Povežite se s nama

U fokusu

Milanović u Ludbregu govorio o Tuđmanu: On nije bio običan antifašist, bio je više od toga, ponosan i sposoban

Objavljeno:

- dana

Predsjednik Zoran Milanović boravio je danas u Ludbregu obilježavanja 80. godišnjice bitke za oslobođenje Ludbrega i osnivanja brigade „Braća Radić“.

U svom je govoru napomenuo da brigada nije slučajno dobila ime Braće Radić.

-To govori da su ti komunisti vodili računa i o nacionalnom pitanju što današnji sitno trgovački nacionalisti žele da se zaboravi. To su bile važne stvari i ljudi se s jedne strane nisu prebrojavali i dijelili ali su o tome vodili računa. Bilo je užasno bitno pridobiti Hrvate za borbu. Moji preci su bili partizani od samog početka rata i to je bilo lakše, a na kraju pogibeljno, smrtno i teško jer ih je rat odveo tamo gdje je lakše, a to je bila Bosna. Ogromna cijena je plaćena – rekao je predsjednik Milanović u svom osvrtu. Nije propustio spomenuti ni prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana.

– Tuđman nije bio običan antifašist, on je bio više od toga. On je bio osoba od povjerenja i bio je ponosan na to i napredovao je zbog sposobnosti. To je bio hrvatski predsjednik – svakako antifašist, ali se nekako nelagodno želi zamaskirati činjenica da je bio jedan od organizatora svega toga i da je bio osoba s posebnim ovlastima i s posebnim statusom, ne bilo tko. I on, i Manolić i takvi ljudi, i na to trebaju pripadnici svih stranaka biti ponosni. To je važno i to je dobro u današnjoj Europi i svijetu u kojem taj revizionizam, ciničnost i prenemaganje i laganje predstavljaju ozbiljnu opasnost. Ono što je Hrvatska uspjela postići u zadnjih 20 godina nije malo jer Hrvatska je tada vodila građanski rat. Hrvatska je tada vodila građanski rat i Srbi i Hrvati među sobom ubijali su se i palili sela jedni drugima. Crnogorci i Hrvati još brutalnije među sobom. Mi slušamo lekcije i pametovanja već 30 godina kako smo desničari, crnjaci, kako u Hrvatskoj marširaju ustaše. Nemojmo zaboraviti, ima dosta obitelji koje su u ratu bile na drugoj strani, koje su se napatile i čiji su članovi ubijeni. Ulaziti u opravdanja toga danas više nema smisla. Ta naša priča je mala, mi smo se kao društvo uvelike promijenili, uspjeli pomiriti i nastaviti živjeti normalno – rekao je Milanović.

Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić naglasio je kako je ovo važan datum na koji se dugo slavio i dan grada, kao jedan poseban znak. Pritom je pozvao na toleranciju i razum.

– Moramo se prisjetiti da je 1943. godine, Ludbreg bio jezgra oslobođenog teritorija, slobode, slobodnog života i koja je uvela vrlo brza, nakon 3. listopada, uspostavljen normalan život, krenulo se sa školama, briga o svakodnevnim poslovima, sve što sloboda donosi svaki dan. Ta Republika Hrvatska, koja je obuhvaćala puno veći teritorij od grada Ludbrega, nije dugo živjela, ali bila je putokaz i nada svima onima koji su sudjelovali u partizanima, da njihova borba njihov izbor, njihova hrabrost ima smisla. Trebalo je tu slobodu dočekati malo kasnije, 1945., ali evo građani grada Ludbrega, bivše općine Ludbreg, taj dan su se s ponosom okupljali i savili svoj rođendan. To je bilo teško, pogibeljno i izazovno vrijeme, trebalo je donositi dobre odluke u cilju pravde, borbenosti i borbe za slabije, za nepravde zločina, ubojstava, svega onoga što je sa sobom donijela Njemačka, svi oni koji su mislili crno za Hrvatsku i njene stanovnike. Mnoge stvari o kojima nekad nismo imali vremena razmišljati, ali danas moramo ozbiljno razmišljati o takvom tolerantnom uključivom hrvatskom društvu koje je dio uključive tolerantne Europske unije. Zato moramo biti hrabri. Nadam se da ćemo imati svi dovoljno snage, hrabrosti, razuma da u budućnosti donosimo dobre odluke – rekao je Bilić.

Željko Posavec, kao izaslanik župana Varaždinske županije, istaknuo je kako danas možemo biti ponosni na sve učinjeno na prostoru Varaždinske županije.

Župan Međimurske županije, Matija Posavec, rekao je da kada se malo prouči povijesti, tada se shvati koliko Šemovečka bitka nije bila bitka za oslobođenje Ludbrega, to je bila bitka za oslobođenje cijelog sjevera Hrvatske.Svečanost su svojim glazbenim izvedbama uljepšali učenici Osnovne škole Ludbreg i učenici glazbenog odjeljenja.

U fokusu

Lepoglava: Klima se jako promijenila, a poljoprivrednici se još uvijek nisu prilagodili

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Domu kulture u Lepoglavi u srijedu, 8. svibnja, održan je prvi sastanak partnera u projektu – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, kojeg provode Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad, kao vodeći partner, te lokalne akcijske grupe Izvor i PRIZAG.

Kako je istaknuto na ovom sastanku, posljednjih godina svjedočimo klimatskim promjenama, koje posebno utječu upravo na poljoprivredni sektor, stoga je cilj ovoga međuteritorijalnog projekta suradnje lokalnih akcijskih grupa – podizanje svijesti poljoprivrednika o utjecaju promjene klime na poljoprivrednu proizvodnju te o nužnosti uvođenja agrotehničkih mjera i novih kultura kojima se ublažava utjecaj klimatskih promjena.

– Ovaj je projekt osmišljen iz potrebe. Svi naime, svjedočimo o klimatskim promjenama, a da se klima doista promijenila u posljednjih 30 godina potvrdila je i studija Državnog hidrometeorološkog zavoda. No, ono što se nije promijenilo su agrotehnološke mjere. Na terenu je vidljivo da naši poljoprivredni proizvođači nisu spremni na te promjene i da im se nisu prilagodili. Ovim projektom nastojimo pokazati kako je promjena klime utjecala na ratarstvo i povrćarstvo u ovom dijelu Hrvatske, gdje su te poljoprivredne grane najzastupljenije, te koje agrotehnološke mjere valja primjenjivati kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena – istaknuo je na otvaranju prvog sastanka o utjecaju klimatskih promjena voditelj ovog projekta, klimatolog mr. sc. Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad.

Agrotehničke mjere za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena

Tijekom provedbe projekta na pet lokacija, u Bednji, Varaždinu, Ludbregu, Koprivnici i Novom Marofu prikupljat će se vrijednosti temperature tla na 7 dubina i vlažnosti tla na 5 dubina. Na temelju prikupljenih podataka te meteoroloških mjerenja nastalih u zadnjih 30 godina izradit će se sveobuhvatna analiza poljoprivrednih kultura i agrotehničkih mjera kojima bi se ublažio utjecaj klime i povećala poljoprivredna proizvodnja te tako osigurala održivost poljoprivredne proizvodnje sjeverne Hrvatske.

Projekt Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, vrijedan je 136 tisuća i 200 eura, a financiran je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (3. Natječaj za provedbu tipa operacije 19.3.2. »Provedba aktivnosti projekta suradnje«).

– Provedbom ovog projekta želimo povezati znanost i praksu, kako bi se naši poljoprivredni proizvođači što brže i bolje prilagodili klimatskim promjenama kojima svjedočimo. I ovog proljeća na području Grada Lepoglave proglašena je prirodna nepogoda zbog mraza, ponovo su pozebli vinogradi i voćnjaci, tako da ove godine nećemo imati oraha, trešnji, marelica, urod u vinogradima će biti ponovo manji. Suočeni smo i sa čestom pojavom klizišta, zbog obilnih padalina, ali i s dugotrajnim sušama. Klimatske promjene nanose ogromne štete našim poljoprivrednicima, ali i svim drugim dionicima na ruralnom području. Ovim projektom zato želimo i kroz provedbu informativno – edukacijskih aktivnosti podići razinu znanja o klimatskim promjenama te načinima za ublažavanje njenih utjecaja na poljoprivredni sektor na području tri lokalne akcijske grupe koje sudjeluju u ovom projektu – istaknuo je Marijan Škvarić, predsjednik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad i gradonačelnik Lepoglave.

