Najava mirovinske reforme u Francuskoj podigla je priličnu buru u javnosti, a sindikati su odmah pozvali na štrajk i prosvjede. Reformom se predlaže da se starosna dob za ostvarivanje prava na punu mirovinu povisi sa 62 na 64 godine do kraja 2030.
Rasprave o povećanju dobne granice za odlazak u mirovinu, prijevremenu ili starosnu, vode se u većini europskih država. Europski prosjek za odlazak u starosnu mirovinu je 64,3 godine kod muškaraca i 63,5 godina kod žena. Najduže se radi u Norveškoj i na Islandu, gdje je granica starosne mirovine za žene i muškarce postavljena na 67 godina. Slijede Nizozemska (66,3) te Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska (66).
Brojna istraživanja pokazuju da sve više europskih zemalja podiže dobnu granicu za umirovljenje koje se temelji na rastu očekivanog životnog vijeka. Naime, većina današnjih mladih trebala bi živjeti dulje od starijih generacija, što znači da će im u starosti trebati veća podrška države.
U Hrvatskoj su kriteriji prilično jasni za muškarce koji u starosnu mirovinu mogu sa 65 godina i 15 godina staža, dok kod žena ti podaci variraju ovisno o godini umirovljenja, a sve s ciljem da se žene i muškarci u kriterijima izjednače do 2030. godine.
Naime, Hrvatica koja ove godine želi u starosnu mirovinu to pravo može ostvariti pod uvjetima da je navršila 63 godine i tri mjeseca te ima najmanje 15 godina radnog staža. Već u 2024. kriterij starosne dobi povećava se za tri mjeseca i tako sve do 2030. godine kada bi žene, baš kao i muškarci, u starosnu mirovinu mogle s navršenih 65 godina.
Žene u mirovini dulje od muškaraca
Isti izračun vrijedi i za odlazak u prijevremenu mirovnu. Muškarci ovog trenutka to pravo mogu ostvariti s napunjenih 60 godina i 35 godina radnog staža, dok se kod žena primjenjuje ista formula uvećanja dobne granice za tri mjeseca sljedećih osam godina. Hrvatice koje u 2023. žele u prijevremenu starosnu mirovni to pravo mogu ostvariti s navršenih 58 godina i tri mjeseca te barem 33 godine i tri mjeseca radnog staža.
Žene u prosjeku u mirovini provedu 4,3 godine više od muškaraca. Naime, europski prosjek godina provedenih u mirovini kod muškaraca iznosi 19,5 dok je žena 23,8 godina. Zanimljivi su podaci po državama. Tako primjerice, muškarci u Latviji u mirovini provedu u prosjeku 14 godina, a onu i Luksemburgu čak 24 godine. Žene u Grčkoj u blagodatima mirovine uživaju čak 28,4 godina. U Hrvatskoj muškarci u mirovini provedu 18,6 godina, a žene 25,7 godina. Prema ovim podacima muškarci su gotovo godinu ispod europskog prosjeka, dok su žene gotovo dvije godine iznad tog prosjeka.