Povežite se s nama

U fokusu

HDZ-u pobjeda na EU izborima, a evo kako se glasovalo u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Iza nas su još jedni izbori, ove nedjelje birali smo zastupnike u Europskom parlamentu. HDZ je tako osvojio šest, SDP četiri, a Domovinski pokret i Možemo! po jedan mandat na izborima, objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Na razini cijele Hrvatske HDZ je dobio gotovo 256.000 glasova, SDP 192.000 glasova, DP-u je pripalo 65.000 glasova, a stranci Možemo gotovo 44.000 glasova. Kad gledamo po županijama, HDZ je osvojio najviše glasova u njih 15, SDP sa partnerima dobio je najviše glasova u 3 županije i Gradu Zagrebu dok je IDS osvojio najviše glasova u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

U Varaždinskoj županiji pobjedu je odnio je SDP, a osvojili su 32,53 posto glasova, dok je HDZ-u pripalo  31,33. U Gradu Varaždinu SDP i partneri osvojili su 42,52 posto, a HDZ 20,61.

Kad se gledaju rezultati po gradovima, HDZ je dobio najviše glasova u Lepoglavi, Novom Marofu i Varaždinskim Toplicama, dok je SDP osvojio najviše glasova u Varaždinu, Ludbregu i Ivancu.

Kada se analiziraju rezultati po općinama HDZ je u tom segmentu odnio uvjerljivu pobjedu. Lista te stranke dobila je najviše glasova u čak 17 općina. Posebna je izražena pobjeda bila u Ljubešćici 73,78 posto. Zatim Općini Visoko 63,66, te Bednji 60,05 posto.

SDP je osvojio većinu u četiri općine. U Brezničkom Humu gdje je ta lista osvojila jedan glas više od liste HDZ-a. Zatim u Cestici, Svetom Đurđu i Trnovcu Bartolovečkom. Lista Fair play pobjednik je izbora u Općini Sračinec budući je Kruno Lukačić bio jedan od kandidata na toj listi.

U Međimurskoj županiji glasovalo je 17,62% ili 16 193 birača, od čega je važećih listića bilo 15 940, a nevažećih 253.

Najviše glasova u Međimurju dobila je lista SDP, ‘DO i SIP’, CENTAR, HSS I GLAS i to 35.20% ili 5 611, a slijedi je HDZ s 24,36% ili 3 884 dok je na trećem mjestu FAIR PLAY KOALICIJA sa 14,18% ili 2 261 glasova, na četvrtom Nina Skočak s 5,38% ili 859 glasova, a na petom Možemo! s 4,30% ili 686 glasova.

Veliki gubitnici su oni koji su izgubili mjesto u Europskom parlamentu. To su Mislav Kolakušić, Ivan Vilibor Sinčić, Ladislav Ilčić te Valter Flego.

Što se tiče prava, odnosno privilegija zastupnika u Europskom parlamentu, spomenimo da je primjerice bruto plaća 10.075 eura mjesečno, odnosno oko 7850 eura neto. To se financira iz proračuna Parlamenta. Uz samu plaću, svaki zastupnik ima pravo na 4950 eura mjesečno za plaćanje troškova ureda u matičnoj državi, što se odnosi na troškove najma, opremanja i zaposlenih u tom uredu.

Osim toga, zastupnici imaju i druge plaćene privilegije. Tako se za svaki dan koji provede u Europskom parlamentu zastupniku isplaćuje 350 eura dnevnice za troškove smještaja, prehrane i druge troškove. Također, osigurano je i besplatno korištenje službenog automobila. Uz sve to, zastupnici imaju pravo i na putne troškove. Tako se pokrivaju troškovi službenih putovanja do određene razine prema prijeđenim kilometrima.

Ovo su ljudi koji ulaze u Europski parlament

HDZ: Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Karlo Ressler, Nikolina Brnjac, Željana Zovko, Sunčana Glavak

SDP: Biljana Borzan, Predrag Fred Matić, Romana Jerković Kraljić, Tonino Picula

Domovinski pokret: Bartulica

Možemo: Gordan Bosanac

U HDZ-u je Plenković dobio najviše glasova, no on ne ide u EP, već će umjesto njega ići sedmi na listi. Odnosno sedma, Sunčana Glavak.

Iz Možemo je najviše preferencijalnih glasova dobila Ivana Kekin, no u EP će ići Gordan Bosanac.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje