Povežite se s nama

Život i društvo

Gradonačelnik Bilić najavio: “Ludbreg će biti središte kontinentalnog turizma i novih tehnologija, otvorit ćemo 400 novih radnih mjesta”

Objavljeno:

- dana

Ludbreg ima potencijala da postane središte outdoor turizma, ali i centar zelene energije, kao i logistički centar za željeznički i cestovni prijevoz, na koji bi se naslonio cijeli sjever Hrvatske.

U planu je i prometno povezati Ludbreg s okolnim općinama kroz integrirani prijevoz, ali i razvijati zelene energije, odnosno koristiti solarnu i geotermalnu energiju.

Ideja je povezati potencijale cijele regije od Jalžabeta preko Martijanca i Ludbrega, Svetog Đurđa, Malog i Velikog Bukovca pa sve do Rasinje i Kalnika u jednu održivu turističku priču.

Kontinuirano se radi i na uređenju poslovnih zona, a iako je izostala podrška Vlade, zbog čega su pojedini investitori i odustali od Ludbrega, gradonačelnik Dubravko Bilić kaže da će velike planove realizirati.

– Cilj je otvoriti od 200 do 400 novih radnih mjesta, ali i povezati obrazovanje i gospodarstvo kroz nove tehnologije – rekao nam je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić te istaknuo da mu je želja vratiti mlade ljude koji su dosad tražili posao u drugim gradovima ili otišli za boljim prilikama izvan granica Hrvatske.

Za razliku od Vlade, s Varaždinskom županijom suradnja je dobra, rade zajedničke projekte u obrazovanju, a prioritet je poboljšati stanje u ludbreškom Domu zdravlja i ljudima omogućiti bolju zdravstvenu skrb.

S ludbreškim gradonačelnikom Dubravkom Bilićem razgovarali smo u povodu Dana Grada, koji se obilježava 19. ožujka.

Ludbreg ima ambiciozne planove. Nedavno ste najavili projekt integriranog prijevoza, čime biste se povezali s okolnim općinama. Možete li nam reći nešto više o tom projektu?

Ono što je bit integriranog prijevoza je da se pokušaju spojiti vlak i autobus u jednu cjelinu i da oni građani koji koriste takav oblik prijevoza s jednom kupljenom kartom riješe plaćanje svoga cjelokupnog putovanja. Očekujemo raspisivanje natječaja za sredstva iz EU fondova putem kojih bismo mogli nabaviti prve autobuse za čiji pogon bi se koristio hidrogen, odnosno vodik. S te strane bili bismo potpuno ekološki i samoodrživi, a s druge strane dobili bismo mogućnost da posložimo javni prijevoz na području Grada Ludbrega i općina Mali Bukovec, Veliki Bukovec i Sveti Đurđ, čime bismo povezali skoro cijelu bivšu općinu u jednu prometnu cjelinu. Na taj način omogućili bismo ljudima da lakše dođu do Ludbrega, Doma zdravlja, dućana, nekih sportskih, kulturnih i obrazovnih sadržaja te svega onoga za čime imaju potrebu, ili da im Ludbreg bude međupostaja za jeftiniji prijevoz, jer vlak je još uvijek jeftiniji od autobusa. U tu svrhu je izrađen i plan linija koji bi povezao sva naselja.

Kažete da je plan korištenje zelenih energija. Ti projekti u Hrvatskoj su u začecima.

Cijela Europa dugoročno planira prelazak na zelene energije, koje su čišća, ali i jeftinija alternativa. Mi želimo biti pozitivan primjer, a time potaknuti i ostale te dokazati da takvi projekti nisu tek slova na papiru, već su itekako isplativi i održivi.

