Povežite se s nama

U fokusu

Evo kada će u Hrvatskoj početi rasti kamate na kredite

euro, novac

Objavljeno:

- dana

Europska središnja banka objavila je da njene ključne kamatne stope ostaju na postojećim minimalnim razinama, unatoč rekordnoj inflaciji u eurozoni.

Inflacija, koju su lani svi smatrali privremenom, očito se, međutim, “prelijeva” i u ovu godinu, te je tako u siječnju u eurozoni premašila 5 posto. No, ovakva odluka ECB-a, da se još ne kreće s bitnijim zatezanjem monetarne politike, bila je i očekivana, s obzirom da je predsjednica ECB-a Christine Lagarde već i prije naglašavala da s time ne treba žuriti, te da neće podizati ključne stope prije 2023, piše Novi list.

Ključne kamatne stope ne bi se, dakle, trebale povećavati, (sve ipak ovisi o daljnjem kretanju inflacije), no ostavljena su naravno otvorena vrata da se to počne događati u 2023. ECB međutim ostaje na putu smanjenja otkupa obveznica.

Tako se u priopćenju ECB-a navodi da će Upravno vijeće prekinuti neto kupnju imovine u okviru Programa hitne kupnje u slučaju pandemije (PEPP) krajem ožujka ove godine. Što se pak tiče programa kupnje imovine (APP), on će se postupno smanjivati, a očekuje se da će “neto kupnja završiti neposredno prije nego što počne podizati ključne kamatne stope ECB-a”.

Za Hrvatsku su ove odluke ECB-a važne iz dva razloga. Prvi je da kamate još očito neće početi rasti, no to bi se moglo desiti već početkom 2023., taman kad se očekuje da uđemo u eurozonu. Drugo je tretman koji je ECB zasad zauzeo prema inflaciji. Inflatorni kriterij trenutno je naime najskliskiji teren za naš ulazak u eurozonu.

Prosječna inflacija u Hrvatskoj negdje je na prosjeku eurozone, ali je godišnja u prosincu bila čak i nešto veća (prosjek eurozone 5 posto, a kod nas 5,5 posto), što znači da kod nas raste čak i malo brže, odnosno kvari konvergenciju prema kriteriju koji kaže da kandidat za uvođenje eura ne smije imati stopu inflacije više nego 1,5 postotna boda veću od prosjeka triju država s najnižom inflacijom. Hrvatska, kada se gleda tekuće stanje, ovaj kriterij zasad formalno ne ispunjava, ali se svi nadaju da će ECB iz računanja isključiti jednu ili možda čak dvije zemlje s najnižom inflacijom (zbog atipičnog kretanja), te nam izaći ususret. Očekuje se dakle da ćemo i tu stepenicu preskočiti te u srpnju dobiti zeleno svjetlo. Najnovija odluka ECB-a ide upravo u tom pravcu: ECB zasad tolerira vlastitu inflaciju, pa će vjerojatno i našu, no mogao bi ostati gorak okus da ćemo euro uvesti u vrijeme rasta cijena, a vjerojatno i početka rasta kamatnih stopa.

U fokusu

Vrije u Ivancu: mještani Punikva peticijom protiv preseljenja štićenika Pahinskog u svoje naselje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Članovi Vijeća Mjesnog odbora Punikve na čelu s predsjednikom Stjepanom Turčinom, kojima se pridružilo i dvoje građana, u Gradskoj vijećnici sastali su se s gradonačelnikom Miloradom Batinićem te ga obavijestili o namjeri da danas kreću s potpisivanjem peticije protiv preseljenja štićenika Centra za pružanje usluga u zajednici (bivšeg Odgojnog doma Pahinsko) u svoje naselje

Istaknuli su kako će protiv toga pokrenuti sve moguće pravne postupke te najavili okupljanja, prosvjede i druge metode građanskog neposluha.

S obzirom na ocjenu da je riječ o osobama s poremećajima u ponašanju, koje su u ustanovu radi kaznenih djela smještena temeljem pravomoćne sudske odluke, preseljenje takve populacije u svoje susjedstvo ocjenjuju apsolutno neprihvatljivim i sigurnosno rizičnim.

Gradonačelnik M. Batinić izvijestio ih je da je Grad Ivanec lani dobio obavijest o predstojećoj statusnoj transformaciji Odgojnog doma u Centar za pružanje usluga u zajednici, ali da nijednom riječi nije bio informiran o namjerama preseljenja štićenika u Punikve. 

