Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?
Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog. Naime, još 2015. godine počeo...
Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u veljači 2024. u odnosu na veljaču prethodne godine pala je za 5,7%, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Gledajući prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, na mjesečnoj razini, industrijska proizvodnja pala je za 4,6% u odnosu na siječanj 2024.
U veljači 2024. u usporedbi s veljačom 2023. kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja najviše je pala u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, za 18,4%, u Rudarstvu i vađenju, za 3,1%, i u Prerađivačkoj industriji, za 1,9%.
Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda u Republici Hrvatskoj na kraju veljače 2024. u usporedbi sa zalihama na kraju siječnja 2024. manje su za 3,4%, a u usporedbi sa zalihama na kraju veljače 2023. manje su za 5,7%.
Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u veljači 2024. u usporedbi sa siječnjem 2024. veći je za 0,1%, a u usporedbi s veljačom 2023. manji je za 2,3%.
U sklopu prerađivačke industrije najviše je porastao broj zaposlenih u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 9,1 posto, proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za sedam posto, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, za 2,1 posto te proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 1,1 posto.
Istodobno je broj zaposlenih najviše pao u proizvodnji tekstila, za 2,9 posto, proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 2,8 posto te proizvodnji strojeva i uređaja, za dva posto.
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.
Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.
Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.
Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.
U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.
Izvor: Danica