Međimurje je odnedavno bogatije za još jednu doktoricu znanosti: to je 34-godišnja Maja Žvorc iz Čakovca, mnogim ljubiteljima umjetnosti poznata s otvorenja raznih izložbi u čakovečkome Centru za kulturu.
S otvorenja izložbe zavičajnih autora povodom 40 godina Centra za kulturu u Čakovcu
Ova povjesničarka umjetnosti i anglistica u prosincu je doktorirala s temom “Nadgrobni spomenici na području povijesne Zagrebačke biskupije od 15. do 18. stoljeća” na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prethodno diplomiravši na istoj ustanovi. Na temelju svoga diplomskog rada, koji je dobio nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske “Radovan Ivančević”, kasnije je napisala prvu knjigu u biblioteci “Studije Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske” pod nazivom “Portretna poprsja iz Muzeja Međimurja u Čakovcu”.
Znanost i kultura
– Moj doktorski rad obuhvaća razdoblje gotike, renesanse, manirizma i baroka. Veličina područja koje je Zagrebačka biskupija obuhvaćala jako je varirala tijekom stoljeća, no možemo reći da se uglavnom radi o kontinentalnoj Hrvatskoj. Temu sam zapravo odabrala na prijedlog mentorice dr. sc. Sanje Cvetnić. U diplomskom radu više sam bila usmjerena na svjetovnu skulpturu, no kako sam s mentoricom uspostavila dobar odnos, a kao “friško” diplomirana povjesničarka umjetnosti imala ograničen pregled nad građom, odlučila sam je poslušati.
Naime, svidio mi se znanstveni rad, a navedena tema nije skroz neistražena, ali nije bila ni sustavno obrađena. Ipak, bez mentoričina usmjeravanja teško bih sve odradila – kaže Maja, inače zaposlena kao nastavnica engleskog jezika u Srednjoj školi Čakovec. S Centrom za kulturu surađuje kao kustosica i, povremeno, kao moderatorica.
– Na tom angažmanu prvenstveno moram zahvaliti Marini Kukolić, voditeljici filmske i izložbene djelatnosti Centra za kulturu, na čiji sam se poziv odazvala kao vanjska suradnica. Osim mene, u “timu” suradnica još su i Marta Horvat te Tanja Karas, obje povjesničarke umjetnosti. Djelujemo kao Likovni savjet Centra.
Priprema za izložbu izgleda, primjerice, tako da se najprije sastanemo s umjetnikom i odaberemo radove koje će predstaviti. Nakon toga razrađujemo postav, to jest djela usklađujemo s dostupnim prostorom. Osim toga, pišemo tekst za katalog. Kad je katalog završen, slijede sam postav izložbe i na kraju otvorenje – objašnjava Maja, koja je kustosica i nedavno otvorene izložbe “System Error” zagrebačkoga fotografa Damira Širole, odnedavno s varaždinskom adresom.
Centar za istraživanje Međimurja
Navodi da je radeći u školi zavoljela nastavnički posao koji je u početku smatrala privremenim rješenjem. Unatoč tomu, nedostaje joj znanstvenoistraživački rad: trenutačno predaje samo engleski jezik, no “doziva” je povijest umjetnosti. Svoju prirodnu znatiželju djelomično uspijeva zadovoljiti i djelovanjem u Centru za istraživanje Međimurja, u kojem je zamjenica predsjednika.
– Centar je osnovan početkom 2020. godine na inicijativu sadašnjeg predsjednika, povjesničara Zorana Turka, inače ravnatelja Centra za kulturu “Rudar” u Murskome Središću, i etnologinje Janje Kovač, kustosice u Muzeju Međimurja. Bavi se multidisciplinarnim istraživanjem Međimurja, organizacijom međunarodnih znanstvenih skupova, provedbom velikih istraživačkih projekata, organizacijom stručnih i popularnih predavanja, izdavanjem zbornika i drugim aktivnostima.
Članovi i članice Centra za istraživanje Međimurja znanstvenici su različitih profila
Trenutačno radimo na zborniku u kojem će se skupiti stručni i znanstveni radovi na temu različitih kriza, bilo društvenih, političkih, gospodarskih ili nekih drugih. U planu je napraviti i zbornik posvećen sv. Jeronimu, što bismo htjeli ostvariti na ljeto ili najesen. Željeli bismo organizirati i izlaganja na kojima će se predstavljati radovi koje su pojedini autori objavili u zborniku, kako bi javnost dobila uvid u ono čime se bavimo.
Centar doista okuplja stručnjake iz različitih područja: od povjesničara, povjesničara umjetnosti i arheologa do ekologa, sve one koji imaju afinitete prema istraživačkom radu povezanom s prostorom između Mure i Drave – ističe povjesničarka umjetnosti, kojoj podršku u svemu što radi pružaju otac Marijan, majka Jovanka i sestra Iva.
Crtež i ulje
Likovna crta “kola” u obitelji: Majin pradjed Petar Žvorc bio je samouki slikar, a njezin otac, inače poznati čakovečki kirurg u mirovini, također se amaterski bavi likovnom umjetnošću.
– I sama slikam i crtam, no ne baš pretjerano često zbog nedostatka vremena. Dvije sam godine s ocem pohađala Školu crtanja i slikanja “Paleta”, koju je vodio slikar Ivan Lovreković. Na fakultetu su nas, naime, podučavali kako dekonstruirati umjetničko djelo, analizirati ga i raščlaniti, dok je na ovome tečaju zanimljivo bilo saznati kako “složiti” sliku.
Od tehnika mi se najviše dopada običan crtež, odnosno olovka, što me najviše opušta. Sviđa mi se i tehnika ulja na platnu, jer je spora – možeš na njemu raditi koliko god želiš, može se prepravljati i zaista uzeti vremena – naglašava Maja.
Dodaje da je njezin otac početkom 2019. godine izlagao na 12. bijenalnoj izložbi Likovnog udruženja Čakovec u Centru za kulturu. U istoj ustanovi do kraja veljače možete razgledati već spomenutu izložbu Damira Širole.
Umjetnost u krvi
Stjepan Leiner
Zanimljiva je i “tajna veza” koju Majino obiteljsko stablo krije s obitelji Leiner.
Brat Majine bake bio je, naime, Stjepan Leiner, prvi fotograf i preparator čakovečkoga Muzeja, u kojem je i sama dvije godine radila.
Stjepanov nećak pak je poznati bubnjar Azre i Vještica Boris Leiner, koji je ujedno akademski kipar. Umjetnička crta očito je duboko usječena u genetski kod ovih dvaju čakovečkih rodova.
Čakovčanin Boris Leiner, poznati bubnjar Azre i nekih drugih bendova, ujedno je akademski kipar
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
