Ratna zbivanja u Ukrajini još su jednom nametnula raspravu o dostatnosti domaće poljoprivredne proizvodnje. Već je i sama najava eventualnih nestašica poljoprivrednih sirovina, posebno žitarica i uljarica, unijela strah od crnog scenarija – praznih polica i čekanja u redovima za najosnovnije životne namirnice.

Državna vlast smiruje emocije uvjerenjima da Hrvatska proizvodi sasvim dovoljno hrane za potrebe domaćeg stanovništva. Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, dodaje da u pojedinim poljoprivrednim proizvodima i daleko premašujemo domaće potrebe, pa se većina proizvodnje izvozi.

Skladišta krumpira

– Najbolji primjer za to je upravo pšenica. U Hrvatskoj je prošle godine proizvedeno oko 1,2 milijuna tona pšenice. S obzirom na to da nam je dovoljno između 430 i 450 tisuća tona, većina pšenice se izvozi.

Prema njegovim riječima, problem leži u nedostatku skladišnih kapaciteta.

– Naši proizvođači pšenicu izvoze izravno s polja izvan Hrvatske, a nakon toga uvozimo gotove proizvode. Trebamo ojačati prerađivačke i skladišne kapacitete da što više toga ostane u Republici Hrvatskoj – dodaje Jakopović.

Mogućnost skladištenja otvara prostor proizvođačima da svoje sirovine na tržište plasiraju u najpovoljnijem razdoblju, kada su otkupne cijene najviše. Nije ovo nikakva novost, već praksa koja se u zapadnom svijetu odavno provodi. U Hrvatskoj se pak rasprava o nužnosti gradnje skladišta javlja tek kada smo dovedeni pred zid.

Najbolji dokaz tomu su skladišta krumpira, čiju su gradnju hrvatski proizvođači zagovarali posljednjih desetak godina. Ipak, ništa se nije mijenjalo sve do prošle godine, kada je na snagu stupila europska direktiva o zabrani korištenja klorprofama kao zaštite od klijanja krumpira u skladištu. Pritisnuta novonastalom situacijom, ali i kratkim rokom prilagodbe na nove uvjete rada, država je uspjela u kratkom vremenu osigurati stotinjak milijuna kuna potpora za gradnju modernih skladišta krumpira koja udovoljavaju svim strogim EU standardima.

– Hrvatski proizvođači merkantilnog krumpira u posljednje dvije godine prolaze kritičnu fazu svog poslovanja. Poljoprivredna zadruga “Varaždinsko povrće”, s obzirom na to da je riješila imovinskopravne odnose i vlastitim sredstvima kupila zemljište, bez razmišljanja se odlučila za izgradnju skladišta kapaciteta 3000 tona krumpira, koje je završeno krajem prošle godine. Riječ je o investiciji od ogromnog značaja jer sada imamo prostore, odnosno komore za skladištenje domaćeg povrća koje svakodnevno plasiramo na tržište – ističe Kristina Vidaček, upraviteljica PZ-a “Varaždinsko povrće”.

Dajte nam zemlju!

Poljoprivredna zadruga broji devet članova, koji obrađuju oko 500 hektara poljoprivrednog zemljišta. Godišnje proizvedu oko 6000 tona različitog povrća. U najvećoj mjeri je riječ o krumpiru i kupusu, koji zajedno čine 80 posto ukupne proizvodnje, te luku, cikli, salati, poriluku…

Aktualiziranje problema dostatnosti domaće poljoprivredne proizvodnje, ali i drugih nedostataka u poljoprivrednom lancu, ravnateljicu Vidaček nije iznenadio, te upozorava na nužnost korjenitih promjena u planiranju i provedbi nacionalne poljoprivredne strategije.

– Svaka globalna kriza, pa tako i rat u Ukrajini, iznova aktualizira problem samodostatnosti domaće poljoprivredne proizvodnje. Kada na tržištu poljoprivrednih proizvoda nema poremećaja, malo tko se pita otkud nam dolazi voće, povrće, mlijeko ili meso. Ali u uvjetima krize, zatvaranja granica i poremećaja robnih tokova, opskrba stanovništva osnovnim živežnim namirnicama može doći u pitanje. Činjenica je da se zbog straha od nestašice hrane povećala potrošnja. Dovoljan je to alarm za uzbunu da se na terenu nešto korjenito mora mijenjati, a zapuštena hrvatska polja na kojima povrće može uspijevati treba početi obrađivati i dati poljoprivrednicima na korištenje – poručuje upraviteljica Kristina Vidaček.

Rastu cijene energenata, gnojiva, repromaterijala…

Uz to što imaju mali ili gotovo nikakav utjecaj na formiranje otkupnih cijena svojih proizvoda, hrvatski poljoprivrednici suočeni su s nikad višim poskupljenjem energenata, gnojiva, repromaterijala i drugih ulaznih troškova.
– Energenti su otišli u nebo, a gnojivo je višestruko poskupjelo. Gotovo svi ulazni parametri su visoki. Vlada Republike Hrvatske je svojim mjerama pomogla da se barem donekle ublaže posljedice poskupljenja, posebno u segmentu energenata – rekao je Mladen Jakopović.
Krize, koliko god bile teške, prilika su za korjenite promjene.
– Sada moramo poticati povećanje proizvodnje kod naših poljoprivrednika, ali i motivirati potrošače na kupovinu domaćih proizvoda, makar i onih skupljih. Naime, ojačavanjem domaćih proizvođača njihovi će proizvodi dugoročno postati jeftiniji – zaključio je Jakopović.