Evo tko ide u Sabor umjesto međimurskog župana Matije Posavca
Danas se održava prva konstituirajuća sjednica Sabora. S obzirom da je funkcija župana zakonski nespojiva s onom saborskom, Matija Posavec...
U fokusu
Cijena rada među najnižima u Europi, ali smo zato rekorderi po inflaciji
Troškovi rada po satu u Hrvatskoj bili su u 2023. godini otprilike upola niži od prosjeka u eurozoni i EU, uz upola niži udio doprinosa.
Prema podacima Eurostata trošak jednog sata rada u Hrvatskoj je u godinu dana narastao najviše u Europskoj uniji, što se prije svega pripisuje lanjskom rastu plaća. Cijena jednog sata rada tako je u 2023. u Hrvatskoj iznosila prosječno 14,4 eura, dok je godinu dana ranije iznosila 12,6 eura.
Međutim, Hrvatska je i dalje na dnu ljestvice što bi značilo da su naši radnici i dalje potplaćeni. Spomenimo da prosjek Europske unije iznosi 31.8 eura.
Skupina zemalja s najnižim troškovima rada obuhvaća još Rumunjsku i Mađarsku, gdje su iznosili 11 eura odnosno 12,8 eura po satu, navodi Eurostat.
Na vrhu ljestvice država EU su Luksemburg s cijenom rada od 53,9 eura. Visokim troškovima rada izdvajale su se, uz Luksemburg, i Danska i Belgija gdje su iznosili 48,1 odnosno 47,1 euro po satu.
U Sloveniji rad vrijedi dvostuko više
U susjednoj Sloveniji cijena rada je izrazito visokih 25,5 eura, u Irskoj 40,2 eura, a u Njemačkoj 41,3 eura.
U cijenu sata rada uračunate su bruto plaće radnika kao i ostali troškovi poslodavca poput primjerice neoporezivih davanja radniku u novcu, robi ili uslugama ili pak dodatno zdravstveno osiguranje, uplata u dobrovoljnu mirovinsku štednju itd., zatim troškovi za stručno usavršavanje, za radnu odjeću i drugo.
Hrvatska spada i među države u kojima najveći dio troškova poslodavca odlazi na plaće, dok su sva neobavezna davanja poslodavca izrazito niska. Riječ je o davanjima koja služe povećanju radničkog standarda i proizlaze iz socijalne odgovornosti poslodavaca ili prava dogovorenih kolektivnim ugovorima.
Kad je riječ o toj vrsti socijalne odgovornosti, prema podacima Eurostata, Hrvatska je pri dnu ljestvice. U Hrvatskoj poslodavci na tu stavku troše 11,7 posto ukupnog novca po jednom satu rada (1,7 euro), dok je prosjek EU 24,7 posto, odnosno u apsolutnom iznosu 7,9 eura. Na vrhu ljestvice nalazi se Švedska, koja za to daje po 12,5 eura na svaki plaćeni sat rada, odnosno 32,2 posto ukupnog troška.
Statistički podaci dakle govore da je u Hrvatskoj zabilježen rast plaća, ali isto tako podaci govore da i dalje rastu i cijene osnovnih namirnica.
Cijene i dalje rastu
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je procjenu indeksa potrošačkih cijena prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok je u odnosu na veljači ove godine porasla za 0,9 posto.
Prema tim je podacima Hrvatska i dalje rekorder po inflaciji u Europi. To bi značilo da su cijene i dalje visoke, a unatoč podacima o prosječnom rastu plaća, ljudi očito ne žive puno bolje.
Konkretno, prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,6 posto, za Hranu, piće i duhan 4,7 posto, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,5 posto, a za Energiju 1,4 posto.
Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,4 posto, Usluge, za 0,4 posto, Hrana, piće i duhan, za 0,3 posto, te Energija, za 0,2 posto.
– Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u ožujku 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 16. travnja 2024. – kažu u DZS-u.
Eurostat je objavio da je inflacija u Hrvatskoj iznosila 4,9 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa u eurozoni prema indeksu HICP.
U fokusu
Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
U fokusu
Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
Život i društvoprije 8 sati
Agresivni i gladni stršljeni vrlo su aktivni ljeti te su opasni jer mogu ubosti više puta
Crna kronikaprije 9 sati
Varaždinska policija ovaj vikend će pojačano nadzirati promet
Život i društvoprije 10 sati
Vijeće Trnovca Bartolovečkog odlukom o kreditnom zaduženju stalo iza projekta izgradnje novog vrtića
Zabava & Stilprije 10 sati
Ni ovog vikenda u Varaždinu neće nedostajati brojnih događanja
Život i društvoprije 11 sati
Gradsko vijeće Lepoglave o kupnji nadstrešnica za autobusna stajališta, kamionskom prometu, klizištima…
Sponzoriraniprije 3 tjedna
Predstojeći sportski događaji koje ne smijete propustiti
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Kaufland otvorio nova radna mjesta u logističkom centru u Jastrebarskom
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Klađenje na Euro 2024 – Vodič kroz najbolje oklade i kvote
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
