Povežite se s nama

U fokusu

Dario Pocedulić iz Gornjeg Kućana najbolji je hrvatski mladi poljoprivrednik u 2024. godini

Objavljeno:

- dana

U svečanoj atmosferi i predivnoj kulisi dvorane Grand Dalmatia u hotelu Le Meridien Lav, svečano je 10. travnja otvoren 6. Međunarodni kongres o ruralnom turizmu.

Ceremoniju otvaranja uveličali su brojni hrvatski i međunarodni gosti iz svijeta ruralnog turizma i javnog života Lijepe naše. Više od 300 uzvanika iz 28 zemalja stiglo je u Splitsko – dalmatinsku županiju, odnosno u Podstranu kako bi nazočili ovom jedinstvenom događaju. Među cijenjenim gostima bili su: Marija Vučković (ministrica poljoprivrede u Vladi RH i izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića), Danica Baričević (saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića), Dubravka Šuica (potpredsjednica Europske komisije), Sunčana Glavak zastupnica u Europskom parlamentu, Blaženko Boban (župan Splitsko – dalmatinske županije) te brojni drugi.

U ime organizatora, prisutnima se obratila Dijana Katica, predsjednica Organizacijskog odbora Kongresa.

Večer je okrunila dodjela priznanja za najbolje mlade poljoprivrednike 2024., izbor u organizaciji hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu i ambasadorice ovog projekta za Hrvatsku iz redova Europske pučke stranke (EPP), Sunčane Glavak i Jutarnjeg lista.

Pobjedu je odnio OPG Dario Pocedulić iz Gornjeg Kućana pokraj Varaždina.

– Iznimno nam je velika čast što smo uopće sudjelovali na ovom izboru i nadamo se da ćemo dostojno predstaviti Hrvatsku na europskom izboru ove godine. Počeli smo sa šest hektara na posjedu, prošle godine smo prijavili 95, a ove godine imamo namjeru prijaviti oko 120 hektara od čega 80 posto sijemo i prerađujemo heljdu. Bavimo se isključivo poljoprivredom – istaknula je Tamara Pocedulić, supruga pobjednika Darija Pocedulića.

Najbolji mladi poljoprivrednik je Dario Pocedulić iz Gornjeg Kućana u Varaždinskoj županiji koji je nagrađen iznosom od 3500 eura. OPG Pocedulić bavi se uzgojem heljde te proizvodi bezglutenske prehrambene i druge proizvode od te žitarice.

Drugoplasirani ratar iz Zlatara Andrija Škrlec nagrađen je iznosom od 2000 eura, a trećeplasirani ratar iz Čađavice Darijo Sajko nagrađen je iznosom od 1000 eura. Čitatelji Jutarnjeg lista titulu najbolje mlade poljoprivrednice dodijelili su Ivoni Andrašić Presečan koja se bavi uzgojem povrća. Svih 20 finalista bit će nagrađeno dvodnevnim putovanjem u Bruxelles i posjetom Europskom parlamentu u organizaciji zastupnice Sunčane Glavak.

Najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik Dario Pocedulić uputio je finalistima i organizatorima izbora riječi zahvale.

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak rekla je da događaj ima snažnu poruku, posebno za sve mlade koji dvoje trebaju li se baviti poljoprivredom.

Na ovom velikom uspjehu čestitao mu je i župan Anđelko Stričak.

– Čestitam Dariju Poceduliću na ovom iznimnom priznanju, a čestitke upućujem i njegovoj obitelji. Ova obitelj je doista primjer marljivih i inovativnih poljoprivrednika nove generacije, koja varaždinsku heljdu, jedan od autohtonih proizvoda Varaždinske županije, prerađuje u niz proizvoda za koje su osvojili već pregršt medalja. Na tome smo im osobno čestitali i lani kada su njihovi mlinci od varaždinske heljde proglašeni najboljim inovativnim proizvodom na 9. Sajmu zimnice, ekoloških i autohtonih proizvoda, a treba podsjetiti i da su iz Bruxellesa su od International Taste Instituta za Heljdine krekere primili „Superior Taste Award** 2023“. Još jednom čestitam! – istaknuo je župan Stričak.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje