Prošlog tjedna ponovno je aktualizirana tema o spajanju općina. U tijeku su, naime, posljednje konzultacije s Europskom komisijom o Odluci o kriterijima za dodjelu fiskalnih poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave.

Potom bi taj dokument trebao doći pred Vladu, a nakon što spomenuta odluka stupi na snagu, objavit će se javni poziv lokalnim jedinicama za iskaz interesa za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje.

Ministarstvo financija bi za ovu i iduće tri godine predvidjelo po 100 milijuna kuna za one koji se odluče za spajanje.

Mještani odlučuju

Načelnici Velikog i Malog Bukovca Franjo Vrbanić i Darko Marković među prvima su u Hrvatskoj koji su o ovoj temi već prije govorili. Međutim, upozoravaju da bi o eventualnom spajanju trebali odlučiti građani, i to na referendumu.

Prema zadnjem popisu stanovništva Općina Veliki Bukovec ima 1326 stanovnika, a Mali Bukovec 1809. Imaju zajedničku osnovnu školu, vrtić, ambulantu, komunalnog redara, ali i zajedničke projekte. Međutim, unatoč malim proračunima, općine su samodostatne, odnosno mogu samostalno funkcionirati.

Ako bi se spojile funkcionalno, to bi podrazumijevalo spajanje poslova, primjerice zajednički upravni odjel za EU projekte, zajedničko obavljanje administrativnih poslova te zajedničko upravljanje institucijama poput škole i vrtića.

– Djeca nam zajedno idu u školu, u vrtić, imamo zajedničku župu i jednu ambulantu, a surađujemo i na puno projekata. Međutim, ne možemo načelnik Marković i ja, ili naši vijećnici, sami odlučiti o spajanju. Spojiti općine mogu jedino naši mještani – kaže Franjo Vrbanić. Dodaje i da nikakav prijedlog o spajanju nisu vidjeli, ali da bi prije svega bilo nužno državu decentralizirati, posebice u financijskom smislu i, naravno, općine koje se spoje, funkcionalno ili stvarno, nagraditi.

Poštenija raspodjela sredstava

Pod tom nagradom načelnici spominju, primjerice, da država preuzme sufinanciranje vrtića, kao i sufinanciranje EU projekata, da se JLS-ovima preraspodijeli dio sredstava od PDV-a, da se poštenije raspolaže državnim zemljištem, kao i da se omogući ulaganje u cestovnu infrastrukturu.

– Ako želimo da sva djeca imaju jednak standard, što svako malo u vrhu države netko spomene, onda bi država trebala drugačije preraspodijeliti sredstva i preuzeti troškove obrazovanja, posebice u vrtićima – slažu se načelnici. Drugi veliki problem je cestovna infrastruktura jer u spomenutim općinama najveći dio cesta je pod ingerencijom ŽUC-a.

Tu je i projekt aglomeracije, koji je još uvijek na čekanju. Osim toga, Općina Veliki Bukovec je na neki način i kažnjena zbog visokog indeksa razvijenosti, pa je zakinuta za sufinanciranje infrastrukturnih projekata.

Bolji standard

– Mi smo se primili načelničkih pozicija jer nam je želja ovaj kraj razvijati. S načelnikom Velikog Bukovca suradnja je odlična, a uspjeli smo i riješiti dugogodišnji kamen spoticanja između dviju općina – kaže Marković i dodaje da se prošle godine napokon uspio do kraja realizirati i zatvoriti projekt dogradnje škole i sportske dvorane.

Oba načelnika slažu se kako je prioritet da mještani imaju koristi od eventualnog spajanja, odnosno da općine dobiju financijsku injekciju uz pomoć koje bi mogle podići standard.

Fiskalna decentralizacija države

Bruno Hranić, načelnik Općine Vidovec, predstavnik u Odboru regija i član Upravnog odbora Hrvatske zajednice općina, sličnog je stava kao Marković i Vrbanić po pitanju spajanja općina te ističe da bi JLS-ovi koji se spoje sigurno trebali od toga imati koristi u smislu sufinanciranja EU projekata, vrtića i ulaganja u infrastrukturu. Međutim, pred predstavnike Hrvatske zajednice općina još nije stigao nikakav nacrt prijedloga. Ističe i da Zajednica općina među prioritete stavlja fiskalnu decentralizaciju države.

– Inzistiramo na većoj fiskalnoj decentralizaciji, da općinama ide, primjerice, prihod od PDV-a, kao i da se omogući povrat poreza od investicija te da se na JLS-ove, primjerice, preraspodijeli i dio sredstava od prihoda na gorivo (op. a. sad ta sredstva idu Hrvatskim cestama, a JLS-ovi sami financiraju sanaciju nerazvrstanih cesta) – kaže Bruno Hranić.

Nadalje navodi da bi trebalo poštenije rasporediti sredstva od prodaje državnog zemljišta.

– Imamo slučajeve gdje pojedine općine od države dobiju na stotine hektara državnog zemljišta, najčešće za gospodarske zone. To zemljište se proda investitorima i te općine su onda u prednosti. S druge strane imamo općine, pa i gradove, koji nisu dobili ništa. Stoga je nužna poštenija raspodjela državnog zemljišta, odnosno financijskih sredstava od prodaje – objašnjava Hranić.

Dodaje i da je 100 milijuna kuna, što se sad eventualno nudi da se ukine općina i pripoji drugoj JLS, ništa u odnosu na projekte koji bi se trebali provesti, recimo, u Općini Vidovec u iduće četiri godine.

– Ako želimo riješiti svu komunalnu i društvenu infrastrukturu, potrebno je minimalno 1,5 do 2 milijarde kuna. Ako nam država to ponudi, spreman sam se odreći načelničkog mandata, pa i možda ukidanja općine i pripajanja drugoj JLS u korist svih ovih investicija. Naravno da bi se trebao zadržati neki oblik lokalne samouprave, koji bi se onda brinuo o održavanju izgrađene komunalne i društvene infrastrukture, možda s jednim ili dvoje zaposlenika, a ostale službe bi preuzela postojeća JLS kojoj bismo se eventualno priključili – objasnio je načelnik Hranić.

Više sredstava općinama koje se stvarno spoje

Spajanje općina dio je i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a prema sporazumu koji je Hrvatska potpisala s Europskom komisijom, odluka je trebala već stupiti na snagu, i to u prvom kvartalu ove godine.

Cilj je da se do 2026. minimalno stvarno spoji 20 % općina, odnosno funkcionalno spoji minimalno 40 % jedinica.

U Hrvatskoj postoji 428 općina, pa bi krajnji cilj bio da se do lipnja 2026. njih oko 85 ukine, ili 171 funkcionalno spoji.

Međutim, kako bi to trebalo izgledati u praksi, još je nepoznanica. Poznato je tek da bi veće poticaje trebale dobiti općine koje se odluče za stvarno spajanje, a manje one koje se odluče na funkcionalno spajanje, odnosno one koje će neke poslove obavljati zajednički.

Energetska i financijska neovisnost

Istočni dio Varaždinske županije raspolaže velikim količinama geotermalnih izvora energije. Kako potencijali dosad nisu bili iskorišteni na pravi način, osnovano je trgovačko društvo Bukotermal d. o. o. za upravljanje i korištenje raspoloživih izvora geotermalnih potencijala.

Upravo je to jedan od najvećih projekata na kojima zajednički rade općine Veliki i Mali Bukovec i Varaždinska županija.

Cilj je stvoriti energetsku neovisnost za gospodarske subjekte, ali potom i za sve mještane. Osim toga, plan je prirodne izvore energije usmjeriti i na proizvodnju hrane, a tu je i zarada od koncesijske naknade i same eksploatacije.

Time bi taj kraj mogao postati i financijski neovisan, što bi uvelike utjecalo i na podizanje standarda.

– Energenti i hrana sve su skuplji, a ovaj projekt učinio bi ovaj kraj potpuno neovisnim. Imali bismo vlastite izvore energije, pojačali bismo proizvodnju hrane, a mogli bismo i investirati u infrastrukturu i sve one projekte koji su sad na čekanju – objašnjavaju načelnici Marković i Vrbanić.