Povežite se s nama

Međimurje

Zaboravili ste kako izgleda čestitka? Pogledajte Božićnu izložbu kolekcionara Srećka Pospišila

Objavljeno:

- dana

IZLOŽBA

Prijatelji Srećka Pospišila znaju da će za božićne blagdane dobiti rijedak dar. U poštanskom sandučiću će pronaći – čestitku.

Ovaj, danas neobičan način čestitanja u moderno je vrijeme prava rijetkost. Mlađe generacije gotovo da ni ne znaju što je čestitka. Nikad je nisu ni dobili, niti poslali. Elektronska pošta zamijenila je ovaj način još donedavne komunikacije. Jedino se još na starinskim psihama i u vitrinama može pronaći zataknuta čestitka s blagdanskim željama u godinama 20. stoljeća. Čestitka je zaboravljena.
Kako bi spriječio njezino potpuno izumiranje, kolekcionar Srećko Pospišil redovito izlaže čestitke iz svoje velike kolekcije.

Duša Božića

Čestitka je mali format iskazivanja velike ljubavi, poštovanja i sjećanja prema svojim prijateljima, bližnjima i znancima. Shvatio je to Srećko Pospišil još prije četrdesetak godina, kad je počeo skupljati čestitke.

Za sve je bila kriva jedna razglednica, stara nekoliko desetljeća, koja je stigla na njegovu adresu. Bila je to razglednica Zagreba, koju je baka poslala njegovoj majci. Kao grafičar se oduševio da stotinu godina stara razglednica može biti u tako dobrom stanju. Danas ima oko 10 tisuća razglednica.

Prošlog tjedna je dio kolekcije čestitaka Srećka Pospišila, 150 čestitaka, prigodno izložen u čakovečkoj Knjižnici “Nikola Zrinski” pod nazivom “Duh prošlih Božića”.

Kolekcija ima povijesnu vrijednost jer svjedoči o javnom promicanju hrvatske kulturne baštine, naših tradicijskih običaja i nacionalnog identiteta

Kolekcionar je izložio čestitke iz razdoblja od 1898. do 1939. godine.

– To su čestitke s dušom. Današnje čestitke su komercijalne, jednolične… – govori Srećko Pospišil. Na primjedbu da je danas uopće problem i pronaći klasične čestitke, Srećko Pospišil veli da je osnovni cilj njegovih izložbi upoznati mlade s tradicijom čestitke.

– Nikako da ih afirmiramo da počnu pisati čestitke. Bilo bi baš lijepo da se mladi vrate tradicionalnom načinu čestitanja – govori kolekcionar. On je sam osmislio i dao tiskati svoje čestitke. Ima sedam različitih motiva i redovito ih šalje za božićne blagdane. Voli vesele motive djece i Djeda Mraza.

Međimurec

Srećko Pospišil je rođen u Zagrebu, ali je već na kraju osnovne škole doselio u Čakovec. Danas je u mirovini i smatra se Međimurcem. On rijetko kupuje razglednice za svoju zbirku. Uglavnom ih razmjenjuje s drugim kolekcionarima. Iako, nekad ne može odoljeti

– Prije nije bio problem doći do razglednica. Danas se kolekcionarstvo jako komercijaliziralo i nemoguće je to platiti – govori Srećko Pospišil. On danas više ne ide uokolo po sajmovima. Trgovci ga poznaju i znaju što ga zanima, pa ga nazovu.
U kolekciji Srećka Pospišila nalaze se razglednice i čestitke do početka Drugoga svjetskog rata. Skupljao je on sve motive, ali je vrlo brzo shvatio da negdje mora podvući granicu. Tako od rata naovamo skuplja samo razglednice i čestitke iz Međimurja.

– Jedan “bolji Čakovec” s početka 20. stoljeća košta 50-ak eura – veli kolekcionar. Na pitanje koliko je, znači, vrijedna njegova kolekcija od desetak tisuća razglednica, smije se i veli da ga to svi pitaju, ali da nema odgovor. – Uopće nemam ideju. To za mene nije novac nego ljubav. Nikad ne prodajem razglednice niti ne mijenjam jedine primjerke iz svoje kolekcije. 

Razglednicu koju Srećko Pospišil jako želi, a nema je u svojoj kolekciji, ima varaždinski kolekcionar koji živi u Francuskoj.      Riječ je o razglednici Čakovca iz 1910. godine. 

Ipak, nedavno je došao u iskušenje.

– Pojavile su se četiri “stara Čakovca”, za koje nisam znao da postoje. I svaki po 50 eura. Hvala Bogu pa sam imao nešto za mijenjati, i to ispod cijene, pa sam si priuštio te razglednice – govori.

Razglednice i čestitke ne misli prodavati, ali žao mu je što njegova djeca ni unuci nemaju ljubav za njih, pa ne zna kome bi ih ostavio. One su za njega, veli, još jedino čisto zadovoljstvo u životu. Svoje zadovoljstvo pokušava širiti tako što dragim ljudima pošalje čestitku. On se ne sjeća kad je koju primio.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Međimurska policija na svom području uočila veliki broj vozila kojima je istekla prometna dozvola

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uvidom u evidencije isteka valjanosti prometnih dozvola uočeno je da na području Međimurske županije postoji veliki broj motornih vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana, a vlasnici ih u zakonskom roku nisu odjavili u nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji.