Ministar bio u Pahinskom, ali…

Žalosno, ali Grad je iz medija doznao da je nedavno u obilasku Centra boravio resorni ministar Marin Piletić, koji se nije udostojio, kao što to nalaže najelementarnija pristojnost, javiti se u grad u koji dolazi te informirati domaćine o predmetnoj tematici. 

Nakon pogovora u javnosti i kad je postalo jasno da cijela ova situacija izmiče kontroli, ravnateljica Centra Stanislava Erdelja gradonačelniku Batiniću prvi put se najavila na razgovor tek  prije nekoliko dana i tada je Grad dobio prvu službenu informaciju o namjerama preseljenja štićenika u Punikve.

-Raditi na tako osjetljivoj stvari „ispod žita“, a ne o tome obavijestiti lokalnu zajednicu, duboko je pogrešno i neprofesionalno. Da su inicijative i razgovori o potencijalnim lokacijama za premještanje štićenika krenuli transparentno, ovakvih tenzija i reakcija sada ne bi bilo – ocijenio je Batinić.

Uljepšana priča?

I dok je ravnateljica S. Erdelja na sjednici Vijeća za prevenciju (o kojoj smo izvijestili) iznijela sa, svoga stajališta, pozitivne argumente koji idu u korist inicijativama preseljenja štićenika u Punikve, mještani smatraju da je riječ o uljepšanoj verziji priče pa su predočili drukčije informacije dobivene u razgovoru s ravnateljicom, s kojom su održali sastanak u prostorijama Centra.

-U razgovoru gđa Erdelja nam je rekla da ona nema potrebe nikog obavještavati o namjerama Centra. Također, rečeno nam je da će se u unajmljenu kuću u Punikvama, s uređena tri stana, useliti 15-ak štićenika u dobi od 14 do 21 godine te da je riječ o populaciji koja ne može ostati u blizini sigurne kuće,koja će se također otvoriti u krugu ustanove. Dakle, zbog stanara sigurne kuće štićenici tamo ne mogu ostati, ali kad je u pitanju sigurnost naše djece, onda to nije važno – izjavili su mještani.

Sigurnost djece i mještana

Kazali su da ne dolazi u obzir da oni i njihova djeca budu ti koji će se, u strahu za svoju sigurnost, u vlastitom naselju zatvarati u svoje kuće i dvorišta. 

Referirajući se na izjave ravnateljice o tome da je riječ o korektnim dečkima koji su prošli kroz tretman i ne čine nikakva kaznena djela, mještani su predočili i drugu stranu priče, a to su medijska izvješća o počinjenim kaznenim djelima štićenika Centra u susjednim mjestima (krađa vozila i sl.).

Nadalje, kao problem istaknuli su činjenicu da u neposrednom susjedstvu živi više male djece, da u Punikvama nema mjesta za društveni život (osim igrališta) pa se postavlja pitanje gdje bi štićenici provodili svoje slobodno vrijeme, a da se i ne govori o nezadovoljstvu najbližih susjeda koji su konsternirani činjenicom da im, praktički u dvorište, dolazi velika skupina štićenika Centra.

Zbor građana

Idući tjedan na ovu će temu biti održan Zbor građana Punikvi, na koji će biti pozvana i ravnateljica Erdelja. 

-S obzirom na posve netransparentan i neprimjeren način na koji je Centar za pružanje usluga u zajednici, kao državna ustanova, bez ikakvog znanja i konzultacije s lokalnom zajednicom nastojao realizirati ovu inicijativu te na činjenicu da su građani zabrinuti za sigurnost, mještanima Punikvi najavljujem punu osobnu podršku i podršku gradske uprave. Lokalna zajednica iz cijelog je ovog procesa u potpunosti bila isključena, što neodoljivo podsjeća na slične slučajeve gdje nas, s državne razine, također nitko ništa nije pitao – poručio je Batinić.

Najavio je dolazak na Zbor građana kao i svu logističku potporu građanima MO Punikve oko peticije i njena slanja na sve nadležne adrese, prvenstveno Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Centru za pružanje usluga u zajednici Ivanec.

Nastavite čitati

U fokusu

Ne držite razmak s vozilom ispred sebe na cesti? Donosimo koliku bi kaznu mogli platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga, piše HAK Revija.

Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite. Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jasno se definiraju obveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.

Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je duljina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m, piše HAK Revija.

Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je pretjecanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje