Povodom Svjetskoga dana voda, 22. ožujka, na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu uz podršku Hrvatskog hidrološkog društva održana je tematska tribina pod motom „Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“. Ove godine broji se 30. obljetnica obilježavanja toga dana.
Tom su prilikom u Varaždin stigli eminentni stručnjaci iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i Instituta za vode, koji su održali prezentacije svojih znanstvenih istraživanja.
– Klimatske promjene postale su jedan od glavnih izazova s kojima se susreće sektor vodoopskrbe i odvodnje te se vezano za to susrećemo s velikim izazovima. Zbog toga se trenutno u Hrvatskoj puno sredstava troši iz EU fondova na razne dogradnje ili poboljšanja sektora vodoopskrbe i odvodnje kako bi se svim stanovnicima osigurala dostupnost pitkoj vodi i dostojni sanitarni uvjeti. Svjetska organizacija za vode je od 2015. godine zacrtala cilj da bi do 2030. cijeli svijet imao dostojan pristup vodi i zadovoljavajuće sanitarne uvjete. Međutim, taj cilj se ne ostvaruje tom brzinom kako je predviđeno, dosta kasnimo, stoga je cilj od ove godine ubrzati promjene po tom pitanju – rekla je uvodno dr. sc. Dijana Oskoruš, predstojnica Zavoda za hidrotehniku i predsjednica Hrvatskog hidrološkog društva.
Predavanja su zatim održali mr. sc. Lidija Srnec iz DHMZ-a na temu „Rezultati klimatskih projekcija i njihova primjena u hidrologiji“, dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin iz DHMZ-a na temu „Pregled klimatoloških produkata za praćenje sušnih i kišnih prilika u Hrvatskoj“ te dr. sc. Igor Stanković iz Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ na temu „Eutrofikacija u površinskim kopnenim vodama s osvrtom na trofičko stanje voda u Republici Hrvatskoj“.
Mr. sc. Lidija Srnec govorila je o budućoj klimi, odnosno o tome što nas očekuje na temelju klimatskih modela u budućnosti, dok se dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin osvrnula na glavne rezultate opaženih trendova koji su dobiveni na temelju mjerenih podataka.
– Rezultati ukazuju na definitivno zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj u svim sezonama. Osim toga, imamo preraspodjelu sezonske količine oborina, tako da imamo zapravo sve sušnija ljeta i sve kišnije jeseni. Isto tako, imamo povećan broj ekstremnih oborinskih događaja, kako sušnih, tako i kišnih, pa na razini godine imamo sve veći broj vrlo sušnih i ekstremno sušnih događaja, dok u hladno doba godine imamo povećan broj vrlo kišnih i ekstremno kišnih događaja – rekla je dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin iz Službe za klimatologiju DHMZ-a i voditeljica Odjela za razvoj klimatskih podloga i aplikacija.
Dodaje da upravo zbog toga što je evidentan sve veći broj ekstrema uslijed klimatskih promjena koje pogađaju velik broj gospodarskih sektora, sve su veće važnost i uloga klimatoloških podloga, odnosno uloga klimatologa, njihovih ekspertiza i studija.
– Tako smo i mi u DHMZ-u nedavno završili jednu opsežnu studiju za potrebe izrade nacionalnog izvješća o klimatskim promjenama. Sudjelujemo također u izradi procjene rizika od prirodnih katastrofa; konkretno smo sudjelovali u izradi procjene rizika od suše, toplinskih valova, klizišta i slično. Isto tako, s obzirom na to da su klimatske promjene tu, imamo sve više kratkotrajnih oborinskih ekstrema, pa smo tako imali 2020. godine urbanu poplavu u Zagrebu, zatim u rujnu 2022. urbanu poplavu u Rijeci, dakle takvih je pojava sve više. Stoga mi u Službi za klimatologiju radimo klimatološku podlogu za ocjenu kriterija za upozorenja na ekstremnu kišu koja se daje putem Meteoalarma, odnosno javne platforme za upozorenja na opasne vremenske nepogode – navodi dr. sc. Cindrić Kalin.
Dodaje da svakako ima mjesta za zabrinutost što se tiče dostupnosti pitke vode cjelokupnom stanovništvu.