Promet trenutno čini četvrtinu emisija stakleničkih plinova na razini EU-a i ta brojka nastavlja rasti kako raste potražnja, a Europski zeleni plan traži smanjenje ovih emisija za 90 % do 2050. godine. Prelazak na održiviji promet znači pružanje jeftinijih, pristupačnijih, zdravijih i čišćih alternativa, a za Grad Ludbreg to podrazumijeva promicanje integriranog i inteligentnog prometa te razvoja infrastrukture za alternativna goriva. S obzirom na geoprometni položaj Grada Ludbrega u širem okruženju, kao i položaj periferije Grada u odnosu na centar, potrebno je kontinuirano podizati kvalitetu i učinkovitost prometne povezanosti svih dijelova Ludbrega s ostatkom Županije, a posebice povezanosti s većim gradovima. Time bi se osigurala mobilnost stanovništva i radne snage te mobilnost učenika i studenata.

U planu je uređenje novih poslovnih zona. Ima li naznaka za nove investicije i nova radna mjesta?

Javljaju se zainteresirani investitori, ali izostala je podrška Vlade, odnosno Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Projekti za tri zone, Apatiju, Slokovec i Hrastovsko, već godinu dana čekaju Ministarstvo. I dok drugi gradovi dobivaju na stotine hektara za industriju, Ludbreg nije dobio ništa. Zbog te inercije jedan investitor nam je već odustao. Međutim, mi nećemo odustati. Obavili smo razgovore s investitorima, među većima bi bio pogon za proizvodnju stakla i još jedan manji vezani pogon za proizvodnju solarnih panela. To bi bili paneli koji bi se proizvodili ovdje, a ne u Kini, kao što je slučaj sa sličnim tvornicama. Ta investicija otvorila bi od početnih 200 pa do 400 novih radnih mjesta. Meni je želja da se ljudi koji su morali potražiti posao u drugim gradovima vrate u Ludbreg na dobra i stabilna radna mjesta. Vjerujem da ćemo u budućnosti kroz razvoj obrazovanja i novih tehnologija postati privlačni i mladim ljudima koji će imati želju doseliti se u Ludbreg sa svojim obiteljima.

Spomenuli ste obrazovanje u kontekstu novih tehnologija. Kakvi su točno planovi?

Dobra stvar je da imamo punu podršku Županije u našim planovima za razvoj obrazovanja. Cilj je u Ludbregu zaokružiti priču zelenih energija, počevši od školskih klupa, odnosno integrirati obrazovanje i potrebe tržišta.

Kako bismo cijelu priču zaokružili, moramo početi od najranije dobi. Naš vrtić već je certificiran kao ustanova koja prepoznaje talentiranu djecu. Cilj je da vrtić postane centar za talentiranu djecu predškolske dobi, ne samo za ovaj kraj nego i puno šire. U suradnji sa Županijom ulagat ćemo i u Osnovnu školu, primjerice, idemo u izmjenu instalacija, a tu je i projekt solarne elektrane. U planu je i razvoj na STEM području.

Grad Ludbreg u suradnji s Osnovnom školom Ludbreg, Osnovnom školom Veliki Bukovec, Osnovnom školom Sveti Đurđ, Varaždinskom županijom, Udrugom „First Scandinavia“ i Međimurskim veleučilištem u Čakovcu prijavio je projekt pod nazivom “Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području”, akronima LORI, ukupne vrijednosti od 22.367.250 kuna.

Ovim projektom Grad i partneri namjeravaju uspostaviti LORI, Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, kao neformalni oblik suradnje između jedinica lokalne i regionalne samouprave, osnovnih škola te drugih dionika. LORI će se temeljiti na STEM tematskom području, uvođenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odgoj i obrazovanje te razvoju i poboljšanju STEM vještina učitelja, odgojno-obrazovnog osoblja i učenika. Projektom se planira riješiti problem nedostatnih prostora za STEM obrazovanje, nepostojanja adekvatno opremljenih STEM učionica, manjka znanja i vještina učitelja, odgojno-obrazovnih radnika i učenika u STEM području te smanjenih mogućnosti za učenike u postojećem osnovnoškolskom obrazovnom sustavu.