Stare se navike moraju mijenjati

Projekt će se provoditi na području Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko – zagorske županije, Međimurske županije, Varaždinske županije, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

– Ovo je vrlo važan i zanimljiv projekt, jer napokon počinjemo ozbiljno govoriti o klimatskim promjenama koje doživljavamo. Klima koja se očito promijenila, promijenila je već puno toga u našim životima, a posebno u životima onih koji žive od poljoprivrede. No, tvrdoglavo ostajemo vjerni starim običajima, a moramo ih mijenjati. Ovaj će projekt pomoći da naši poljoprivrednici osvijeste tu nužnost i da se što bolje prilagode toj velikoj promjeni – rekao je Dubravko Bilić, predsjednik Lokalne akcijske grupe Izvor i gradonačelnik Ludbrega.

O važnosti ovog projekta na prvom sastanku projektnih partnera govorila je i Nevenka Benjak, predsjednica Lokalne akcijske grupe PRIZAG.

– Ovaj će projekt biti od velike koristi ne samo poljoprivrednicima, nego i svim drugim dionicima razvoja na ruralnom području, a pogotovo onima koji kreiraju politike. Klimatske promjene su evidentne i svi im se moramo prilagoditi. Zato je ovaj projekt međuteritorijalne suradnje lokalnih akcijskih grupa, u kojem sudjeluje i LAG PRIZAG, od velike važnosti kako bi se stvorili uvjeti da poljoprivredni proizvođači promijene stare navade i da se prilagode klimatskim promjenama, kako bi u budućnosti ostvarivali veće prinose i kvalitetnije životne uvjete – naglasila je predsjednica LAG-a PRIZAG.

Tijekom provedbe projekta bit će izrađen i mrežni portal, online platforma koja će sadržavati informacije korisne za poljoprivrednike, koje će uključivati i smjernice te savjete za prilagodbu praksi uzgoja, a projektni partneri će organizirati i edukativne radionice za poljoprivrednike o klimatskim promjenama, novim agrotehničkim mjerama i novim poljoprivrednim kulturama. Projekt će završiti u svibnju sljedeće godine, a potom će se održivost projekta osigurati kroz redovnu djelatnost partnerskih lokalnih akcijskih grupa.

Nastavite čitati

U fokusu

Zašto su mirovine manje nego prošli mjesec?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pojedini umirovljenici neugodno su iznenađeni manjim mirovinama na svojim računima nego prošlog mjeseca.

Stoga portal Mirovine.hr podsjeća da je riječ o usklađenjima.

Mirovine se usklađuju dvaput godišnje prema rastu cijena i plaća, u siječnju i srpnju, a u odnosu na prethodno polugodište. Isplata povećanog iznosa isplaćuje se kasnije sa zaostacima, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje čeka podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći, koja se za prosinac računa tek u veljači. Nakon toga HZMO donosi službenu odluku o većim mirovinama za ožujak, s isplatom u travnju, pri čemu isplati zaostatke za siječanj ili veljaču, piše Mirovine.hr.

Mirovine su od siječnja povećane za 4,19 posto. Primjerice, ako umirovljenik ima 480 eura mirovine, njegova mjesečna primanja rasla su za oko 20 eura. Njemu je u travnju tako isplaćeno 20 eura više za ožujak, ali isplaćena mu je i razlika za siječanj i veljaču po 20 eura, jer usklađivanje vrijedi od siječnja.

To znači da je u travnju dobio 60 eura veću mirovinu. Na isplati u svibnju, mirovina mu je manja za 40 eura, jer mu se nastavlja isplaćivati povećanje od 20 eura mjesečno, bez 40 eura za siječanj i veljaču.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje