Dok je još bio učenik, Varaždinac Ilija Srpak osvojio je čak 19 Oskara znanja, što je rekord u Varaždinskoj županiji, čime se svrstao među najuspješnije u Varaždinskoj županiji, ali i među najuspješnije učenike u državi.

Srpak je završio Prvu gimnaziju Varaždin, a trenutno završava studij u Cambridgeu. Sada se bavi teorijskom kemijom i kvantnom dinamikom te planira postati znanstvenik i profesor.

Za portal Srednja.hr rekao je, između ostalog, kako za školski sustav Hrvatske, ali i za Cambridge, ima i kritike i pohvale. Otkrio je što s nekoliko godina odmaka misli o svom školskom uspjehu te statusu izvrsnih učenika u školskom sustavu.

– Iako nisam više unutar hrvatskog školska pa nemam novih iskustva iz prve ruke, po onom što znam o položaju izvrsnih učenika unutar hrvatskog školskog sustava jest da je jako loš. U većini slučajeva razvoj izvrsnih učenika u osnovnoj školi ovisi o tome imaju li učitelji želju i namjeru uložiti vremena i truda pomoći izvrsnim učenicima da rastu, dati im više gradiva i motivirati ih. U srednjim školama ipak ima razdvajanja učenika po interesima i sposobnostima pa je učenicima lakše naći više mogućnosti za razvoj. Varaždinska županija je otvorila Centre Izvrsnosti koji vrlo dobro pristupaju tom problemu i pokazuju da se može, ali to nije dio državnog obrazovnog sustava. Ne postoji sustavan pristup koji bi razvijao izvrsne učenike, da je negdje definiran u svim tim silnim dokumentima oko gradiva i vrednovanja. Obrazovni sustav je samo usmjeren na to da se prođu svi ciljevi i da se negdje na papiru stavi kvačica da su gradiva obrađena i ocjene dane, i ne postoji ništa iza toga, samo volja ponekog profesora velikog srca. Obrazovanje velikog broja ljudi je bitno za cjelokupno funkcioniranje društva; obrazovanje izvrsnih je bitno za napredak društva – rekao je Ilija za portal Srednja.hr.

Varaždinac je trenutno na 4., završnoj godini na Cambridgeu. Tamo mu je, kaže, super jer ima mnogo prilika i mogućnosti za razvijati svoje interese i usredotočiti se na predmete koji ga zanimaju.

Nakon širokog obrazovanja iz prirodnih znanosti tijekom prve tri godine studija, sada radi na diplomskom projektu iz teorijske kemije, s fokusom na matematiku i programiranje. Ipak, smatra da i Cambridge ima prostora za napredak.

– Najveće nezadovoljstvo mi predstavlja otpor vodstva odsjeka za kemiju koje nije pretjerano otvoreno prijedlozima za promjene mlađih generacija, iako to nije velika stvar, njihov argument je da su stvari ovako funkcionirale dugo, pa ih nema puno razloga mijenjati. I zaista, ispiti iz 1960. formatom izgledaju jako slično, i metode rada su se jedva promijenile desetljećima, a s obzirom na visoki ranking Cambridgea, zaista nemaju značajan razlog nešto promijeniti, ali možda bi ipak trebali pokušati. Međutim, dolazim iz Hrvatske, nemogućnost promjene stvari koje su loše nisu šokantno otkriće već norma s kojom sam odrastao, a Cambridge se barem trudi oko rada sa studentima, i onima koji trebaju pomoć bilo koje vrste, i onima koji žele još više – naveo je Ilija.

Otkrio je još i koja su mu se iskustva s brojnih natjecanja posebno urezala u pamćenje, ali i koju su ulogu u postizanju njegovih uspjeha imali mentori, pohvalivši ih pritom, rekavši da su dali sve od sebe u pripremi za natjecanja.

Uskoro će diplomirati, a što planira nakon toga, te što je sve još otkrio u intervjuu, pročitajte ovdje.