– Ono što mi kao klimatolozi možemo pružiti, to je da mi imamo razvijen sustav za praćenje suše, no svakako moramo na njemu sve više raditi. Ove godine smo uveli nove indekse jer dosadašnji indeksi koji su pratili bazirali su se uglavnom na manjku samo oborine, a znamo da i utjecaj temperature ima veliki značaj za razvoj suše jer se povećava isparavanje. Ono što bih htjela naglasiti, što mislim da će svakako utjecati na ubrzanje pozitivnih promjena, je europski projekt koji je započeo 1. ožujka i naredne tri godine će se bazirati na razvoju prognostičkih alata za ublažavanje negativnih posljedica suša, toplinskih valova i požara na području središnje Europe. Taj projekt okuplja sedam zemalja, a tu je uključena i Hrvatska, upravo DHMZ zbog velikog iskustva u pružanju upozorenja na toplinske valove, ugroženost od požara i za praćenje suše, tako da smo mi tu ravnopravni partner. Imamo dobru komunikaciju s Ravnateljstvom civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i upravo su nam oni pridruženi strateški partner u ovom projektu, kao i Ministarstvo poljoprivrede te vjerujemo da će nam oni biti velika podrška kao i dosad – istaknula je dr. sc. Cindrić Kalin.
Dodajmo da spomenuti projekt naziva Clim4Cast – Prognostički alati za ublažavanje združenih posljedica suše, toplinskih valova i požara na području središnje Europe okuplja Austriju, Poljsku, Češku, Slovačku, Njemačku, Sloveniju i Hrvatsku. Glavni ciljevi su razviti alate za navedeno prognoziranje suša, toplinskih valova i ugroženosti od požara u CE Europi, procijeniti utjecaj klimatskih promjena na pojavu ekstremnih događaja (DHF) i njihovih združenih učinaka te razviti strategiju implementacije razvijenih alata u nacionalne okvire upravljanja katastrofama u državama projektnih partnera. Sveukupno, projektom se nastoji poboljšati nacionalne sustave za praćenje DHF te proširiti te sustave na regionalnu razinu.
Zagađenost vode
Dr. sc. Igor Stanković iz Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“, organizator Službe za biološka ispitivanja, govorio je o eutrofikaciji, pojmu koji obuhvaća pretjerani unos hranjivih tvari u naše vodene ekosustave, što nosi neke štetne posljedice.
– Pretjerani unos hranjivih tvari u naše vodene ekosustave može uzrokovati negativne posljedice poput cvjetanja cijanobakterija, pa posljedično tome ispuštanje cijanotoksina u vodu koji mogu biti štetni za ljudsko zdravlje, okoliš i životinje. Gubimo na kvaliteti vode u smislu rekreacijske svrhe, također može doći do problema s vodom za piće jer i nakon pročišćavanja voda se više nije sigurna za korištenje. Postoji prirodna eutrofikacija, koja traje stotinama godina, i ova koja je antropogeno uvjetovana, odnosno ljudskim djelovanjem, koja traje kratak period jer koristimo puno gnojiva u poljoprivredi i slično, koja mogu biti određeni problem – ističe dr. sc. Stanković.
Međutim, dodaje, kako u Hrvatskoj tako u Europi i svijetu se jako puno radi po tom pitanju, odnosno na tome da se uvede kontrola nad korištenjem gnojiva i da se uvedu viši stupnjevi pročišćavanja otpadnih voda kako bi se stanje poboljšalo.
– Ono što je svijetla točka u svemu tome je činjenica da već postoje neki primjeri oligotrofikacije, to je suprotno od eutrofikacije, gdje se vidi efekt smanjenja hranjivih tvari u vodi i poboljšanja kvalitete vode, upravo zbog postupanja u pozitivnom smjeru – zaključio je dr. sc. Stanković.
Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.
Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.
– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima.
– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.
Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.
– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.
Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.
-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.
Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.
Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.
Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima, Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.
U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.
– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.
O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.
U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak, Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.
Policijski službenici Policijske uprave varaždinske provest će u srijedu, 1. svibnja, u vremenu od 12 do 20 sati, operativnu akciju „Mopedisti i motociklisti“ s ciljem utvrđivanja prekršaja od strane ove skupine sudionika u prometu te prekršaja drugih sudionika u prometu, kojima se ugrožava sigurnost mopedista i motociklista.
Akcija će se provoditi na cijelom području Varaždinske županije, ovisno o mjestima i vremenima događanja prometnih nesreća, prvenstveno onih s najtežim posljedicama, a kontrola prekršaja provodit će se na mjestima gdje je zabilježeno učestalo činjenje istih, javila je policija.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
