Hrvatski zavod za javno zdravstvo na svojoj internetskoj stranici ima savjete kako postupiti kod uboda i ugriza insekta, pauka, krpelja, zmije, vodenih i kopnenih domaćih ili divljih životinja.
Kukci opnokrilci, u koje se ubrajaju i stršljeni i bumbari, ubodom uštrcavaju otrov koji izaziva lokalne ili opće simptome. Opasni su ubodi u usta, glavu, vrat ili jako prokrvljeno područje.
Za razliku od pčela i bumbara koji napadaju samo kad su uznemireni, stršljeni i ose izrazito su agresivni insekti, ne ostavljaju žalac i mogu ubosti nekoliko puta. Otrov stršljena i osa toksičniji je i alergijske reakcije na njihov ubod obično su teže i ozbiljnije naravi.
Ubod ose ili pčele izaziva u pravilu lokalnu reakciju – bolna crvena oteklina na mjestu uboda koja svrbi ili peče i prolazi obično unutar jednog dana. Posebna opasnost kod preosjetljivih ljudi je pojava teške alergijske reakcije (anafilaktički šok). Pčela na mjestu uboda ostavlja žalac pa izvadite žalac bez gnječenja što prije – sastružite ga noktom ili rubom kartice iz novčanika.
– ODMAH pozovite hitnu medicinsku pomoć ili potražite najbližeg liječnika u slučaju anafilaktičkog šoka ili velikog broja uboda s pojavom otežavajućeg disanja, gušenja, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, gubitka svijesti – savjetuju stručnjaci HZJZ-a.
Ako je reakcija na ubod insekta lokalizirana, potrebno je staviti hladni oblog na mjesto uboda, ali ako se oteklina i crvenilo nastave povećavati, potrebno je zatražiti pomoć liječnika koji najčešće propisuje kortikosteroidnu kremu i/ili antihistaminske lijekove. U slučaju sustavne alergijske reakcije (anafilaktičkog šoka) potrebno je što hitnije zatražiti liječničku pomoć. Osim primjene adrenalina, antihistaminskih i kortikosterodinih lijekova, osobe s anafilaktičkom reakcijom potrebno je hospitalizirati, jednako kao i sve osobe koje su prethodno doživjele sustavnu alergijsku reakciju na ubod insekta, angioedem (oteklina mekih tkiva, osobito usnica, vjeđa ili sluznice usne šupljine) ili bronhospazam (otežano disanje). Sve osobe koje su već doživjele anafilaktičku reakciju na ubod insekta sa sobom trebaju nositi pribor za samopomoć (adrenalin koji se primjenjuje autoinjektorom, tablete antishistaminika i eventualno kortikosteroida), te što prije potražiti liječničku pomoć.
U kliničkoj slici na mjestu uboda u početku dominira crvenilo, oteklina i bol, koji nastaju kao rezultat djelovanja otrova. U određenom broju slučajeva javlja se sustavna alergijska reakcija koja se u prvom stupnju očituje kao urtikarija (koprivnjača). U drugom stupnju slijedi je pojava općih simptoma poput glavobolje, mučnine, povraćanja, proljeva i/ili nesvjestice. Treći stupanj karakteriziraju teži simptomi kao što su problemi s disanjem, bol u prsima, otežano gutanje i poremećaji svijesti. Četvrti, ujedno i najteži stupanj, očituje se potpunim kolabiranjem, uz gubitak svijesti, pad krvnog tlaka, modru boju kože i sluznica te nemogućnost zadržavanja mokraće i stolice. Bitno je znati kako se alergijske reakcije mogu javiti odmah nakon prvog uboda, međutim, češće su u osoba koje su već prije doživjele 2-3 uboda (npr. kod pčelara).
Prevencija – smanjite mogućnost uboda
u prirodi izbjegavajte šarenu i crnu odjeću; nosite bijele, svijetlo smeđe ili bež boje koje odbijaju kukce
u prirodi ne koristite kozmetiku ili parfeme cvjetnih mirisa
budite oprezni kad se kuha ili jede na otvorenom; hrana i piće privlače kukce, osobito ose, pa pripazite pri jedenju voća i pijenju voćnih sokova i pića iz limenki
preosjetljive osobe trebaju izbjegavati cvjetne livade
U Vinkovcima okupili su se LiDraNovci, ljubitelji lijepe hrvatske riječi, literarnog, novinarskog, dramskog i radijskog stvaralaštva iz cijele Hrvatske.
Državni LiDraNo za osnovnoškolce trajao je od 22. do 24. travnja, a Varaždinska županija imala je svoje predstavnike u svim izrazima. Iva Farkaš iz I. osnovne škole Varaždin i Vid Brajković iz OŠ Petrijanec, predstavili su svoje uratke na okruglom stolu za literarne radove.
Njihove su mentorice Marija Hublin i Željka Rabuzin. U kategoriji dramskog stvaralaštva svoj su pojedinačni scenski nastup izvele Ema Štrlek iz OŠ Vidovec i Tonka Tkalec iz II. osnovne škole Varaždin. Do državne razine smotre pratile su ih i usmjeravale mentorice Kristinka Štefan i Maja Šmic.
U novinarskom izrazu imali smo najviše predstavnika. Poziv na državni LiDraNo svojim je samostalnim novinarskim radom izborio Aleksandar Fic iz OŠ Novi Marof sa svojom mentoricom Sunčicom Križan Kadi. Varaždinska županija imala je čak 2 školska lista na državnoj razini, to su Klen iz OŠ Klenovnik te Šemica iz OŠ Šemovec, a redakcije su u Vinkovcima predstavljale urednice Marta Rogina i Nina Ajhler sa svojim mentoricama, Marijom Konjević i Valentinom Barulek Boltižar.
U kategoriji radijskog stvaralaštva emisijom Utapanje županiju su predstavljali David Telebar i Ante Kovačić iz OŠ Petrijanec, njihova je mentorica Željka Rabuzin. Učenici iz naše županije na svim su okruglim stolovima pohvaljeni od strane državnih povjerenstava koja čine eminentni stručnjaci i umjetnici iz područja stvaralaštva koje procjenjuju i vrednuju na ovoj razini smotre, koja sve do završnice ima natjecateljski karakter.
Učenici su potaknuti na daljnje stvaranje jer se iz njihovih uradaka iščitava visoka motiviranost i kreativnost, a to je ono, što uz, naravno, ljubav prema hrvatskome jeziku, svaki LiDraNovac mora imati. Za svoj rad priznanje i zahvalu primile su i njihove mentorice kojima se na zatvaranju smotre upravo riječju hvala, obratila glavna tajnica smotre LiDraNo i viša savjetnica iz Agencije za odgoj i obrazovanje, dr. sc. Marijana Češi.
Učenici su imali priliku predstaviti se u jednoj od najljepših knjižnica Hrvatske, nastupati u Kazalištu Joze Ivakića, prošetati starom jezgrom i kušati slavonske slastice. Kad požele se ravnice, neki će se od njih sigurno vratiti u Vinkovce jer široka je duša slavonska u gradu Josipa Runjanina, Ivana i Josipa Kozarca, bana Šokčevića i mnogih drugih poznatih Vinkovčana.
Niske temperature i mraz koji je posljednjeg vikenda, u noći sa subote na nedjelju i s nedjelje na ponedjeljak, 21. i 22. travnja, zahvatio područje općine Cestica učinio je velike štete u voćnjacima i vinogradima te povrtlarskim kulturama.
Prema riječima Marijana Županića, predsjednika Udruge vinogradara i podrumara Sveti Martin Cestica, podaci o nastalim štetama su još uvijek prikupljaju, a najviše su stradali vinogradi na nižim nadmorskim visinama.
Nažalost, na pojedinim lokacijama cestičkog vinogradarskog područja od mraza stradali su kompletni vinogradi. Preporuka je prihraniti mladice koje su djelomično zahvaćene mrazom aminokiselinama, a osušene maknuti da se formiraju novi izbojci.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
