Povežite se s nama

Život i društvo

Kako su blagdane provodili naši stari? Na Badnjak se molilo, postilo i pjevalo, a djeca su na slami zaspala

Objavljeno:

- dana

Manje toga bilo je na stolu, pokloni se nisu masovno kupovali kao danas, ali je puno više bilo u srcima.

Ipak, božićni duh i danas živi, kako u sjećanjima naših starih, tako i u svima onima koji se barem u blagdansko vrijeme posvete pravim vrijednostima, koje se ne mogu kupiti ni prodati, ali zato mogu puno ljudi razveseliti. Tako nam otprilike opisuje svoje viđenje Božića Ana Triplat iz Velikog Bukovca.

A kako je bilo nekada u ovo blagdansko vrijeme?

Badnjak je, pre hiži gožva, saki svoje posle ima. Japa je na boru veliku granu otpilil, kaj bomo lepoga krisbana okinčali… Priča nam tako o Ana Triplat iz Velikog Bukovca o božićnim običajima kakvi su nekad bili u bukovečkom kraju. Svoja sjećanja o prošlim vremenima, običajima, ljudima i lijepom rodnom kraju opisala je i u svojoj knjizi ˝Nemerno srce˝.

Tih se vremena prisjeća s čežnjm.

– Cijeli život provela sam u polju s motikom, a plodove rada nosila sam u Ludbreg na plac. Nekada se puno više fizički radilo, ali bila su to lijepa vremena – kaže nam Ana koja se pisanju posvetila prije nekoliko godina.

Među omiljenom tematikom njenih stihova i priča su upravo božićni dani.

– Nekada nije svaka kuća imala lampice na prozorima, jelke nisu imale toliko šarenih ukrasa, ali je bilo više topline oko srca. Nismo imali puno, ali je bilo veselo – prisjeća se Ana.

Otkrila nam je i jednu zanimljivost vezanu za blagdanske dane. Od Svete Lucije do Božića je 12 dana, koji predstavljaju 12 mjeseci.

– Pratili smo kakvo je vrijeme koji dan i po tome smo se ravnali. Ako je na primjer treći dan padala kiša, to znači da bude ožujak kišni mjesec – rekla je Ana.

Prije Božića obavezno se trebalo sve očistiti, uključujući i snijeg u dvorištu.

– Zimi su kratki dani, brzo padne mrak, ali svijeća se palila tek kad je odzvonilo Zdravo Marijo na crkvenim zvonima. Onda je mama na Badnjak palila svijeću, a tata je donio slamu i obavezno izgovorio: Dobra večer, sveta večer, daj nam Bože teliće, žrebiće, pajceke, piceke, purice, racice, a najviše zdravlja, sreće, mira i blagoslova. Onda smo kleknuli na slamu i zajedno molili ˝Anđeo gospodnji˝.

Na Badnjak se postilo, masna hrana nije se jela, ali je zato tu bio slatki kompot od suhih šljiva i kruški.

– Dok je bilo i slatkoga sira, onda je to bila bogata večera. Kitili smo bor, ležali na slamici i pjevali božićne pjesme. Znalo se dogoditi da smo na slami i zaspali. Isus se rodio na slamici, pa se zato nosila u svaku kuću. Nama je tata donio uvijek punu plahtu, a veselju nije bilo kraja – govori naša sugovornica.

Stariji su kaže obavezno išli na polnoćku, a na Božić ujutro nosile su se grančice bora u staje gdje se molilo za plodnost.

Na Božić su se pripremali kolači, većinom ˝zdigani˝, a na blagdanskom stolu bila je purica s domaćim mlincima. Nazdravilo se vinom i domaćom rakijom. Dan poslije Božića, na Štefanje, obavezno se išlo čestitati rodbini.

– Nije bilo mobitela i čestitke se nisu slale poštom. Išli smo rodbini i prijateljima čestitati – prisjeća se Ana.

A kako je danas? Ana nam odgovara stihovima svoje pjesme.

Božićna je večer, po seli žmigaju se forbe, svetleča čudovišta.

Mej v duši neka tuga i praznina. Cerkvena zvona na ponoćku zoveju, a po vulici samo se cucki španciraju.

Z jen kraj vulice hiža do hiže katnica, f saki po jena starica.

Tri su hiže zaklejene prazne, a v četrti blesiče zdena svetlina.

– Fali ona toplina, pjesma i veselje u kućama i na ulicama. Sada je postalo normalno da ljudi sjede za stolom i svatko gleda u svoj mobitel. Ipak, trebamo dati sve od sebe da sačuvamo duh Božića. Ni u našu kuću se više ne nosi slama, ali najbitnije je da Božić bude u srcima – rekla je na kraju.

Život i društvo

Grad Lepoglava dodijelio ugovore udrugama civilnog društva vrijedne 55.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U čitaonici Gradske knjižnice Ivana Belostenca u Lepoglavi, gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić potpisao je 6. svibnja ugovore s udrugama civilnog društva koje su na temelju natječaja ostvarile financijsku potporu Grada za svoje projekte i programe u 2024. godini.

Grad Lepoglava za udruge izdvaja više sredstava nego neka veći gradovi pa je tako ove godine za udruge civilnog društva u proračunu predviđeno 55.000 eura.

Gradonačelnik Marijan Škvarić rekao je kako su udruge civilnog društva jako bitan segment razvoja grada, a to potvrđuje i činjenica da se na natječaj svake godine javi velik broj udruga.

– Ove godine potpisani je Ugovor s 34 udruga koje su dobile sredstva u iznosima od 200 do 5100 eura. Ono što je specifičnost Grada Lepoglave je da se na natječaj ne javljaju samo udruge s područja grada Lepoglave, već i iz Varaždina i Ivanca. Tako nam se ove godine prijavilo pet udruga s područja grada Ivanca koje su dobile sredstva. Uvjeti za prijavu su da su članovi udruga s područja grada Lepoglave i da se većina projekata i programa odvija na području grada Lepoglave – istaknuo je Škvarić.

Gradonačelnik vjeruje kako će te 34 udruge koje će dobiti sredstva i koja će im biti uplaćena kroz dva tjedna, svojim aktivnostima i sadržajima, ne samo obogatiti cjelokupni sadržaj grada, nego i njihove interese koje su programima definirali.

Treba napomenuti kako Grad Lepoglava osim za udruge civilnog društva, izdvaja sredstva i za sportske udruge u iznosu od 250.000 eura te za vatrogastvo 120.000 eura. Naglasilo se je i nastojanje za osiguravanje prostora za rad udruga, što bi se riješilo dobivanjem nekoliko zgrada koje su u državnom vlasništvu.

Na dodijeli ugovora prisutan je bio i predsjednik Gradskog vijeća Grada Lepoglave Robert Dukarić koji je naglasio kako se u odabiru gledalo da sve udruge dobiju dio sredstava.

– Grad Lepoglava je i dalje vodeći što se tiče udruga i donacije sredstava, ali ćemo iduće godine pokušati podići kriterij kako bi bili i zadovoljniji. Nadam se da ćete dobivena sredstva iskoristiti i najbolje prezentirati vaše udruge na najbolji mogući način – rekao je Dukarić.

Predsjednik udruge HVIDRA Ivanec Vjekoslav Špac kazao je kako su na natječaj prijavili memorijalni turnir koji već godinama traje u Žarovnici i Jerovcu te je zahvalio gradonačelniku na dugogodišnjoj suradnji, jer osim na ovome s Gradom Lepoglavom surađuju i na otvaranju Muzeja Domovinskog rata u Ivancu.

Gradu Lepoglavi i gradonačelniku Marijanu Škvariću zahvalila se na odobrenim sredstvima i predsjednica Udruge umirovljenika Lepoglava Marija Varović koja je istaknula kako će im ova sredstva omogućiti održavanje radionica u školi, ali i zajedničkom druženju mladih i starih kao i na samom radu udruge.

Nastavite čitati

Život i društvo

Varaždinci danas sve do podneva u centru grada mogu doznati sve o reanimaciji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, obilježava se 08. svibnja u čast Henryju Dunantu, utemeljitelju Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a proslavom ovoga dana u Republici Hrvatskoj započinje i obilježavanje Tjedna Crvenog križa  8.-15. svibnja.

 Društvo Crvenog križa Varaždinske županije tim povodom organizira niz aktivnosti. Jedno od događanja bit će prezentacija pružanja Prve pomoći unesrećenim osobama, odnosno upoznavanje sa pravilnim postupkom reanimacije. Tom prigodom, građani će se moći upoznati sa aktivnostima, radom i djelovanjem Crvenog križa.

Prisutnima će biti dostupno besplatno mjerenje vrijednosti šećera u krvi i krvnog tlaka.

 Svrha obilježavanja Tjedna Crvenog križa je promicanje djelatnosti Crvenog križa i na taj način približavanje svih oblika pomoći našim korisnicima i osobama u potrebi te ovim putem svim djelatnicima, volonterima, članovima, korisnicima, simpatizerima i prijateljima Crvenog križa čestitamo Svjetski dan crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

 Pozivamo sve građane da dođu 08.05.2024.godine na Franjevački trg, ispred Grgura Ninskog u vremenu od 9,00 do 12,00 sati, na druženje uz kavu i sokove.

Očuvajmo humanost, spoznajmo važnost solidarnosti i zamislimo koliko bi svijet bio bolji kada bi svatko od nas dao svoj doprinos.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje