Povežite se s nama

U fokusu

Hrvati u mirovinu sve kasnije, ali nismo jedini jer takav trend slijedi sve više europskih zemalja

Ilustracija

Objavljeno:

- dana

Najava mirovinske reforme u Francuskoj podigla je priličnu buru u javnosti, a sindikati su odmah pozvali na štrajk i prosvjede. Reformom se predlaže da se starosna dob za ostvarivanje prava na punu mirovinu povisi sa 62 na 64 godine do kraja 2030.

Rasprave o povećanju dobne granice za odlazak u mirovinu, prijevremenu ili starosnu, vode se u većini europskih država. Europski prosjek za odlazak u starosnu mirovinu je 64,3 godine kod muškaraca i 63,5 godina kod žena. Najduže se radi u Norveškoj i na Islandu, gdje je granica starosne mirovine za žene i muškarce postavljena na 67 godina. Slijede Nizozemska (66,3) te Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska (66).

Brojna istraživanja pokazuju da sve više europskih zemalja podiže dobnu granicu za umirovljenje koje se temelji na rastu očekivanog životnog vijeka. Naime, većina današnjih mladih trebala bi živjeti dulje od starijih generacija, što znači da će im u starosti trebati veća podrška države.

U Hrvatskoj su kriteriji prilično jasni za muškarce koji u starosnu mirovinu mogu sa 65 godina i 15 godina staža, dok kod žena ti podaci variraju ovisno o godini umirovljenja, a sve s ciljem da se žene i muškarci u kriterijima izjednače do 2030. godine.

Naime, Hrvatica koja ove godine želi u starosnu mirovinu to pravo može ostvariti pod uvjetima da je navršila 63 godine i tri mjeseca te ima najmanje 15 godina radnog staža. Već u 2024. kriterij starosne dobi povećava se za tri mjeseca i tako sve do 2030. godine kada bi žene, baš kao i muškarci, u starosnu mirovinu mogle s navršenih 65 godina.

Žene u mirovini dulje od muškaraca

Isti izračun vrijedi i za odlazak u prijevremenu mirovnu. Muškarci ovog trenutka to pravo mogu ostvariti s napunjenih 60 godina i 35 godina radnog staža, dok se kod žena primjenjuje ista formula uvećanja dobne granice za tri mjeseca sljedećih osam godina. Hrvatice koje u 2023. žele u prijevremenu starosnu mirovni to pravo mogu ostvariti s navršenih 58 godina i tri mjeseca te barem 33 godine i tri mjeseca radnog staža.

Žene u prosjeku u mirovini provedu 4,3 godine više od muškaraca. Naime, europski prosjek godina provedenih u mirovini kod muškaraca iznosi 19,5 dok je žena 23,8 godina. Zanimljivi su podaci po državama. Tako primjerice, muškarci u Latviji u mirovini provedu u prosjeku 14 godina, a onu i Luksemburgu čak 24 godine. Žene u Grčkoj u blagodatima mirovine uživaju čak 28,4 godina. U Hrvatskoj muškarci u mirovini provedu 18,6 godina, a žene 25,7 godina. Prema ovim podacima muškarci su gotovo godinu ispod europskog prosjeka, dok su žene gotovo dvije godine iznad tog prosjeka.

U fokusu

Vlasnici međimurske “Vajde“ dobili milijune za stoku koje uopće nema na farmama?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Redakcija Telegrama tvrdi da je razotkrila veliki skandal s EU potporama – braća Pivac dobila su milijune eura, a na nekim prijavljenim farmama navodno uopće nemaju stoku!

Prema tvrdnjama Telegramovih izvora riječ je o međimurskoj Vajdi, tvrtki iz Grupe Pivac koji su najveći korisnici potpore za Mjeru 14  iz europske blagajne. Prošle im je godine za tu mjeru isplaćeno 3,8 milijuna eura.

Prihodi Vajde prošle su godine iznosili 89 milijuna eura, dobit je 3,46 milijuna eura, upravo nešto manje od iznosa potpora za Mjeru14.

– Na nekim se lokacijama svinje nikad nisu ni nalazile, niti su, prema izjavama zatečenih vlasnika, imali ugovore s podnositeljem zahtjeva o usluzi uzgoja svinja. Dakle, novac za Mjeru 14 je isplaćen, a da životinje nisu niti bile uzgajane na farmama niti je postajao ugovor s kooperantima – ističe se u članku kojeg u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Nastavite čitati

U fokusu

Afera covid testovi: Filip Mihalić bio je na razgovoru u policiji. U istragu se uključio i USKOK

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Filip Mihalić bio je nedavno na razgovoru u policiji, a u istragu se uključio i USKOK, neslužbeno doznaju 24 sata.

Također, Filip Mihalić u nedjelju je prvi put izravno pokušao komunicirati s novinarima 24sata.

Podsjetimo da je prošlo više od mjesec dana od kad je afera o krivotvorenim covid testovima izašla u javnost.

On je navodno u početku uvozio originalne kineske testove, ali se u drugoj polovici prošle godine prebacio na drugu vrstu biznisa. Sumnja se da je uvozio krivotvorine iz jedne turske tvornice, a zatim ih raspačavao po Hrvatskoj i Europskoj uniji. U slučaj je uključen i Interpol.

Prošlog tjedna i mi smo pitali policiju u kojoj je fazi istraga. Kratko su nam odgovorili da je istraga u tijeku.

Pitali smo policiju što je sa slučajem Mihalićevih krivotvorenih covid tekstova. Evo odgovora

-Nastavno na vaš upit obavještavamo vas kako se u sklopu istraživanja poduzimaju potrebne mjere i radnje iz nadležnosti policije, a o kojim detaljima, s obzirom na tajnost izvida, u ovom trenutku ne možemo javno iznositi podatke. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja o rezultatima istog, kao i svim poduzetnim mjerama i radnjama, policija će izvijestiti nadležno državno odvjetništvo, a kada se steknu uvjeti u koordinaciji s državnim odvjetništvom izvijestit će se javnost – odgovorili su nam iz policije.

Novinari 24 sata pak javljaju da je u međuvremenu prijava za silovanje i prijetnje odbačena na Odvjetništvu u Velikoj Gorici s obrazloženjem na dvadesetak stranica, uz uputu oštećenoj da u određenom roku može poduzeti progon nad Filipom.

Filip je pak kontaktirao 24 sata nakon što je saznao da novinari pokušavaju komunicirati s ljudima povezanim s njim. Nazvao je u nedjelju navečer, i pokušao dogovoriti sastanak s novinarima 24 sata s prijedlogom da će on odgovoriti na pitanja umjesto ljudi do kojih su pokušali doći. Međutim, odbio je prijedlog da se sastanu u redakciji.

Nadalje, prije objave prvog u seriji istraživačkih tekstova o Mihaliću, redakciji 24 sata javio se Anđelko Mihalić, Filipov otac, i otvoreno zatražio sastanak. Anđelko je prokurist u Filipovoj firmi. Sastali su se u jednom zagrebačkom hotelu, a on je nešto više od sat vremena pokušavao objasniti čime se točno bavi njegov sin. Filipa nije bilo, baš tog dana morao je otputovati u inozemstvo. Tada je obećao dogovoriti zajednički sastanak s Filipom i odgovore na sva pitanja. Sastanak s Filipom nikad se nije dogodio. Odgovori na poslana pitanja nikad nisu stigli.

Više o samom slučaju pročitajte u tekstu: Kako su Mihalići iz Kneginca stekli bogatstvo: Anđelko zarađivao na zemljištima, sin Filip krivotvorio novac, a potom i covid testove

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje