U Varaždinu je 1. ožujka održana konferencija “Hrvatska kao dio eurozone”, koju su organizirali Vindija i Večernji list. O tome kako će izgledati uvođenje eura govorio je Zdravko Marić, ministar financija.

– Zakon o euru bit će upućen u saborsku proceduru. Građani i poduzetnici imaju puno pitanja. Smatram da je to dobro. Cilj nam je približiti sve detalje uvođenja eura. Smatramo da Hrvatska ima puno više koristi od uvođenja eura nego što je nedostataka. U razdoblju pred nama sve promjene i prilagodbe trebaju služiti da sve koristi još više naglasimo, ali i da potencijalne strahove svedemo na najmanju moguću mjeru. Građani su iskazali strah od inflacije te od zaokruživanja cijena naviše. Proteklih mjeseci svjesni smo da su inflatorni pritisci kudikamo viši s obzirom na globalnu situaciju nego oni vezani za euro – rekao je ministar.

Aktualne su teme konverzije, depozita, kredita i gotovog novca. Zakonom će biti sve razjašnjeno.

– Osnovno načelo zakona o euru je načelo zaštite potrošača, odnosno hrvatski građanin ne smije doći u nepovoljniji položaj nego što je to bilo prije eura. Na primjer, vaš kredit u kunama će se automatizmom 1. siječnja 2023. preračunati u eure. U prvoj godini dana od uvođenja eura bez naknade će se moći zamijeniti gotov novac u HNB-u, bankama, FINA-i i pošti, uz ograničenje broja novčanica po transakciji. Naime, bit će moguće zaračunati naknadu u slučaju ako se odjednom mijenja više od 100 novčanica ili 100 kovanica kune u jednoj transakciji. Kovani novac će se u HNB-u moći zamijeniti tri godine, a novčanice neograničeno. Ako se sjetite, kada smo mijenjali hrvatski dinar u kune, postajalo je ograničenje do kada se novčanice mogu zamijeniti. Proces uvođenja eura će se zaista odnositi na svakoga od nas. Euro uvodimo 1. siječnja 2023. pod uvjetom da dotad ispunimo sve uvjete. Važno je da tijekom razdoblja pred nama, do uvođenja eura, sve dobro pripremimo. Zajednički moramo nalaziti najbolja rješenja – objasnio je Marić.

Vindija

Predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck tijekom panela prenio je iskustva ove banke s uvođenjem eura u drugim zemljama, a posljednja takva je bila Slovačka. Potvrdio je da se radi o iznimno zahtjevnom procesu, a prilagodba bankarskog sustava traje oko dvije godine.

– U Hrvatskoj ćemo to napraviti nešto brže. Mora se promijeniti cijeli IT sustav, svaki softver, bankomat i slično. To je i skup proces. Banke su već počele implementaciju. Teško je procijeniti koliko će to stajati bankarski sustav, ali između 80 do 100 milijuna eura. Uvođenje eura imat će pozitivan efekt na hrvatsko gospodarstvo – objasnio je Schoefboeck.

Andrej Grubišić, poslovni i financijski analitičar, smatra da je za Hrvatsku dobro što ulazi u europsko monetarno okruženje, ali i to što je članica NATO-a. Slaže se i da uvođenje eura ima smisla, da koristi nadilaze nedostatke. Smatra da je uvođenje eura prije svega politička odluka.

– Važno je da su bivše socijalističke zemlje, i one koje jesu i one koje nisu uvele euro, prestigle Hrvatsku po moći. Euro neće biti prepreka za rast standarda u Hrvatskoj, to će ovisiti o drugim stvarima – rekao je.

Nenad Klepač, predsjednik Uprave Vindije, potvrdio je da uvođenje eura znači određene koristi za gospodarstvo, ali i rast standarda za stanovnike. Smatra da će izvoz u eurozonu time biti olakšan.

– Proces uvođenja eura nije jednostavan, za nas znači puno prilagodbi. Moramo prilagoditi informacijske sustave za rad u financijskom dijelu i računovodstvu te softverska rješenja. To je skupo. O cjelokupnom procesu treba informirati zaposlenike i potrošače. Morat ćemo prilagoditi i ambalažni materijal, na primjer, povratne naknade, koja se sada označava u kunama – objasnio je Klepač.

Predsjednik Uprave Koke Stjepan Sabljak važnim u procesu uvođenja eura smatra poljoprivredno-prerađivačku industriju, kojoj država, po njegovim riječima, treba pomoći da postane konkurentnija.

– Izvozimo oko 20 % proizvoda, ali treba dizati konkurentnost. Treba dizati produktivnost i država treba prepoznati prave projekte prehrambene industrije. Poljoprivreda, prehrambena industrija i stočarstvo moraju postati strateški za Hrvatsku. U koronakrizi smo vidjeli koliko je to važno – rekao je Sabljak, napomenuvši velik potencijal Kokinih farmi za proizvodnju energije putem solarnih panela.

Proces uvođenja europske valute

Odredbama Prijedloga zakona o uvođenju eura utvrđena su razdoblja dobrovoljnog i obveznog dvojnog iskazivanja cijena. Razdoblje dvojnog iskazivanja je razdoblje u kojem se cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti (cijene robe, cijene usluga, vrijednosti i iznosa) istovremeno iskazuju u kuni i u euru. Očekuje se da će razdoblje dvojnog iskazivanja cijena započeti početkom rujna 2022. i završiti 31. prosinca 2023.

Gotov novac eura trebao bi biti pušten u optjecaj na datum uvođenja eura, 1. siječnja 2023.
Nakon datuma uvođenja eura u prvih 14 dana u optjecaju će prilikom transakcija gotovim novcem istodobno biti korišteni kuna i euro kao zakonska sredstva plaćanja. Prva dva tjedna nakon datuma uvođenja eura gotovinska će se plaćanja u Republici Hrvatskoj moći obavljati u dvjema valutama – kuni i euru. Građani će u tom razdoblju moći plaćati na prodajnim mjestima gotovim novcem kune i gotovim novcem eura, no trgovci će ostatak vraćati u gotovom novcu eura, osim iznimno kada to nije moguće iz objektivnih razloga, u kojem slučaju se ostatak može vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura.

Fiksni tečaj konverzije Vijeće EU-a će objaviti otprilike šest mjeseci prije datuma uvođenja eura, i to je tečaj po kojem će se preračunavati kunske vrijednosti u eurske. Ali prema najavama ministra Marića, 1 euro trebao bi iznositi 7,5345 kuna.

Zamjena gotovog novca kune prema fiksnom tečaju konverzije moguća je tek od datuma uvođenja eura, ne prije. Prije datuma uvođenja eura u Republici Hrvatskoj moguće je gotov novac kune položiti na račune u bankama te će se s datumom uvođenja eura depozit u kuni automatski preračunati u depozit u euru prema fiksnom tečaju konverzije.

Nakon što Republika Hrvatska uvede euro kao službenu valutu i pristupi europodručju, hrvatske kovanice eura, odnosno kovanice eura s hrvatskim motivima, bit će jednako prihvaćene u svim državama članicama europodručja i izjednačene s ostalim kovanicama eura.