Rizici od izbijanja požara na nesaniranim deponijama, poput onoga prošlotjednog u istarskom Kaštijunu, postoje i na odlagalištima u varaždinskom kraju te je prava sreća da u Brezju dosad nije došlo do samozapaljenja baliranoga komunalnog otpada, upozoravaju stručnjaci.

– Ovakve požare na otvorenom uglavnom uzrokuje tzv. egzotermna kemijska reakcija, koja dovodi do značajnog porasta temperature unutar odloženih otpadnih tvari. Nakon što se razvije temperatura dovoljna za paljenje, izbija požar kojem je u gomili smeća teško pronaći žarište. Zato je nužno radnim strojevima razgrnuti nagomilani otpad. Ponekad ga vatrogasci pronađu na 18 metara dubine i pokušajte zamisliti koliko treba vremena da se ukloni 1000 kubika otpada koji gori ili tinja kako bi se s ogromnim utroškom vode saniralo žarište požara – ističe Ivica Labaš, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina.

Stalna prijetnja

Dodao je da ljudi polako zaboravljaju kako je velik broj požara izbijao radi običnog sijena, koje je bilo uskladišteno prije nego što se do kraja prosušilo.

– Zvuči nevjerojatno, ali danas se čak bacaju i nepravilno skladište različite hlapive tvari te masti i ulja koje koristi industrija. Te kemikalije također mogu u dodiru s drugim tvarima prouzrokovati kemijske reakcije koje će u konačnici uzrokovati požar – pojašnjava Labaš i dodaje da su u zadnjih 10 godina na području Varaždinske županije zabilježena 42 požara koja su evidentirana kao požari deponija.

Dio njih je brzo saniran, ali je bilo i onih koji su gašeni nekoliko dana.
– Imali smo slučaj kada je netko iskrcao šleper potplata za cipele i zapalio ih. Takav požar je teško sanirati, baš kao i onaj na legalnom deponiju. Na našem području imamo ih kod Virje Otoka i Ivanca te u Brezju. To su jedina odlagališta o kojima JVP Grada Varaždina ima određena saznanja. Nažalost, i na njima postoji mogućnost samozapaljenja odloženoga komunalnog otpada – upozorava zapovjednik JVP-e.

Toksični dim

Inače, kod požara na legaliziranim deponijima govorimo o velikim količinama zapaljenog otpada, pri čemu nastaje toksični dim zbog izgaranja različitih tvari koje se odlažu u domaćinstvima.

– Ljudi bacaju lijekove, kemikalije, ambalažu sredstava za čišćenje i drugo. Nažalost, kod građana još uvijek nije proradila svijest da otpad treba selektirati i zbrinuti opasne tvari poput pesticida na za to predviđena mjesta. Naši vatrogasci se kod intervencija pri gašenju požara na odlagalištima otpada doslovno „nagutaju“ svega i svačega. Iako koristimo izolacione aparate (maske s bocama u kojima je stlačeni zrak), one se na terenu mogu koristiti između 20 i 30 minuta – rekao je Labaš.

Nakon toga su boce prazne i vatrogasci bi ih trebali zamijeniti. – To nije problem kod požara koje uspijemo lokalizirati i ugasiti u roku nekoliko sati. No, kada se s njima borimo cijeli dan i noć, ili su višednevni, poput onog na deponiji u Kaštijunu, boce se ne stignu mijenjati ni puniti kompresorima na terenu. Stoga vatrogasci najčešće takve požare gase bez zaštite, ne razmišljajući o posljedicama po zdravlje – naglašava Labaš.
Štoviše, napomenuo je da određene štetne tvari s kojima su vatrogasci u dodiru ostaju u njihovu organizmu.

– Akumuliraju se i liječnici ih uglavnom detektiraju tijekom obveznih zdravstvenih pregleda vatrogasaca. Preporuka je da se kod gašenja požara na odlagalištu otpada barem minimalno zaštite, respiratorima ili jednokratnim maskama, koje čovjeka štite makar od udisanja krutih čestica. Maske s posebnim cjedilima tu ne pomažu – zaključio je ovaj iskusni vatrogasac koji poput svojih kolega itekako zazire od ovakvih požara.

Tko (ne) nadzire varaždinski balirani otpad?

Iz PU varaždinske doznajemo da su u razdoblju odlaganja miješanoga komunalnog otpada (MKO) na deponiju bala u Brezju, zajedničkim koordiniranim nadzorima inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, provođeni i inspekcijski požarno-preventivni nadzori prostora s postrojenjima. Tijekom obrade otpada evidentiran je jedan veći, namjerno izazvan požar na plastičnoj nadstrešnici balirke.

– Nakon prestanka rada postrojenja za baliranje, nije bilo slučajeva samozapaljenja deponiranoga otpadnog materijala u balama. Prema izjavi predstavnika poduzeća koje je prije zatvaranja deponija obavljalo obradu miješanog otpada (Varkom, op. a.), u proteklom razdoblju deponija bala nije nadgledana videonadzorom, već je bila fizički nadzirana. No, za trenutno stanje u tom dijelu spomenuti predstavnik nema saznanja – ističu u PU varaždinskoj, čiji su službenici od predstavnika neimenovanog poduzeća doznali „da se u više navrata ispitivala mogućnost samozapaljenja u različitim uvjetima obima skladištenja bala s MKO“.