Istraživanje agencije Valicom je pokazalo da čak svaki treći građanin percipira kako radi izmjene Zakona općenito kupuje manje, odnosno smatra da troši manje novca na kupovinu osnovnih proizvoda za svakodnevnu upotrebu zbog toga što pojedine trgovine nedjeljom ne rade.

Iako je spomenuti Zakon na snazi još od sredine prošle godine, tek od početka 2024. godine primjenjuje se u svom “punom formatu”, jer trgovci raspoloživih 16 “radnih nedjelja” sad moraju rastegnuti na cijelu godinu, što onda utječe na promjene u dosadašnjim kupovnim navikama građana. Upravo je utjecaj tih izmjena u rasporedu rada trgovina nedjeljom na kupovne navike ispitala agencija Valicon u svom online istraživanju na općoj populaciji građana (korisnika interneta) u dobi od 18 do 75 godina, u razdoblju od 18. do 20. veljače ove godine.

Žene

Prema rezultatima ovog istraživanja, vidljivo je kako je lanjska izmjena u Zakonu u najvećoj mjeri doprinijela tome da građani češće odlaze u trgovine radnim danom ili subotom nego nedjeljom, što ističe gotovo dvije trećine njih, točnije njih čak 62 %. Takvoj strategiji kupnje osnovnih namirnica su nešto sklonije žene, kao i građani u dobi od 30 do 44 godine. Suprotno njima, ovoj strategiji manje su skloni muškarci, osobe u dobi od 60 do 75 godina, kao i građani nižih prihoda kućanstva (do 1000 eura).

Što se ostalih strategija kupnje tiče, zanimljivo je da čak svaki treći građanin percipira kako radi izmjene Zakona općenito kupuje manje, odnosno smatra da troši manje novca na kupnju osnovnih proizvoda za svakodnevnu upotrebu zbog toga što pojedine trgovine nedjeljom ne rade. Među osobama koje percipiraju da troše manje nešto je više starijih građana (u dobi od 60 godina ili više), te onih s nižim prihodima kućanstva.

Važno je istaknuti da oko petine građana nedjeljom ipak odlazi u kupnju u trgovinu koja taj dan radi, iako im ta trgovina nije najomiljenija (19 %) ili najbliža (18 %). Takvoj strategiji kupnje najskloniji su građani koji žive u urbanim sredinama, za razliku od onih iz ruralnih naselja. Također, ovakvom pristupu kupnje skloniji su mlađi kupci, oni u dobi 16-29 godina, koji većinom nisu glavne osobe unutar kućanstva zadužene za svakodnevnu kupnju. Što se tiče njihovih uobičajenih kupovnih navika, mlađi kupci općenito su u manjoj mjeri skloni planirati odlaske u kupnju, za razliku od starijih kupaca, te su manje lojalni brendovima.

Kada je riječ o utjecaju izmjene spomenutog Zakona o trgovini na online kupnju osnovnih namirnica, svega je 7 % građana izjavilo da zbog toga češće naručuje namirnice online radnim danom ili subotom.

Prilagodba

Građane su upitali i kako im se sviđa novi raspored rada trgovina nakon izmjene Zakona i čini se kako su građani oko toga poprilično podijeljeni. Oko trećine građana, njih 36 %, reklo je kako im se novi raspored rada sviđa, dok je ipak nešto više onih kojima se takav raspored ne sviđa (43 %). Neutralnih po tom pitanju je 22 %. Novi raspored rada trgovina u većoj se mjeri sviđa ženama te osobama u dobi od 45 do 59 godina, a skloniji su mu i oni koji osnovne namirnice kupuju rijetko.

– Iz svega navedenog možemo zaključiti kako je prošlogodišnja izmjena u Zakonu o trgovini oblikovala kupovne navike građana u Hrvatskoj, ponajviše tako da građani svoju “uobičajenu” nedjeljnu kupovinu osnovnih namirnica nakon izmjene Zakona češće obavljaju ostalim radnim danima. Ipak, svaki peti građanin i dalje kupuje nedjeljom, čak i u situaciji kada je njemu omiljena trgovina za kupovinu zatvorena ili kada trgovina koja radi tu nedjelju nije njemu u blizini. Svaka promjena zahtijeva određeno vrijeme za prilagodbu, no nakon više od pola godine od izmjene Zakona i dalje značajan udio građana, njih čak 43 %, ističe kako im se novi raspored rada trgovina ne sviđa i željeli bi povratak na “staro” – stoji u objašnjenju istraživanja.