Povežite se s nama

U fokusu

Hrvati u mirovinu sve kasnije, ali nismo jedini jer takav trend slijedi sve više europskih zemalja

Ilustracija

Objavljeno:

- dana

Najava mirovinske reforme u Francuskoj podigla je priličnu buru u javnosti, a sindikati su odmah pozvali na štrajk i prosvjede. Reformom se predlaže da se starosna dob za ostvarivanje prava na punu mirovinu povisi sa 62 na 64 godine do kraja 2030.

Rasprave o povećanju dobne granice za odlazak u mirovinu, prijevremenu ili starosnu, vode se u većini europskih država. Europski prosjek za odlazak u starosnu mirovinu je 64,3 godine kod muškaraca i 63,5 godina kod žena. Najduže se radi u Norveškoj i na Islandu, gdje je granica starosne mirovine za žene i muškarce postavljena na 67 godina. Slijede Nizozemska (66,3) te Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska (66).

Brojna istraživanja pokazuju da sve više europskih zemalja podiže dobnu granicu za umirovljenje koje se temelji na rastu očekivanog životnog vijeka. Naime, većina današnjih mladih trebala bi živjeti dulje od starijih generacija, što znači da će im u starosti trebati veća podrška države.

U Hrvatskoj su kriteriji prilično jasni za muškarce koji u starosnu mirovinu mogu sa 65 godina i 15 godina staža, dok kod žena ti podaci variraju ovisno o godini umirovljenja, a sve s ciljem da se žene i muškarci u kriterijima izjednače do 2030. godine.

Naime, Hrvatica koja ove godine želi u starosnu mirovinu to pravo može ostvariti pod uvjetima da je navršila 63 godine i tri mjeseca te ima najmanje 15 godina radnog staža. Već u 2024. kriterij starosne dobi povećava se za tri mjeseca i tako sve do 2030. godine kada bi žene, baš kao i muškarci, u starosnu mirovinu mogle s navršenih 65 godina.

Žene u mirovini dulje od muškaraca

Isti izračun vrijedi i za odlazak u prijevremenu mirovnu. Muškarci ovog trenutka to pravo mogu ostvariti s napunjenih 60 godina i 35 godina radnog staža, dok se kod žena primjenjuje ista formula uvećanja dobne granice za tri mjeseca sljedećih osam godina. Hrvatice koje u 2023. žele u prijevremenu starosnu mirovni to pravo mogu ostvariti s navršenih 58 godina i tri mjeseca te barem 33 godine i tri mjeseca radnog staža.

Žene u prosjeku u mirovini provedu 4,3 godine više od muškaraca. Naime, europski prosjek godina provedenih u mirovini kod muškaraca iznosi 19,5 dok je žena 23,8 godina. Zanimljivi su podaci po državama. Tako primjerice, muškarci u Latviji u mirovini provedu u prosjeku 14 godina, a onu i Luksemburgu čak 24 godine. Žene u Grčkoj u blagodatima mirovine uživaju čak 28,4 godina. U Hrvatskoj muškarci u mirovini provedu 18,6 godina, a žene 25,7 godina. Prema ovim podacima muškarci su gotovo godinu ispod europskog prosjeka, dok su žene gotovo dvije godine iznad tog prosjeka.

U fokusu

Kreće rekonstrukcija rukavca rijeke Drave kod Cestice, cilj je zaštita ugroženih vrsta i sigurnost od poplava

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na lokaciji Otok Virje (C1), u Varaždinskoj županiji, nastavljeni su radovi obnove ekosustava rijeke Drave u sklopu projekta “DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama”.

Cilj je restauracija rukavca duljine 1,3 km i djelomično uklanjanje obaloutvrde, što će omogućiti dovođenje vode u rukavac i potaknuti stvaranje novih staništa za ptice. Radovi će poboljšati prirodnu dinamiku rijeke i doprinijeti zaštiti ugroženih vrsta te povećati sigurnost od poplava u naseljenim područjima.

Desni rukavac rijeke Drave „Otok Virje (C.1)“ u sadašnjem stanju sa svoje uzvodne strane nije spojen s rijekom, već voda u njega ulazi s nizvodne strane. Područje je uglavnom obraslo visokom vegetacijom, sa širim potezima šumskih površina uz sam tok rijeke Drave. Zbog bolje protočnosti, potrebno je ukloniti vegetaciju u području mosta i rukavca te od iskopanog materijala izgraditi pristupne putove. Navedeni zahvati koristit će brojnim ugroženim staništima i vrstama u područjima Natura 2000 i pridonijet će boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima uz rijeku Dravu te će povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo.

-Provođenjem ovog jedinstvenog projekta, primjera suradnje ustanova za upravljanje vodama i zaštitu prirode te nevladinih organizacija, ključne prirodne značajke ekosustava Drave obnavljamo otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem poplavnih područja i prirodnih strmih obala rijeke – poručio je voditelj projekta Igor Tošić, iz Hrvatskih voda.

Kako bi se osigurala zaštita za buduće generacije, područje DRAVA LIFE projekta postalo je dio prvog svjetskog Petodržavnog UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav (MDD), poznatog kao “Europska Amazona”. Projekt obuhvaća područja Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije, čime je Drava uključena u globalnu mrežu najpoznatijih prirodnih područja.

-Ponosni smo što je projekt DRAVA LIFE, prvi takve vrste u Hrvatskoj i regiji, postavio temelje za buduće projekte i suradnju na obnovi riječnog ekosustava Mura-Drava-Dunav, jednog od najvažnijih u Europi – istaknuo je Arno Mohl iz WWF Austrija.

Silvija Zagorec, zamjenica župana Varaždinske županije, naglasila je da rijeka Drava u Hrvatsku utječe upravo u toj županiji, u kojoj su stoga posebno svjesni važnosti njenog očuvanja.

-Drava protječe kroz osam naših općina i jedan grad, čime oblikuje i definira veliki dio naše županije. Područje ove rijeke zaštićeno je još od 2011. godine i najveće je zaštićeno područje u našoj županiji, a ima i međunarodni značaj budući da se nalazi i pod zaštitom UNESCO-a. To nas obvezuje na dugoročnu brigu i zaštitu ove rijeke. Na prostoru Drave u našoj županiji zabilježeno je čak 200 vrsta ptica, a istraživanja su pokazala da je po broju različitih ribljih vrsta najbogatija rijeka u Hrvatskoj. To bogatstvo moramo očuvati –  rekla je Silvija Zagorec.  

Na zaštiti i očuvanju područja uz rijeku Dravu kontinuirano radi Javna ustanova “Priroda Varaždinske županije”, koja je posljednjih godina  u okviru različitih projekata provela istraživanja faune, vretenaca, kornjaša, vidre, riba i vodozemaca, a posebno je vrijedno što su izdali i prateće knjižice dostupne svim zainteresiranim građanima. Na području uz Dravu u Varaždinskoj županiji uredili su šest DRAVA LIFE   informativno-edukativnih točaka, edukativno dječje igralište u Dravskoj park-šumi u Varaždinu te izdali slikovnicu „Ptičja posla“. Nastavljaju i s provođenjem aktivnosti reintrodukcije kebrača (Myricaria germanica), danas gotovo izumrle, a nekada česte grmolike vrste dravskih sprudova, kao i s aktivnostima održavanja staništa za rijetke vrste ptica, što uključuje uređenje strmih obala za gniježđenje bregunica, kao i održavanje otoka za gniježđenje čigri u akumulaciji HE Varaždin.

-Iako se ovaj projekt bliži završetku, aktivnosti na zaštiti i očuvanju rijeke Drave nastavljaju se i kroz druge inicijative, poput projekta Life Restore for MDD. Aktivnosti tog projekta su u Varaždinskoj županiji usmjerene na uklanjanje invazivnih vrsta, što je također jako važno za očuvanje bioraznolikosti. Posebno je važno što radimo i na uspostavi edukativnih programa poput “Škole uz rijeku”, jer je edukacija najmlađih generacija od neprocjenjivog značaja – zaključila je Sanja Kopjar, ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske županije.

Nastavite čitati

U fokusu

Nestašica poznatog antibiotika, neće ga biti čak godinu dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Farmaceutska tvrtka Pliva prijavila je Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) nestašicu antibiotika Klavocin. Riječ je o seriji lijeka Klavocin DT 875mg/125mg tablete za oralnu suspenziju / raspadljive tablete za usta.

Iz Plive navode kako lijeka neće biti sve do početka srpnja 2025. godine, iz razloga povezanih s proizvodnjom, prenosi Dnevnik.hr.

Klavocin sadrži dvije djelatne tvari amoksicilin i klavulansku kiselinu, a najčešće se koristi u odraslih i djece za liječenje infekcija: infekcije srednjeg uha i sinusa, infekcije dišnih putova, infekcije mokraćnih putova, infekcije kože i mekih tkiva uključujući infekcije zuba i desni, infekcije kostiju i zglobova.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje