Povežite se s nama

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

U fokusu

U Međimurskoj i Varaždinskoj županiji postavljeno novih šest kamera za mjerenje brzine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dok jedni odmaraju, drugi i dalje marljivo rade. Tako je i s prometnom policijom, koja ni u srcu turističke sezone ne posustaje s postavljanjem novih kamera za kontrolu brzine, odnosno kućišta za te kamere. Nove lokacije niknule su diljem Hrvatske.

Kako navodi Autonet, u prethodna dva mjeseca postavljena su kućišta za kamere na 37 novih lokacija u Hrvatskoj.

Tako su postavljene nove kamere u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.

Međimurska županija

OPOROVEC (Grad Prelog), na kolniku lokalne ceste LC20039 u visini naselja Oporovec

PODBREST (Općina Orehovica), Autocesta A4 (Zagreb-Goričan) na 18km+790m

TURČIŠĆE (Općina Domašinec), Autocesta A4 (Zagreb-Goričan) na 8km+234m

Varaždinska županija

LEPOGLAVA, Trakošćanska ulica kod kbr.10A; D74

NOVI MAROF, Varaždinska ulica kod kbr. 108; ŽC2269

NOVI MAROF, Zagorska ulica kod kbr. 82; D24

Nastavite čitati

U fokusu

Izgleda da za oko 60 % rastu plaće premijeru, ministrima, saborskim zastupnicima…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je dugo odgađao nepopularni potez, premijer Andrej Plenković je odlučio snažno podići plaće ministrima, saborskim zastupnicima, državnim tajnicima, ustavnim sucima, ali i svim ostalim državnim dužnosnicima, javljaju 24sata.

Kako neslužbeno doznaju iz vlade, najrealnija i najvjerojatnija opcija je dizanje osnovice za izračun plaća čak 83 %. Prema računici portala, to bi značilo povećanje neto plaće od 60-ak posto za najviše državne dužnosnike.

U 24sata su izračunali da porast osnovice donosi Plenkoviću rast plaće za oko 2000 eura u neto iznosu.

Plaća premijera Andreja Plenkovića trenutno je 4646 eura bruto mjesečno. To je veća plaća nego premijera Srbije, Crne Gore, BIH, Slovenije, Albanije i Slovačke. Slična je kao plaća premijera Poljske te puno manja nego premijera Mađarske, Češke i Estonije.

S prosječnom plaćom između 3500 i 4000 eura bruto ministri u Hrvatskoj imaju oko 2.2 puta veću plaću od prosječne državne plaće, piše index.hr. Plaća im je veća nego kolegama u Sloveniji u apsolutnom iznosu i relativno je veća u odnosu na prosječnu plaću u državi, 2.2 puta u odnosu na slovenskih 1.6 puta.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje