Povežite se s nama

U fokusu

Dario Pocedulić najbolji je mladi poljoprivrednik: poljoprivrednici su marginalizirani, a birokracija nas “ubija”

Objavljeno:

- dana

Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.

Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.

Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.

Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?

Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.

Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?

Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.

Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.

S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?

S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.

Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?

Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.

Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?

Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.

Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?

Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.

Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?

Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.

Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?

Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.

Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?

Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.

Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.

Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.

Što još imate u planu u budućnosti?

Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.

Varaždinska heljda

OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.

Proizvodi bez glutena

Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.

– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.

Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.

U fokusu

Bilić: sustav je trom, treba zaposliti psihologe u školama i u Varaždinu otvoriti Ured pravobraniteljice

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjever i gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić u Saboru je pokrenuo inicijativu da se u Varaždinu otvori Ured pravobraniteljice za djecu. Također, apelirao je da se ulože maksimalni napori da s osigura zaštita i adekvatna skrb za djecu, te da se na razini Ministarstva obrazovanja u svim školama u Hrvatskoj omogući i osigura rad psihologa.

U raspravi vezanoj za Izvješće pravobraniteljice za djecu Bilić je istaknuo kako je taj Ured u zadnjih dvadesetak godina puno napravio po pitanju zaštite djece, odnosno zahvaljujući njihovim preporukama napravljeni su značajni pomaci na razini države.

-Pravobraniteljica se na početku izlaganja zapitala kako bi Hrvatska izgledala da ovog Ureda nema, ja se zapravo ne usudim ni pomisliti kako bi to izgledalo – rekao je Dubravko Bilić u raspravi u ime Kluba Nezavisne platforme Sjever i Centra.

Dodao je kako je sustav previše trom i ˝prezabavljen˝ samim sobom i administracijom da bi mogao na vrijeme reagirati na sve one pritužbe korisnika, bilo da je riječ o roditeljima, skrbnicima, ljudima iz obrazovnih ustanova ili samoj djeci.

-Ova institucija je tu da upozorava i savjetuje, a brojke koje su iznesene o više od 1900 prijava zapravo govori kolika je potreba. Drago mi je da nakon ovih dvadesetak godina postoji poštovanje prema ovom Uredu, a ponegdje i strah što će pravobraniteljica reći na određene slučajeve. Vidimo da se ministarstva i javne ustanove često konzultiraju, roditelji i djeca komuniciraju s Uredom pravobraniteljice i na taj način – rekao je Bilić. Pritom je spomenuo i važnost rada u dislociranim uredima koji pokrivaju Slavoniju, Istru, Dalmaciju i Zagreb.

-To je prijeko potrebno jer ne živi cijela Hrvatska u Zagrebu i ljudi ne mogu stupiti u kontakt s pravobraniteljstvom. Molio bih da se razmisli da se jedan takav ured, koji bi pokrivao sjever Hrvatske, otvori i u Varaždinu. Tamo živi 300 tisuća stanovnika u tri sjeverne županije i bez obzira što Zagreb nije toliko daleko, nisu svi u mogućnosti doći. Uz to, postojala bi i mogućnost rada Ureda na terenu, kroz promoviranje dječjih prava – rekao je Bilić.

Napomenuo je i kako se sada zapravo raspravlja o izvješću za 2022. godinu jer se iz nekog razloga o tome propustilo raspravljati na odborima u prošlom sazivu Sabora.

-Meni je žao da se nije našlo vremena da se o ovoj važnoj temi, o djeci se ne stigne progovoriti i ona postaju nečija druga briga. To je loša poruka koju mi kao ljudi, ne kao zastupnici, nego ljudi, šaljemo prema građanima, odnosno samoj djeci – rekao je Bilić.

Rekao je i kako je zabrinjavajuće jer u spomenutom izvješću stoje i podaci da današnja djeca u velikoj mjeri osjećaju zabrinutost i pesimizam, koji vodi i do anksioznosti i do depresivnih stanja.

-To postaje pandemijski problem koji nam se desio nakon pandemije i mi kao društvo na to ne odgovaramo na adekvatan način. U ovom izvješću vidjeli smo i odgovor Vlade na ove probleme – rekao je Bilić i pohvalio Ministarstvo rada koje najčešće uvažava primjedbe pravobraniteljice.

-Veseli me da se povećava broj zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, te se tako uvažavaju potrebe samih korisnika. Ono što me jako žalosti je Ministarstvo obrazovanja čiji sustav zakazuje – rekao je Bilić.

Djeca većinu svog života provedu u sustavu obrazovanja, od predškole, pa do završetka osnovne škole i na kraju srednje škole.

-Poražavajuće je da na 850 srednjih škola imamo 190 psihologa. Poražavajuće je da se djeca koja se suočavaju sa najvećim izazovima u odrastanju često nemaju kome obratiti jer mi nemamo psihologa. I to nije zato jer ih ne školujemo. Mi psihologe školujemo na nekoliko sveučilišta u Hrvatskoj, ali ne raspisujemo natječaje jer u Ministarstvu obrazovanja i dalje stoji da nema novog zapošljavanja. I još uvijek stoji pravilo da nakon dva odlaska u mirovinu ide jedno zapošljavanje. Kad vam jedan psiholog ode u mirovinu vi ćete čekati da ode još jedan u nekoj drugoj školi pa ćete zaposliti jednoga, odnosno svaka škola će dobiti pola psihologa. U osnovnim školama još je izraženiji nedostatak psihologa. To je suludo i to se mora mijenjati. Sustav nažalost najviše voli pronaći neki veliki tepih i sve probleme gurnuti ispod – zaključio je Bilić.

Na kraju je napomenuo i da se preko lokalnih zajednica, koje su najzainteresiranije za rješavanje problema, omogući da te probleme samostalno i rješavaju, ali pravom decentralizacjom.

Nastavite čitati

U fokusu

Slovenija produžuje kontrole na granicama za još šest mjeseci

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Slovenija će produžiti kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom za još šest mjeseci, odnosno do 21. prosinca, objavio je u srijedu slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar.

Tu su informaciju jučer objavili slovenski mediji, a kao razlog navodi se nastojanje da se spriječi kriminal. Slovenija je na ovaj potez odlučila nakon što je i Italija najavila da će produžiti kontrole svojih granica.

Podsjetimo da su Slovenija i Italija te kontrole uvele još u listopadu prošle godine, a kao razlog tada se navodilo pogoršanje sigurnosne situacije na Bliskom istoku i povećana opasnosti od terorizma.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje