran: – Tko ima svoju robu, neka prodaje jer to i jest smisao tržnice, a prekupce treba maknuti.

Skupi “grijeh”

Većina proizvođača s kojima smo razgovarali najradije bi maknula obrtnike s tržnice. Smatraju da im ondje nije mjesto. Dok oni tvrde kako je “upravo Mirjana Kovačić jedna od onih koja pod krinkom OPG-a prodaje i ono što ima prijavljeno preko obrta” ona se, pak, pita “kako bilo tko može povjerovati da je sva zelenjava i voće koju zimi prodaje OPG zaista iz vlastitog vrta ili plastenika?” – Ako žena izgleda onako kako zamišljamo da bi kumice trebale izgledati, a priori im se vjeruje – kaže obrtnica Kovačić dok bogati asortiman njezina štanda razgledavaju Japanci snimajući fotoaparatima. Ako obrtike ulove da prodaju bez računa, kazna je, kao što smo rekli, od 10 do 50 tisuća kuna. No proizvođači će za isti “grijeh” platiti 1.000 kuna.

Fiskalizirani račun nije dokaz da je roba iz vlastitog vrta

Prodavači s tržnica iz cijele Hrvatske okupili su se u ponedjeljak ispred zgrade hrvatske vlade na Markovom trgu kako bi pokušali iznaći kompromis s ministrom Linićem oko fiskalizacije na placevima. Predstavnici Vlade prvo su ignorirali oko šesto prodavača – od čega i njih desetak iz Varaždina – koji podliježu fiskalizaciji nakon čega je s njima porazgovarao sindikalist Vilim Ribić. Potom je iz zgrade ipak izašao zamjenik ministra koji je prenio stav Slavka Linića da država neće odustati od fiskalizacije. Linić ne pristaje niti na molbe trgovaca da se onda barem na tri mjeseca produži rok za uvođenje fiskalnih blagajni. Direktor Gradskih tržnica Varaždin Predrag Ciglar nije bio u Zagrebu, ali je cijelo vrijeme održavao kontakt sa “svojim” prodavačima. – Prodavači su iznijeli svoje zahtjeve o prolongiranju zakona na tri mjeseca kako bi se uskladili oko mogućih kompromisa, ali i kako turisti tijekom sezone ne bi dolazili na poluprazne tržnice. Jer dok je u Varaždinu omjer prodavača i proizvođača 80 prema 20 posto u korist proizvođača, na Dolcu je obrnuto. Zar je fiskalizirani račun dokaz da je roba zaista iz vlastitog vrta? Nitko od ovih ljudi nije protiv zakona i reda, ali uvođenje blagajni na otvoreno zaista nema smisla – uvjeren je šef varaždinskog placa. Prodavači su iz Zagreba otišli bez kompromisa kojem su se nadali. Ministar Linić je, naime, poručio da fiskalizacija na tržnicama počinje 1. kolovoza što je i ovako mjesec dana dulje od prvotno predviđenog datuma. Prosvjednici su najavili tužbu Europskom sudu.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Varaždin je europski grad stabala: “Ovo smo postigli kao tim”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.

The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.

Priznanje

Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.

Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.

– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.

– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.

Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.

Zahvala

– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.

Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.

– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Stiglo je prvih šest borbenih aviona Rafale, čuvat će i varaždinsko nebo te grmjeti na aeromitingu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj. 

Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak. 

– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.

Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje