Pčelari napokon mogu biti zadovoljni količinama dobivenog meda i njegovom kvalitetom. Nakon nekoliko godina u kojima su ranoproljetni mraz i obilne padaline uzrokovale manje količine meda, posebno bagrema, ove godine vremenske (ne)prilike ipak su se smilovale pčelarima na sjeverozapadu Hrvatske. Doduše, i ovu je godinu obilježio masovni pomor pčela. Zbog nemarnog korištenja pesticida na području Međimurske, Varaždinske, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije stradalo je gotovo 2000 pčelinjih zajednica, od kojih njih čak 1620 u Međimurju.

– Da nije bilo tog pomora sada bismo pričali o savršenoj godini – poručuje na početku razgovora međimurski pčelar i predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije “Agacija” Željko Trupković.

A osim količinama, pčelari su itekako zadovoljnih ovogodišnjom kvalitetom meda.

– Već je naše županijsko ocjenjivanje uzoraka meda pokazalo da je kvaliteta iznimna. Osim što smo primili rekordnih 66 uzoraka meda, njih 20 nagrađeno je zlatnim odličjima za vrhunsku kvalitetu. Prijašnjih godina obično je po trećina uzoraka bila raspoređena na zlatne, srebrne i brončane medalje. Ove godine samo je jedan uzorak dobio brončano odličje, a svi ostali zlatne i srebrne. Pritom treba naglasiti da smo dobili najbolju moguću analizu, s obzirom da je rađena na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a uzorke meda ocjenjivalo je tročlano stručno povjerenstvo u kojem su sjedili prof. dr. sc. Dragan Bubalo, doc. dr. sc. Lidija Svečnjak i dr. sc. Saša Prđun – govori Trupković.

Moglo bi Vas zanimati:

Završili radovi: Turbo rotor u Gojancu u utorak otvoren za promet

Veliki kružni tok, turbo rotor kod Gojanca, na zapadnom ulazu u Varaždin od utorka, 10. rujna, u 15 sati pušta...

No, tek što su se oporavili od velikog pomora pčela koji je desetkovao pčelinje zajednice u Međimurju u lipnju 2020. godine, novo stradavanje pčelinjih zajednica zadesilo je sjeverozapad Hrvatske.

– Za razliku od onoga prije dvije godine, sada je bilo zahvaćeno puno šire područje. Na Ministarstvu poljoprivrede je da provede postupak analize i kažnjavanja odgovornih – kratko komentira Trupković.

Osim što je dio pčelara ostao bez pčela, velika većina onih koji su se usudili javno progovoriti o problemu nekontroliranog korištenja pesticida na poljoprivrednim površinama bila je izložena otvorenim prijetnjama. Stoga ne čudi njihovo vrlo oprezno istupanje u javnosti o ovom problemu, a komentari se najčešće svode na rečenicu: “Neka institucije odrade svoj posao”.

– Ministarstvo poljoprivrede i Međimurska županija osigurali su dio novca za nadoknadu štete. Barem one fizičke u smislu kupnje novih pčelinjih zajednica. No, slaba je to satisfakcija za stradavanje vrijednih pčela i gubitak cijele jedne proizvodne sezone – zaključuje Željko Trupković.

Da se ovakve situacije ne bi ponovile i sljedeće sezone, iz Ministarstva poljoprivrede najavili su strožu kontrolu poljoprivrednih radova, češće inspekcije dok su prekršajne kazne povećane i kreću se od 50.000 do 100.000 kuna.