Varaždin domaćin Europskog foruma o urbanom šumarstvu
Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj u subotu je, 25. svibnja, ispred Gradske vijećnice, na Trgu kralja Tomislava, dočekao...
PSIHOŠPANICIR
U sklopu drugog PsihoŠpancira, koji je počeo u petak u Varaždinu, a traje do nedjelje, održan je okrugli stol na temu Mediji i empatija – trebaju li novinari biti empatični?
U razgovoru su sudjelovali novinarka HTV-a Sanja Mikleušević Pavić, socijalni antropolog i kolumnist Sandi Blagonić, glavni urednik Varaždinskih vijesti Ivica Kruhoberec te kao moderatorice Andreja Bogdan i međimurska novinarka Aleksandra Ličanin.
U kojoj je mjeri empatija dio profesionalnog identiteta novinara, kao što je to u profesiji psihologa, bilo je osnovno pitanje za goste skupa. Sanja Mikleušević govorila je o svojim iskustvima snimanja potresnih priča za HTV-ovu emisiju Misija zajedno koju je radila s kolegom Robertom Zuberom. Tada je, kaže, često plakala u WC-u.
– Shvatila sam da ne mogu plakati nad svakom pričom jer tako samo trošim energiju i gubim vrijeme umjesto da nešto poduzmem, pošaljem neki mail i prozovem nadležne za neki problem – kazala je HTV-ova novinarka istaknuvši kako je vremenom naučila da u fokusu uvijek treba biti objektivan pristup problemu koji obrađuje.
I varaždinski novinar Ivica Kruhoberec smatra da je profesionalni tekst zapravo najbolji primjer empatije jer je zadatak novinara istražiti istinu koliko god ona kompleksna bila i koliko god taj zadatak bio idealističan. Sandi Blagonić kritički se osvrnuo na medije koji “traže samo sukob, konflikt, krv i poneku suzu”, ali i na cjelokupno društvo kojemu često nedostaje solidarnosti i empatije prema “onima drugima”.
I psiholozi, kao i novinari u dilemi: hoće li pomagati drugima ili raditi za korporacije kako bi zaradili za život
U žustroj raspravi, koja je uslijedila, iznijeti su mnogi primjeri iz novije povijesti, osobito iz ratnih 90-ih kad su, prema riječima sudionika skupa, mediji zbog neobjektivnog izvještavanja pridonosili kolektivnom manjku empatije prema žrtvama s druge strane.
U raspravu se uključila i Andreja Bogdan, kao domaćin, ustvrdivši kako su i psiholozi danas u sličnoj dilemi kao novinari jer su bačeni na tržište rada i moraju razmišljati hoće li pomagati drugima, što je osnova njihova zanimanja, ili će raditi za korporacije kako bi zaradili za život.
– Psihologa nema više ni u školama, ni u bolnicama, barem ne dovoljno s obzirom na broj stanovnika, a država bi trebala osigurati dostupnost psihologa ljudima smatra ona.
Tijekom petka i subote na varaždinskom Sveučilištu Sjever predavanja su se održavala paralelno u tri dvorane, dok se u ponedjeljak sele na Međimursko veleučilište. Konferenciju je organiziralo Društvo psihologa Varaždin. Predsjednica društva Andreja Bogdan istaknula je kako su gotovo svi predavači koji su sudjelovali lani na prvoj konferenciji došli i ove godine, s tim da je ove godine broj predavača udvostručen. Mogla su se čuti zanimljiva istraživanja i studije, primjerice o radu s romskom populacijom na području Varaždina i hrvatskom obrazovnom sustavu do predavanja medicinskih sestara koje rade s onkološkim bolesnicima i korisnih, životnih tema o seksualnosti i pozitivnom razmišljanju.
Izvor:
Foto: Andreja Krobot
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.