Povežite se s nama

U fokusu

Sinoć požar gutao staro odlagalište otpada Kaštijun, vatrogasci se s vatrom borili do ponoći

Objavljeno:

- dana

Pulski vatrogasci su jučer oko 15.55 sati dobili dojavu o požaru na starom odlagalištu otpada Kaštijun iz kojeg se dimilo kao iz vulkana.

Iako područje zahvaćeno požarom nije bilo veliko, zavlačenje požara u dubinu otpada znatno je otežalo gašenje pulskim vatrogascima, javlja portal 24sata.hr

Prema pisanju Glasa Istre, situacija na požarištu je bila iznimno opasna, dim se vidio kilometrima, pa su na mjesto događaja upućeni vatrogasci sa dva vozila i pet vatrogasaca, a pridružili su im se vatrogasci iz DVD-a Medulina.

Javna vatrogasna postaja Pula je požar lokalizirala oko 19 sati, a požar je uz pomoć bagera koji su razgrtali navoženi otpad ugašen tek u ponoć.

Deponija u Brezju – velika prijetnja

Rizici od izbijanja ovakvih otvorenih požara postoje na deponijama u varaždinskom kraju i prava je sreća da u Brezju dosad nije došlo do samozapaljenja baliranog komunalnog otpada.

– Ovakve požare uglavnom uzrokuje tzv. egzotermna kemijska reakcija koja dovodi do značajnog porasta temperature unutar odloženih otpadnih tvari. Nakon što se razvije temperatura dovoljna za paljenje, izbija požar kojem je u gomili smeća teško pronaći žarište. Zato je nužno da se radnim strojevima razgrne nagomilani otpad. Ponekad ga vatrogasci pronađu na 18 metara dubine, a vi pokušajte zamisliti koliko treba vremena da se ukloni i 1000 m3 otpada koji gori ili tinja kako bi se s ogromnim utroškom vode saniralo žarište požara – upozorava Ivica Labaš, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina.

Dodao je da su ljudi danas već polako zaboravili da je veliki broj požara izbijao radi sijena, koje je bilo uskladišteno prije nego što se do kraja prosušilo.

– Zvuči nevjerojatno ali danas se čak bacaju i nepravilno skladište različite hlapive tvari, masti i ulja koje koristi industrija. Te kemikalije također mogu u dodiru s drugim tvarima prouzrokovati kemijske reakcije koje će u konačnici uzrokovati požar – ističe Labaš i dodaje da je zadnjih deset godina na području Varaždinske županije zabilježeno 42 požara koji su evidentirani kao požari deponija!

Neki od njih sanirani su brzo, ali je bilo i onih koji su gašeni nekoliko dana.

– Imali smo slučaj kada je netko iskrcao šleper potplata za cipele i zapalio ih. Takav požar je teško sanirati, baš kao i onaj na legalnom deponiju. Na našem području imamo ih kod Virje Otoka, Ivanca i onaj u Brezju. To su jedina odlagališta o kojima JVP Grada Varaždina ima određenih saznanja. Nažalost, na njima postoji mogućnost samozapaljenja odloženog komunalnog otpada – veli zapovjednik JVP-a.

Inače, kod požara na legaliziranim deponijima govorimo o velikim količinama zapaljenog otpada pri čemu nastaje toksičan dim radi izgaranja različitih tvari koje se odlažu u domaćinstvima.

– Ljudi bacaju lijekove, kemikalije, ambalažu sredstava za čišćenje i drugo. Nažalost, kod građana još uvijek nije proradila svijest da otpad treba selektirati i zbrinuti opasne tvari poput pesticida na za to predviđenim mjestima. Naši vatrogasci se kod intervencija pri gašenju požara na odlagalištima otpada doslovno „nagutaju“ svega i svačega. Iako koristimo izolacione aparate (maske s bocama u kojima je stlačeni zrak), one se na terenu mogu koristiti od 20 do 30 minuta – pojasnio je Labaš.

Nakon toga su boce prazne i vatrogasci bi ih trebali zamijeniti.

Danima udišu toksičan dim

– To nije problem kod požara koje uspijemo lokalizirati i ugasiti u roku nekoliko sati. No, kada se s njima borimo cijeli dan i noć, ili su višednevni, poput onih na deponijama, boce se ne stignu mijenjati ni puniti kompresorima na terenu. Stoga vatrogasci najčešće takve požare gase bez zaštite ne razmišljajući o posljedicama po zdravlje – upozorava Labaš.

Napomenuo je i da sa sigurnošću može reći da određene štetne tvari s kojima su vatrogasci u dodiru ostaju u njihovom organizmu.

– Akumuliraju se i liječnici ih uglavnom detektiraju tijekom obaveznih zdravstvenih pregleda vatrogasaca. Preporuka je da se kod gašenja požara na odlagalištu otpada barem minimalno zaštite, respiratorima ili jednokratnim maskama koje čovjeka štite makar od udisanja krutih čestica. Maske s posebnim cjedilima tu ne pomažu – veli ovaj iskusni vatrogasac koji poput svojih kolega itekako zazire od ovakvih požara.

U nastavku pogledajte galeriju fotografija Manuela Angelinia, reportera pulskog portala Regional Express, koje prikazuju svu dramu na nesaniranim odlagalištu otpada:

 

U fokusu

Vrije u Ivancu: mještani Punikva peticijom protiv preseljenja štićenika Pahinskog u svoje naselje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Članovi Vijeća Mjesnog odbora Punikve na čelu s predsjednikom Stjepanom Turčinom, kojima se pridružilo i dvoje građana, u Gradskoj vijećnici sastali su se s gradonačelnikom Miloradom Batinićem te ga obavijestili o namjeri da danas kreću s potpisivanjem peticije protiv preseljenja štićenika Centra za pružanje usluga u zajednici (bivšeg Odgojnog doma Pahinsko) u svoje naselje

Istaknuli su kako će protiv toga pokrenuti sve moguće pravne postupke te najavili okupljanja, prosvjede i druge metode građanskog neposluha.

S obzirom na ocjenu da je riječ o osobama s poremećajima u ponašanju, koje su u ustanovu radi kaznenih djela smještena temeljem pravomoćne sudske odluke, preseljenje takve populacije u svoje susjedstvo ocjenjuju apsolutno neprihvatljivim i sigurnosno rizičnim.

Gradonačelnik M. Batinić izvijestio ih je da je Grad Ivanec lani dobio obavijest o predstojećoj statusnoj transformaciji Odgojnog doma u Centar za pružanje usluga u zajednici, ali da nijednom riječi nije bio informiran o namjerama preseljenja štićenika u Punikve. 

Ministar bio u Pahinskom, ali…

Žalosno, ali Grad je iz medija doznao da je nedavno u obilasku Centra boravio resorni ministar Marin Piletić, koji se nije udostojio, kao što to nalaže najelementarnija pristojnost, javiti se u grad u koji dolazi te informirati domaćine o predmetnoj tematici. 

Nakon pogovora u javnosti i kad je postalo jasno da cijela ova situacija izmiče kontroli, ravnateljica Centra Stanislava Erdelja gradonačelniku Batiniću prvi put se najavila na razgovor tek  prije nekoliko dana i tada je Grad dobio prvu službenu informaciju o namjerama preseljenja štićenika u Punikve.

-Raditi na tako osjetljivoj stvari „ispod žita“, a ne o tome obavijestiti lokalnu zajednicu, duboko je pogrešno i neprofesionalno. Da su inicijative i razgovori o potencijalnim lokacijama za premještanje štićenika krenuli transparentno, ovakvih tenzija i reakcija sada ne bi bilo – ocijenio je Batinić.

Uljepšana priča?

I dok je ravnateljica S. Erdelja na sjednici Vijeća za prevenciju (o kojoj smo izvijestili) iznijela sa, svoga stajališta, pozitivne argumente koji idu u korist inicijativama preseljenja štićenika u Punikve, mještani smatraju da je riječ o uljepšanoj verziji priče pa su predočili drukčije informacije dobivene u razgovoru s ravnateljicom, s kojom su održali sastanak u prostorijama Centra.

-U razgovoru gđa Erdelja nam je rekla da ona nema potrebe nikog obavještavati o namjerama Centra. Također, rečeno nam je da će se u unajmljenu kuću u Punikvama, s uređena tri stana, useliti 15-ak štićenika u dobi od 14 do 21 godine te da je riječ o populaciji koja ne može ostati u blizini sigurne kuće,koja će se također otvoriti u krugu ustanove. Dakle, zbog stanara sigurne kuće štićenici tamo ne mogu ostati, ali kad je u pitanju sigurnost naše djece, onda to nije važno – izjavili su mještani.

Sigurnost djece i mještana

Kazali su da ne dolazi u obzir da oni i njihova djeca budu ti koji će se, u strahu za svoju sigurnost, u vlastitom naselju zatvarati u svoje kuće i dvorišta. 

Referirajući se na izjave ravnateljice o tome da je riječ o korektnim dečkima koji su prošli kroz tretman i ne čine nikakva kaznena djela, mještani su predočili i drugu stranu priče, a to su medijska izvješća o počinjenim kaznenim djelima štićenika Centra u susjednim mjestima (krađa vozila i sl.).

Nadalje, kao problem istaknuli su činjenicu da u neposrednom susjedstvu živi više male djece, da u Punikvama nema mjesta za društveni život (osim igrališta) pa se postavlja pitanje gdje bi štićenici provodili svoje slobodno vrijeme, a da se i ne govori o nezadovoljstvu najbližih susjeda koji su konsternirani činjenicom da im, praktički u dvorište, dolazi velika skupina štićenika Centra.

Zbor građana

Idući tjedan na ovu će temu biti održan Zbor građana Punikvi, na koji će biti pozvana i ravnateljica Erdelja. 

-S obzirom na posve netransparentan i neprimjeren način na koji je Centar za pružanje usluga u zajednici, kao državna ustanova, bez ikakvog znanja i konzultacije s lokalnom zajednicom nastojao realizirati ovu inicijativu te na činjenicu da su građani zabrinuti za sigurnost, mještanima Punikvi najavljujem punu osobnu podršku i podršku gradske uprave. Lokalna zajednica iz cijelog je ovog procesa u potpunosti bila isključena, što neodoljivo podsjeća na slične slučajeve gdje nas, s državne razine, također nitko ništa nije pitao – poručio je Batinić.

Najavio je dolazak na Zbor građana kao i svu logističku potporu građanima MO Punikve oko peticije i njena slanja na sve nadležne adrese, prvenstveno Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Centru za pružanje usluga u zajednici Ivanec.

Nastavite čitati

U fokusu

Ne držite razmak s vozilom ispred sebe na cesti? Donosimo koliku bi kaznu mogli platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga, piše HAK Revija.

Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite. Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jasno se definiraju obveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.

Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je duljina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m, piše HAK Revija.

Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je pretjecanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje