Troškovi rada po satu u Hrvatskoj bili su u 2023. godini otprilike upola niži od prosjeka u eurozoni i EU, uz upola niži udio doprinosa.

Prema podacima Eurostata trošak jednog sata rada u Hrvatskoj je u godinu dana narastao najviše u Europskoj uniji, što se prije svega pripisuje lanjskom rastu plaća. Cijena jednog sata rada tako je u 2023. u Hrvatskoj iznosila prosječno 14,4 eura, dok je godinu dana ranije iznosila 12,6 eura.

Međutim, Hrvatska je i dalje na dnu ljestvice što bi značilo da su naši radnici i dalje potplaćeni. Spomenimo da prosjek Europske unije iznosi 31.8 eura.

Skupina zemalja s najnižim troškovima rada obuhvaća još Rumunjsku i Mađarsku, gdje su iznosili 11 eura odnosno 12,8 eura po satu, navodi Eurostat.

Na vrhu ljestvice država EU su Luksemburg s cijenom rada od 53,9 eura. Visokim troškovima rada izdvajale su se, uz Luksemburg, i Danska i Belgija gdje su iznosili 48,1 odnosno 47,1 euro po satu.

U Sloveniji rad vrijedi dvostuko više

U susjednoj Sloveniji cijena rada je izrazito visokih 25,5 eura, u Irskoj 40,2 eura, a u Njemačkoj 41,3 eura.

U cijenu sata rada uračunate su bruto plaće radnika kao i ostali troškovi poslodavca poput primjerice neoporezivih davanja radniku u novcu, robi ili uslugama ili pak dodatno zdravstveno osiguranje, uplata u dobrovoljnu mirovinsku štednju itd., zatim troškovi za stručno usavršavanje, za radnu odjeću i drugo.

Hrvatska spada i među države u kojima najveći dio troškova poslodavca odlazi na plaće, dok su sva neobavezna davanja poslodavca izrazito niska. Riječ je o davanjima koja služe povećanju radničkog standarda i proizlaze iz socijalne odgovornosti poslodavaca ili prava dogovorenih kolektivnim ugovorima.

Kad je riječ o toj vrsti socijalne odgovornosti, prema podacima Eurostata, Hrvatska je pri dnu ljestvice. U Hrvatskoj poslodavci na tu stavku troše 11,7 posto ukupnog novca po jednom satu rada (1,7 euro), dok je prosjek EU 24,7 posto, odnosno u apsolutnom iznosu 7,9 eura. Na vrhu ljestvice nalazi se Švedska, koja za to daje po 12,5 eura na svaki plaćeni sat rada, odnosno 32,2 posto ukupnog troška.

Statistički podaci dakle govore da je u Hrvatskoj zabilježen rast plaća, ali isto tako podaci govore da i dalje rastu i cijene osnovnih namirnica.

Cijene i dalje rastu

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je procjenu indeksa potrošačkih cijena prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok je u odnosu na veljači ove godine porasla za 0,9 posto.

Prema tim je podacima Hrvatska i dalje rekorder po inflaciji u Europi. To bi značilo da su cijene i dalje visoke, a unatoč podacima o prosječnom rastu plaća, ljudi očito ne žive puno bolje.

Konkretno, prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,6 posto, za Hranu, piće i duhan 4,7 posto, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,5 posto, a za Energiju 1,4 posto.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,4 posto, Usluge, za 0,4 posto, Hrana, piće i duhan, za 0,3 posto, te Energija, za 0,2 posto.

– Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u ožujku 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 16. travnja 2024. – kažu u DZS-u.

Eurostat je objavio da je inflacija u Hrvatskoj iznosila 4,9 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa u eurozoni prema indeksu HICP.