SDP je danas na varaždinskoj dravskoj špici predstavio svoju listu za III. izbornu jedinicu. Još su jednom, uz slogan ˝Rijeke pravde dolaze˝ poručili kako će se 17. travnja u Hrvatskoj dogoditi promjene na bolje.
Predsjednica županijskog SDP-a i dosadašnja saborska zastupnica Barbara Antolić Vupora istaknula je kako je na njihovoj listu polovica žena i polovica muškaraca, dok su na HDZ-ovoj samo tri žene.
-Znamo da imaju žene manje i niže plaće i to je potrebno promijeniti. Svjesni smo i da žene ne mogu bez te pozitivne diskriminacije dovoljno zastupljene u pozicijama upravljanja – rekla je Antolić Vupora i dodala da SDP i sa samim položajem žena na listi i politici općenito dokazuje koliko je bitna ravnopravnost. Dotaknula se i aktualne Vlade.
-Ovdje ovo mjesto je mjesto susreta kanala i rijeke Drave i to mjesto neka bude simbolični početak gdje ćemo maknuti svu korupciju i kriminal. Vidjeli smo prema upravljanju kakvo ide u Gradu Varaždinu da je takvo nešto moguće – rekla je Antolić Vupora.
Zamjenik varaždinskog gradonačelnika Miroslav Marković također je rekao kako je primjer Varaždina dokaz da se političke strukture mogu promijeniti.
-Moramo prestati razmišljati da se ne može promijeniti situacija kao što se promijenila 2021. u ovom gradu gdje su godinama vladali i HDZ i bivši gradonačelnik Čehok, tako možemo i sada. Ovi ljudi, njima je stalo do vas, meni je stalo do naših sugrađana, stalo nam je do Republike Hrvatske – rekao je Marković i dodao da će se u Saboru zalagati za zelenu tranziciju.
Predsjednik varaždinskog Gradskog vijeća i najmlađi kandidat na listi Lovro Lukavečki rekao je da će se kao saborski zastupnik prvenstveno zalagati za mlade uz poruku da treba graditi studentske domove, a ne vojarne. Podsjetio je i na svoja dosadašnja zalaganja vezana uz projekt jeftinijih stanova za mlade.
-Zalagat ću se da mladi doista u Hrvatskoj dobiju pravu priliku. To ćemo učiniti na nekoliko načina. Prvi je da podignemo plaće našim mladima, da mogu dostojanstveno živjeti i pokrivati troškove svojeg života. Napravit ćemo to tako da im osiguramo sigurno radno mjesto, da ograničimo ugovore na određeno i da mogu imati jednu stabilnu situaciju u životu – rekao je Lukavečki koji se za mandat bori s 12. mjesta na listi.
Načelnik Općine Petrijanec Željko Posavec pozvao je građane da 17. travnja izađu na izbore.
-Nisam slučajno broj 10. Desetka u nogometnom žargonu je zapravo baza igre i pobjedničkog tima, a vjerujte mi, tim iza mene zasigurno će pobijediti u III. Izbornoj jedinici – rekao je Posavec.
Okupljenima su se obratili i predstavnici koalicijskih partnera, a šef SDP-a Peđa Grbin pozvao je građane da izađu na birališta
-Izuzetno je važno da hrvatski ljudi 17. travnja izađu na izbore i izaberu slobodu za Hrvatsku i slobodu od korupcije – poručio je danas predsjednik SDP-a Peđa Grbin.
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.
Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.
Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.
Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.
U Hrvatskoj je zaposlenoukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
