Nemaju samo zaposleni u pravosudnim tijelima vrlo niske plaće, već istu sudbinu po pitanju mjesečnih primanja dijele i državni službenici i namještenici u sustavu Ministarstva unutarnjih poslova.

Kako dalje?

Podsjetimo, početkom lipnja ispred zgrade suda u Ulici braće Radić u Varaždinu organiziran je prosvjed kako bi se ukazalo na nimalo lagan položaj državnih službenika i namještenika u sustavu pravosuđa, koje se, navedeno je na prosvjedu, tretira kao da su zadnja rupa na svirali – rade za minimalac bez obzira na godine staža, bolesni jer ih nema tko zamijeniti, svakodnevno su omalovažavani, uskraćeni za dostojanstvo radnog čovjeka i drugo.

Prosvjed su podržali i neki od sindikata vezanih uz policiju, što je i bio razlog da predsjednika Sindikata policije Hrvatske (SPH) Dubravka Jagića upitamo jesu li i državni službenici i namještenici u sustavu MUP-a u sličnoj ili istoj situaciji kao i njihovi kolege u pravosudnim tijelima.

– Nalaze se u gotovo identičnoj situaciji jer su koeficijenti službenika i namještenika u sustavu pravosuđa i MUP-a među najnižima. Smatramo da im je materijalna egzistencija ugrožena zbog niskih primanja, posebno ako u kućanstvu primaju samo tu plaću ili još jednu sličnu plaću, od sličnih poslova, osobito kod porasta troškova života kakvom svjedočimo – rekao je Jagić.

Navodi da Sindikat policije Hrvatske kontinuirano poduzima aktivnosti usmjerene na povećanje materijalnih prava državnih službenika i namještenika, prvenstveno kroz onaj dio na koji Sindikat može izravno utjecati putem pregovora, a to su odredbe Kolektivnog ugovora, odnosno potpisivanje Kolektivnog ugovora.

– Novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike potpisan je 6. svibnja i njime je ugovoren niz novih pogodnosti, kao i poboljšanja Kolektivnog ugovora u odnosu na prethodni, a uvedeni su i novi instituti i dodatna materijalna prava, o čemu smo već govorili nakon potpisivanja. Potpisivanjem Kolektivnog ugovora započeli smo socijalni mir, a nakon završetka turističke sezone pregovarat ćemo o daljnjem povećanju osnovice u drugom dijelu godine za sve državne službenike i namještenike. Naravno, sve što tražimo, tražimo za sve državne službe, ne samo za zaposlenike MUP-a – rekao je Jagić, podsjetivši da je Sindikat policije Hrvatske reprezentativan za cijelo područje državne službe i potpisnik Kolektivnog ugovora, a ta se pitanja rješavaju putem pregovora.

S obzirom na to da raspolažemo saznanjima da je prije dvije do tri godine došlo do povećanja koeficijenata državnih službenika i namještenika u pravosuđu, čime je nastala još veća razlika u plaćama odnosno primanjima službenika Ministarstva pravosuđa i MUP-a, zanimalo nas je kako to komentira predsjednik ovog sindikata. Jer, odnedavno zastupaju i državne službenike i namještenike MUP-a, a ne, kao dosad, samo policijske službenike.

– To je problem i iz tog se razloga ne zalažemo za parcijalna rješavanja pitanja pojedinih radnih mjesta, a osobito u okviru službeničkih mjesta. Imali smo situaciju s posebnim kategorijama službenika, poput policijskih, pravosudnih policajaca, carinskih službenika i poreznika, s obzirom na specifičnosti posla i činjenicu da je riječ o osobama koje provode najvažnije ovlasti koje država ima, gdje se mogu raditi određene distinkcije. Kod ostalih službenika, upravo to što se dogodilo 2019. godine bio je dokaz da ne treba u promjene ići parcijalno, nego navedeno treba konačno riješiti putem, primjerice, Zakona o plaćama državnih službenika, odnosno plaćama u javnom sektoru. SPH kao potpisnik Kolektivnog ugovora sva takva pitanja rješava putem pregovora, a ne na ulici, kako su sindikati koji su izgubili reprezentativnost prinuđeni činiti. Takve njihove aktivnosti potiču pitanje o njihovoj legalnosti, osobito u vrijeme radnog vremena u pojedinim situacijama – zaključio je Jagić.

A da je plaća zaposlenika sa srednjom stručnom spremom u sustavu MUP-a još niža u odnosu na pravosuđe, doznali smo u razgovoru s nekoliko zaposlenih u sustavu Ministarstva unutarnjih poslova.

– Svakim povećanjem plaće stvara se sve veća razlika između srednje, više i visoke stručne spreme, s tim da MUP ima manje plaće od pravosuđa jer im 2019. nije dizan koeficijent plaće. Posebno se to odnosi na zaposlenike početnike bez radnog staža, kojima plaća jedva doseže 4000 kuna, uključujući i putne troškove – ističu naši sugovornici.

Podsjetili su da je, na primjer, Vlada u jeku mjera vezanih uz COVID-19 iznos od 4000 kuna potpore davala privatnom sektoru (konobarima, frizerima, općenito uslužnim djelatnostima), a oni su, navode, iznosom bili “zgroženi” jer se “s tim iznosom ne može živjeti”.

– A nama, koji smo cijelo vrijeme koronakrize uredno radili i sa strankama, i puno prije toga, to je još uvijek, zapravo cijelo vrijeme normalna plaća s kojom moramo živjeti, i još svakodnevno trpjeti uvrede od nekih stranaka i slušati neke neugodne komentare koji su nam svakodnevno upućivani. Smatramo da se poslodavac nekorektno odnosi prema nama, a njihova obećanja da će se uskladiti plaće, što bi za MUP značilo povećanje, slušamo već godinama. Posljednje obećanje je da će usklađenje plaća biti 2023. godine. Ne vjerujemo – ogorčeno su istaknuli.

Na primjer, plaća daktilografa, tajnika ili referenta iznosi oko 4300 kuna (srednja stručna sprema), odnosno 4600 (viša stručna sprema). – S obzirom na količinu posla i odgovornost, to je apsurd i nije čudo da kronično nedostaje ljudi, gotovo na svakom radnom mjestu. I da, znamo da će nas javnost ovim istupom sada “slati na sezonu” da zaradimo. No netko i taj naš posao mora raditi – objašnjavaju nam rezolutno.

Pomalo očajni, otkrivaju i to da namještenici (spremačice, kuriri, domari) povećanje od 4 % na plaću s 1. svibnja uopće nisu osjetili jer je njihov limit za plaću – minimalna plaća, što znači da im se više od 3750 kuna ne može isplatiti na račun.