Povežite se s nama

Život i društvo

Međimurka iz Donjega Kraljevca, dr. med. Branka Radi tvrdi da se danas liječnikom ne postaje zbog zarade

Objavljeno:

- dana

Hrvatska se sve više suočava s preseljenjima liječnika u inozemstvo. Razlozi za odlazak su razni, no istraživanja i ankete udruga i drugih tijela, kao što je Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), pokazuju da financijski uvjeti nisu presudni.

Međimurku Branku Radi, dr. med., život i ljubav su odveli u susjednu Sloveniju, gdje je pred završetkom specijalizacije obiteljske medicine.

Zbog čega ste studirali medicinu i što Vam se na studiju osobito svidjelo? Biste li izabrali drugi fakultet da ste imali priliku?
– Nakon završetka gimnazije u Čakovcu jedini meni logičan izbor bio je studij medicine. S obzirom na činjenicu da nemam drugih liječnika u obitelji, mora da je to bila ljubav. Nijedan drugi fakultet me nije privlačio. Danas kad gledam na razvoj događaja, ne bih ništa promijenila. Upisala sam studij medicine u Rijeci i našla sve „na toj obali“. Vlada velika fama oko studija medicine i većina stvari je istinita. Potrebno je puno rada i odricanja, ali imala sam sreću; naletjela sam na dobru ekipu, pa je sve prošlo nekako lakše! Za godine studija svakako smatram da su među najljepšima u mom životu, studij bih ponovila bez imalo razmišljanja. Ljudima koji se dvoume oko upisa na medicinu sugerirala bih da taj fakultet svakako upišu ako to doista žele zbog vlastitih afiniteta, a ne zbog okoline.

Staž šest mjeseci

Kako je došlo do Vašeg odlaska u Sloveniju? Koje razlike uočavate između hrvatskoga i slovenskoga zdravstvenog sustava?
– Na studiju sam upoznala budućeg muža, pa sam nakon diplome samo zbog ljubavi otišla u Sloveniju! Ipak nam se činilo da je situacija u zdravstvu ondje malo bolja nego u Hrvatskoj. Završila sam fakultet po „starom“ sustavu, prije provedbe Bolonjskog procesa, pa mi je bila potrebna nostrifikacija diplome. Morala sam položiti i slovenski jezik. Bez problema sam upisala staž, jer ovdje nedostaje liječnika. Staž u Sloveniji traje šest mjeseci, za razliku od Hrvatske. Odlučila sam se za specijalizaciju iz obiteljske medicine. Liječenje pacijenta „kao cjeline“ mi se činilo pravim izazovom, više nisam mogla ni zamisliti drugu specijalizaciju.

“ Poslu liječnika se moraš predati u potpunosti, moraš ga jako voljeti jer inače ne možeš podnijeti taj tempo!”

Koliko je teško organizirati raspored kao liječnik i roditelj?
– Volim svoje slobodno vrijeme, a otkad kod kuće imam dva zvrka, naučila sam ga cijeniti još i više. Budući da smo oboje liječnici, potrebno je mnogo prilagođavanja. Kalendar nam je postao najbolji prijatelj. Tijekom specijalizacije bila sam dva puta na porodiljskom, tako da se sve odužilo, no trenutno sam pred specijalizacijskim ispitom, pa ćemo i to uskoro riješiti.

Jeste li se u Sloveniji osjećali kao strankinja?
– Sjećam se početaka u Sloveniji kad me mama pitala kako se snalazim, a zapravo se uopće nisam osjećala kao veliki autsajder. Primorska regija, u kojoj živim i radim, je puna stranaca. Radi se o dvojezičnom području, Jugoslavija je ostavila velik utjecaj, tako da slovenski jezik zapravo i nije bio neki preduvjet… Morala sam svladati osnovni stupanj talijanskog jezika; priznajem, miješam talijanski i španjolski (smijeh). Očito i gledanje sapunica s bakom u životu dobro dođe, tko bi rekao (smijeh)!

Jeste li zadovoljni s obiteljskom medicinom i slovenskim zdravstvom?
– Dosad sam bila zadovoljna sa specijalizacijom. Koliko truda uložiš, takve rezultate i dobiješ, ali čini mi se da je Katedra za obiteljsku medicinu dobro organizirana. Osnovna plaća specijalizanta obiteljske medicine je nešto viša od one u Hrvatskoj, ali je dežurstvo zato puno bolje plaćeno u Sloveniji. Postoji mogućnost dežuranja ako želiš više zaraditi, ali moraš paziti jer država porezom uzima mnogo.

Slovenski liječnici odlaze iz zemlje jer se situacija otkad sam došla promijenila nagore, a liječnici iz Makedonije, Srbije i Hrvatske se doseljavaju. Poznajem dosta kolega koji su došli jer su lakše dobili željenu specijalizaciju. Malokad razgovaram s kolegama iz Hrvatske, no još uvijek mi se čini da osiguranje ovdje pacijentima pokriva više nego u Hrvatskoj. Unatoč tome, stanje u zdravstvu nije bajno, borimo se maksimalno, vidjet ćemo kako će se situacija razvijati.

Potpuna predanost

Što biste poručili budućim studentima medicine?
– Mislim da je u današnje vrijeme teško biti liječnik. Zdravstveno osiguranje svakim danom ima sve više ograničenja, a i pacijenti nam ponekad rade probleme! Naime, poneki odmah dođu sa stavom da smo neprijatelji koji im ne žele ugoditi, a ja im zapravo na temelju svoga znanja želim pomoći, jer znam da, naprimjer, od pretrage o kojoj je riječ neće imati nikakvu korist…

Žalosno je i to što smo zbog pojedinaca svi strpani u isti koš. U javnosti vlada prilično negativno mišljenje o liječnicima kao o ljudima koji puno zarađuju, a stvarnost je drukčija. Liječnika je malo, većina ih se „ubija“ na poslu, imaju vrlo malo slobodnog vremena i zapostavljaju obiteljski život. Željela bih poručiti samo jedno: tom poslu se moraš predati u potpunosti, moraš ga jako voljeti, jer inače ne možeš podnijeti taj tempo.
Mislim da mogu ustvrditi da je svakom liječniku, ili barem većini nas, dobrobit pacijenta na prvome mjestu, a ne zarada, jer bismo se inače okrenuli drugim profesijama, koje su unosnije od naše.

Život i društvo

Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.

Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.

Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.

– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.

Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.

– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.

Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.

– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.

Nastavite čitati

Život i društvo

Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina  pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.

– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima. 

– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.

Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.

– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.

Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.

-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.

Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.

Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.

Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima,  Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.

U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.

– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.

O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.

U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak,  Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje