FOTO Pogledajte kako se uredilo popularno varaždinsko Šetalište Vatroslava Jagića
Park Vatroslava Jagića dobiva novu vizuru, a uređene su šetnice. Dio je to sveobuhvatnog projekta. Podsjetimo da su ranije u...
PSIHOŠPANICIR
U sklopu drugog PsihoŠpancira, koji je počeo u petak u Varaždinu, a traje do nedjelje, održan je okrugli stol na temu Mediji i empatija – trebaju li novinari biti empatični?
U razgovoru su sudjelovali novinarka HTV-a Sanja Mikleušević Pavić, socijalni antropolog i kolumnist Sandi Blagonić, glavni urednik Varaždinskih vijesti Ivica Kruhoberec te kao moderatorice Andreja Bogdan i međimurska novinarka Aleksandra Ličanin.
U kojoj je mjeri empatija dio profesionalnog identiteta novinara, kao što je to u profesiji psihologa, bilo je osnovno pitanje za goste skupa. Sanja Mikleušević govorila je o svojim iskustvima snimanja potresnih priča za HTV-ovu emisiju Misija zajedno koju je radila s kolegom Robertom Zuberom. Tada je, kaže, često plakala u WC-u.
– Shvatila sam da ne mogu plakati nad svakom pričom jer tako samo trošim energiju i gubim vrijeme umjesto da nešto poduzmem, pošaljem neki mail i prozovem nadležne za neki problem – kazala je HTV-ova novinarka istaknuvši kako je vremenom naučila da u fokusu uvijek treba biti objektivan pristup problemu koji obrađuje.
I varaždinski novinar Ivica Kruhoberec smatra da je profesionalni tekst zapravo najbolji primjer empatije jer je zadatak novinara istražiti istinu koliko god ona kompleksna bila i koliko god taj zadatak bio idealističan. Sandi Blagonić kritički se osvrnuo na medije koji “traže samo sukob, konflikt, krv i poneku suzu”, ali i na cjelokupno društvo kojemu često nedostaje solidarnosti i empatije prema “onima drugima”.
I psiholozi, kao i novinari u dilemi: hoće li pomagati drugima ili raditi za korporacije kako bi zaradili za život
U žustroj raspravi, koja je uslijedila, iznijeti su mnogi primjeri iz novije povijesti, osobito iz ratnih 90-ih kad su, prema riječima sudionika skupa, mediji zbog neobjektivnog izvještavanja pridonosili kolektivnom manjku empatije prema žrtvama s druge strane.
U raspravu se uključila i Andreja Bogdan, kao domaćin, ustvrdivši kako su i psiholozi danas u sličnoj dilemi kao novinari jer su bačeni na tržište rada i moraju razmišljati hoće li pomagati drugima, što je osnova njihova zanimanja, ili će raditi za korporacije kako bi zaradili za život.
– Psihologa nema više ni u školama, ni u bolnicama, barem ne dovoljno s obzirom na broj stanovnika, a država bi trebala osigurati dostupnost psihologa ljudima smatra ona.
Tijekom petka i subote na varaždinskom Sveučilištu Sjever predavanja su se održavala paralelno u tri dvorane, dok se u ponedjeljak sele na Međimursko veleučilište. Konferenciju je organiziralo Društvo psihologa Varaždin. Predsjednica društva Andreja Bogdan istaknula je kako su gotovo svi predavači koji su sudjelovali lani na prvoj konferenciji došli i ove godine, s tim da je ove godine broj predavača udvostručen. Mogla su se čuti zanimljiva istraživanja i studije, primjerice o radu s romskom populacijom na području Varaždina i hrvatskom obrazovnom sustavu do predavanja medicinskih sestara koje rade s onkološkim bolesnicima i korisnih, životnih tema o seksualnosti i pozitivnom razmišljanju.
Izvor:
Foto: Andreja Krobot
U subotu je u organizaciji AK Varaždin održano prvo izdanje specifične i neobične utrke – ˝12 vur Čeva˝.
Staza od 2 kilometra i s visinskom razlikom oko 330 metara nije bila laka, ali je zato utrka bila zanimljiva i specifična, a cilj je bio tijekom 12 sati popeti se što više puta na Čevo.
Pobjednik je Darko Mavriček (Pres Glass – Trči i podrži) koji je u zadanom vremenu uspio odraditi izvanrednih 18 uspona (oko 61 km s približno 5900 visinske). Na 2. mjesto plasirao se Luka Nosek (IND) sa 16 uspona dok je 3. mjesto osvojio Mateo Makšan (IND) sa 14 uspona.
U ženskoj konkurenciji pobijedila je Anita Petrin (IND) sa 9 uspona ispred Violete Đuranec (AK Varaždin) koja je odradila 8 uspona dok je 3. mjesto osvojila Paula Marenčić (IND) sa 7 uspona i boljim vremenom od ostalih konkurentica koje su također odradile 7 uspona.
Foto: AK Varaždin
Iz dijelova Europe dolaze kataklizmični prizori poplava usred jakih kiša.
– Vodostaji Mure do Goričana su u stagnaciji s tendencijom stagnacije, a dalje nizvodno su u porastu s tendencijom stagnacije. Vodostaji su u domeni srednjih voda. Vodostaji Drave do Terezinog Polja su u porastu s tendencijom porasta. Nizvodno do Belišća vodostaji su u opadanju s tendencijom porasta, a na hidrološkoj postaji Belišće su u stagnaciji s tendencijom porasta. Dalje nizvodno vodostaji su u porastu s tendencijom porasta. Vodostaji su u domeni srednje niskih i srednjih voda – objavio je 16. rujan DHMZ, Sektor za hidrologiju, Odjel za hidrološke prognoze.
Danas u 12 sati Drava je u Varaždinu bila visoka 173 cm, a Mura u Murskom Središću 317 cm.
– Velike količine oborina koje su u proteklom razdoblju pale i nastavljaju padati na slivnom području susjednih uzvodnih država uzrokuju povećane protoka rijeka koji će nastaviti rasti sljedećih dana – očekujemo visoke vodostaje Mure i Drave, no ipak niže od događaja iz kolovoza 2023. Posebno naglašavamo moguć izniman porast vodostaja Dunava sljedećeg tjedna – objavili su stručnjaci DHMZ-a.
Podsjetimo, lani u kolovozu trajala je borba s viskom Murom i Dravom. Drava je bila poplavila područje bazena i okolnu šumu.