Kako bi izbjegli prekršajne sankcije, Policijska uprava međimurska poziva vlasnike da odjave vozila kojima je istekla valjanost prometne dozvole.

Podsjećaju vlasnike vozila na obvezu pridržavanja odredbi čl. 250. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim je propisano kako je vlasnik vozila dužan odjaviti vozilo ako ne izvrši produženje važenja prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka važenja prometne dozvole.

Vlasnik registriranog vozila može odjaviti vozilo, a uz zahtjev za odjavu mora priložiti prometnu dozvolu radi evidentiranja odjave vozila i vratiti registarske pločice, odnosno priložiti potvrdu tijela koje je registriralo vozilo izvan Republike Hrvatske kojom se potvrđuje da su registarske pločice i prometna dozvola zadržane ili poništene.

Također, vlasnik vozila dužan je u roku od 15 dana prijaviti promjenu bilo kojeg podatka koji je upisan u prometnoj dozvoli, a u roku od 30 dana dužan je odjaviti registrirano vozilo te donijeti prometnu dozvolu radi poništenja i vratiti registarske pločice, ako je vozilo uništeno ili otpisano ili ako je vozilo otuđeno ili nestalo.

Za nepridržavanje ovih odredbi predviđene su novčane kazne, i to za fizičke osobe, odnosno vlasnike vozila 90 eura, za pravne ili fizičke osobe obrtnike od 660 do 1990 eura, a za odgovorne osobe u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od 190 do 660 eura.

Ujedno, policija podsjeća nove vlasnike vozila (kupce vozila) da su u roku od 15 dana od stjecanja vlasništva dužni registrirati vozilo na svoje ime ili ga odjaviti, a ako ga ne registriraju na svoje ime ili ne odjave, stanica za tehnički pregled vozila će, na zahtjev osobe na koju je vozilo registrirano (prodavatelj vozila), rješenjem ukinuti registraciju vozila.

Napominju da se sklapanjem Ugovora o kupoprodaji motornog vozila prodavatelj i dalje u službenim evidencijama MUP-a vodi kao vlasnik vozila, sve dok se vozilo ne odjavi u službenim evidencijama nadležne policijske uprave ili postaje, ili dok ga novi vlasnik ne registrira na svoje ime.

Nastavite čitati

Međimurje

U čakovečkom Centru za kulturu održana svečana promocija studenata ekonomije, računarstva i održivog razvoja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Međimursko veleučilište u Čakovcu u čakovečkom Centru za kulturu Čakovec održalo je svečanu promociju prvostupnica i prvostupnika ekonomije, inženjera računarstva, inženjera održivog razvoja te magistri i magistara ekonomije.

Dekan MEV-a Igor Klopotan naglasio je ulogu studenata i njihovu borbu za izjednačenje vrijednosti ECTS bodova sa stručnih i sveučilišnih studija, što je rezultiralo time da Međimursko veleučilište u Čakovcu danas može promovirati drugu generaciju s titulom magistara ekonomije.

– Borba je trajala dugo jer smo nailazili na veliku opstrukciju da se ne izjednače veleučilišne titule sa sveučilišnim. Ali zahvaljujući borbi vas, studenata i Zbora veleučilišta, uspjeli smo izjednačiti 300 ECTS bodova sa stručnih i sveučilišnih studija. Velika razlika u izvođenju nastave ne postoji jer isti profesori predaju na fakultetima, isti profesori rade na veleučilištima, među predavačima su doktori znanosti. Konačno smo uspjeli, vi ste druga generacija, odnosno druga promocija kojoj dajemo titulu magistri i magistara ekonomije – istaknuo je Klopotan.

Dekan MEV-a najavom o mogućnosti nastavka studija razveselio je studente računarstva. Naime, uskoro će se prema Agenciji za znanost i visoko obrazovanje uputiti elaborat pa su očekivanja da će se s nastavkom studiranja na smjeru računarstva u Čakovcu moći krenuti već za godinu dana.

Dekan Klopotan također je naglasio važnost veleučilišta s obzirom na činjenicu da okupljaju gotovo 20 posto studentske populacije. Naime, riječ je o 26.000 studenata i kada im se pribroje studenti koji studiraju stručne studije na sveučilištima, dolazi se do broja od 47.000 studenata.

– Stoga, naša borba za struku vrijedi i za sveučilišta koja također imaju stručne studije. Stručni studij koji izvode veleučilišta nedvojbeno generiraju visoku zaposlenost i to dolazi do izražaja kada na tržištu rada nema dovoljno mladih. A  tome smo svjedočili zadnjih nekoliko godina. Naši studenti brzo usvajaju znanja i brzo se zapošljavaju – poručio je Klopotan, pohvalivši pritom studente na njihovom angažmanu i uloženom trudu.

Uslijedio je svečani dio programa promocije.

– Položili smo sve propisane ispite i obranili završne i diplomske radove na studijima Međimurskog veleučilišta u Čakovcu. U ime svojih kolegica i kolega te u svoje osobno ime, molim da nas promovirate u zvanje prvostupnika inženjerstva računalstva, prvostupnika ekonomije, prvostupnika inženjera održivog razvoja i magistra ekonomije – rekla je studentica Bosiljka Oletić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje