S novom godinom dobili smo i novu valutu – euro. To je nekima stvorilo prilike, a nekima neprilike. Uz sve benefite eura o kojima pričaju ekonomisti, prvenstveno vezano za gospodarstvo, poput primjerice ukidanja valutnog rizika, lakšeg poslovanja u turizmu, otvaranja tržišta, tu su i problemi za one koji su i do sad jedva krpali kraj s krajem, a takvih je nažalost sve više.
Rast inflacije popraćene povećanjem cijena gotovo svega, od hrane, režija, pa do uslužnih djelatnosti, ruši ionako loš standard. Cijene doduše nisu počele rasti s novom godinom, već rastu unazad godinu dana, a neki su uvođenje nove valute samo iskoristili ne bi li povisili cijene za još koji euro ili cent. To je sasvim očekivano stvorilo negodovanje kod većine naših sugrađana. Stoga je i Vlada odlučila intervenirati pa je već prošlog tjedna na teren izašla i inspekcija. Državni inspektorat utvrdio je ono što smo znali i ranije, da su pojedini proizvodi i prije eura poskupjeli gotovo 20 posto, a usluge i do 80 posto.
Zakon je jasan, ali…
S jedne strane trgovci tvrde kako su samo zaokružili cijene, a upozoravaju i kako im nabavna cijena proizvoda raste, dok s druge treba uzeti u obzir da su zemlje u okruženju, poput primjerice Slovenije i dalje jeftinije.
Naime, sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj proces konverzije kune u euro ne smije rezultirati povećanjem cijena. Stoga je iz Vlade stigla poruka svima koji su neopravdano povisili cijene da ih vrate na razinu od 31. prosinca. U protivnom će, najavio je premijer Andrej Plenković, snositi posljedice.
– Upozoravali smo na minimalna povećanja cijena, no ono čemu svjedočimo u pojedinim slučajevima je čisto profiterstvo i mi ćemo se tome snažno suprotstaviti mjerama Vlade. Ključno je povjerenje, a mi smo ga pokazali prema našem gospodarstvu. Prelazak na euro nije situacija u kojima pojedini subjekti žele to iskoristiti. Naša je politika da upravljamo krizama te da smo na usluzi i građanima i gospodarstvu. Svi nadležni će pridonijeti tome da se otkriju nepoštene prakse. Državni inspektorat, porezna i carinska uprava, dobit će precizan zadatak da djeluju čim vide nepravilnosti – istaknuo je Plenković na prošlotjednoj sjednici Vlade.
Kriza i slobodno tržište
Koliko je dobro ili loše miješanje politike, u ovom slučaju hrvatske Vlade, u slobodno tržište je drugi par cipela. Činjenica je da to miješanje ne može biti dugoročno. Uzimajući u obzir da je povećanje cijena krenulo nakon lockdowna, kad se poremetilo globalno tržište zbog zatvaranja trgovinskih puteva i kad je rasla potražnja, teško je da će se preko noći to tržište i ustabiliti. Međutim, svjedočili smo i brojnim medijskim napisima o rastu cijena zbog rata u Ukrajini, što djelomično i jest razlog, ali već tada su mnogi dizali cijene, ne zbog realnih razloga, već zato jer su vidjeli dobru priliku. Tada nije bilo nikakvih upozorenja. Kriza je u Hrvatsku ušla na velika vrata, sve je poskupjelo, a većini su plaće i mirovine ostale iste, isti su i nameti koje država ubire i to je začarani krug iz kojeg se nije jednostavno izvući, a na kraju krizu najviše osjećaju one najranjivije skupine.
Kako su se snašli s novom valutom pitali smo prošlog tjedna Varaždinke i Varaždince. I dok su neki rekli da nema nikakvih problema, drugi su se požalili kako se teško privikavaju. Varaždinski plac bio je pak poluprazan, a na vratima frizeraja, mesnica i brojnih drugih uslužnih djelatnosti naišli smo na natpis da su na godišnjem odmoru. Odmaraju li od dočeka ili od glavobolja zbog uvođenja eura, nije poznato.
Za razliku od varaždinskog placa gdje nije bilo gužve, u bankama i Fini bili su poprilični redovi. Brojni sugrađani požalili su nam se da je, primjerice, u Fini radio samo jedan šalter i da se čekalo satima u redu ako ste htjeli promijeniti kune u eure. Faza prilagodbe na novu valutu sigurno će trajati još neko vrijeme dok se ne naviknemo da će nam novčanici biti puno teži zbog kovanica, a stanje na računu puno niže. Međutim, puno teže bit će privikavanje na to da si mnogi neće moći priuštiti ni ono najosnovnije, a da ono što nam je do nedavno bilo pod normalno, postaje luksuz.
Pretvaranje kuna u euro (ni)je prošlo bez glavobolja
I to smo dočekali, da kumice moraju imati jednu kasu za kune, a u drugu za eure. Banke su nam osigurale sitniš i imamo dovoljno centi. Jedini je problem manjak kupaca te prodavače možete izbrojati na prste jedne ruke. Ne znam koji je razlog, možda su još u mjenjačnicama ili bankama.”
DANICA BAN (Varaždin)
Varaždinski pekari rade ozbiljan posao i ni prvog dana nakon uvođenja eura nismo si dozvolili situaciju da ne možemo kupcima uzvratiti sitan novac. Najvažnije je da svi skupa pokažemo razumijevanje i strpljenje, ako nastanu manje gužve na blagajni. U našoj prodavaonici u Zagrebačkoj ulici cijene nismo povećavali.”
VERICA RADOŠ (Varaždin)
U “Maderu” uglavnom svraćaju stalni gosti, a plaćaju podjednako kunama i eurima. Pažljiviji su, kontroliraju cijene, a potom zbrajaju i preračunavaju novac. To je jedina promjena, nemamo zastoja u poslu, a cijene su u odnosu na prošlogodišnje tek minimalno korigirane. Građani znaju da za neka poskupljenja nisu krivi euri, već cijene energenata koje su lani doslovno poludjele.”
NIKICA BREŠKI (Varaždin)
Nova godina je tu i na tržnici je sve po starom. Mušterije plaćaju uglavnom kunama, a ima ih koji preferiraju eure. Već 40 godina prodajem povrće na placu i ovu obiteljsku tradiciju ništa neće poremetiti. Nisam još “snimio” cijene u dućanima, ali me zateklo poskupljenje usluge parkiranja.”
HLEB DRAGO (Nedeljanec)
Smatram da su se svi ugostitelji dobro pripremili na uvođenje eura i nema nikakvih problema s gostima koji plaćaju kunama. Znam da se građani tuže na poskupljenja, ali u mojem slučaju cijene su korigirane minimalno, od 5 do najviše 10 %, i “Bard” je ostao najjeftiniji kafić u Varaždinu.”
“GAMA” (Varaždin)
S uvođenjem eura i preračunavanjem nisam imala nikakvih problema, moj suprug godinama radi u inozemstvu i naučeni smo ih koristiti. Nisam sigurna jesu li trgovci ili pak prodavači na varaždinskom placu podigli cijene, ali izgledaju manje jer su izražene u eurima.”
JASNA PEHARDA (Sračinec)
Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.
The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.
Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.
Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.
– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja – istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.
– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.
Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.
– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.
Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.
– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.
U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.
Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj.
Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak.
– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.
Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