Sve to samo pojačava našu želju da preuzmemo upravljanje Osnovnom školom Ludbreg, što je velika odgovornost, ali i otvara nove mogućnosti da samostalno razvijamo naš obrazovni sustav.

Što se Srednje škole Ludbreg tiče, i tu je prisutna puna podrška Županije. U planu je otvaranje novih zanimanja, posebice onih vezanih za nove tehnologije. Time bi Ludbreg postao obrazovni centar za mlade ljude koji se žele baviti zanimanjima vezanima za zelene energije te tu očekujemo potporu Ministarstva i župana i županijskog pročelnika za obrazovanje.

Očito je suradnja sa Županijom bolja nego s Vladom?

Da, sa županom Stričakom i njegovim suradnicima dobro surađujemo. Kao što sam već rekao, puno nam znači podrška u razvoju obrazovanja. Ono što nam je prioritet je da riješimo probleme u ludbreškom Domu zdravlja. Suočavamo se s manjkom liječnika, posebice Pedijatrijske službe, a potrebna je i nova oprema kako bi se omogućila adekvatna zdravstvena skrb. Želim da se u Ludbregu obavljaju specijalistički pregledi i da naši ljudi više ne nailaze na probleme zbog nedostatka zdravstvenog osoblja. Imamo obećanje Županije da će se to riješiti.

Nedavno je osnovana nova Turistička zajednica Centar svijeta. Što time dobivaju Ludbreg i okolne općine?

To nam je jedan od važnijih planova u ovome mandatu.

Važno nam je povezati turističke potencijale i već smo se prijavili na natječaj Ministarstva za projekt vrijedan 1,6 milijuna kuna. Siguran sam da će prvi pomaci u kvaliteti turističke ponude biti vidljivi već do srpnja ove godine.

Ideja je povezati potencijale cijele regije od Jalžabeta preko Martijanca i Ludbrega, Svetog Đurđa, Malog i Velikog Bukovca pa sve do Rasinje i Kalnika u jednu održivu turističku priču.

Već je poznato da je u planu izgradnja bazena u Ludbregu, ali i svaka od općina koje su uključene ima što ponuditi. Planiramo povezati ušće Plitvice i Bednje u Dravu s vinskim cestama u Jalžabetu i Martijancu. Krećemo u nove projekte s biciklizmom i vodenim sportovima, a dalje ćemo razvijati i manifestacije koje su već tradicionalne.

U planu su ulaganja u turističku infrastrukturu, ali očekujemo i da će se privatnici, posebice ugostitelji, prijaviti na natječaje. Ministarstvo za tu namjenu ima raspoloživih čak milijardu kuna.

Turizam u idućem razdoblju jedna od važnijih grana gospodarstva, cilj je da se ljudi ne bave samo kućama za odmor nego i proizvodnjom hrane i vina te stvaranjem dodatnih sadržaja koji bi stvorili mrežu turističkih priča, neovisno o tome sufinancira li Grad neki događaj ili ne.

Želimo da bude različitih sadržaja, od sportskih događanja do koncerata, tu je i vjerski turizam… Težimo jednoj cjelogodišnjoj priči koja je samoodrživa, da ljudi dođu, prespavaju, obiđu cijeli kraj i u konačnici ovdje potroše svoj novac. Zemlje u okruženju, poput Slovenije, Austrije, Mađarske ili Njemačke, imaju dobro uhodan outdoor turizam i zaista nema razloga da na njihovu primjeru ne učimo te da u konačnici budemo još i bolji i inovativniji.

Život i društvo

Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.

Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.

Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.

– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.

Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.

– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.

Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.

– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.

Nastavite čitati

Život i društvo

Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina  pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.

– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima. 

– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.

Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.

– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.

Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.

-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.

Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.

Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.

Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima,  Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.

U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.

– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.

O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.

U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak,  Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje