Povežite se s nama

U fokusu

Uzgajivači svinja poručili: “Ne daj Bože da se dogodi ponovno neka epidemija ili prirodna katastrofa. Što ćemo mi jesti?”

Objavljeno:

- dana

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Konzumacija mesa

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

– Rezultati ovog istraživanja me uopće ne čude. Bogatije su zemlje one koje proizvode i jedu više preživača. Naravno, da je kvalitetnije meso one životinje koju treba dulje uzgajati, a piletina se uzgaja na farmama 30 dana, pa sami prosuditi o kakvoj se kvaliteti mesa radi – ističe Damir Jagić iz Hrženice, koji je ujedno i predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.

Obitelj Jagić praktički je cijeli radni vijek posvetila uzgoju svinja, na svom imanju u Hrežnici trenutno imaju 65 krmača. Hranu za svinje također proizvode sami.

Nema ptice do prasice

– Osamdesetih i devedesetih godina ljudi su više jeli svinjetinu, što i ne čudi jer je gotovo svako domaćinstvo u ruralnom kraju kod kuće uzgajalo svinje, danas je situacija drugačija. Zašto to država sustavno radi, nije mi jasno. Devedesetih smo bili samodostatni u uzgoju svinja, a danas je situacija drugačija. Uvozimo 50 posto mesa iako bi bez problema mogli biti samodostatni. Državna politika temeljila na nelojalnoj konkurenciji iz uvoza. Uvozno meso koje je počelo stizati po znatno nižim cijenama i upitne kvalitete mnoge je uzgajivače svinja natjeralo da se jednostavno prestanu time baviti. Farme su se ispraznile, u selima praktički više nemate svinja – rekao je Jagić.

Damir Jagić iz Hrženice bavi se svinjogojstvom više od 25 godina

Inače, Varaždinska županija nekad je bila vodeća u proizvodnji svinjskog mesa. Primjerice, 2006. godine čak 20.000 gospodarstava u Varaždinskoj županiji imalo je svinje. Danas se taj broj smanjio na svega 2000.

– Uvozio se europski otpad po dampinškim cijenama i sad imate to što imate. Ljudi su odustali, a pojedinci koju se bavili prodajom tog mesa na našem tržištu su se brutalno obogatili. I što sada? Ne daj Bože da se dogodi ponovno neka epidemija ili prirodna katastrofa. Što ćemo mi jesti, a nismo u stanju proizvesti za naše potrebe. Država treba donijeti jasnu strategiju i pravila igra za svinjogojce. Ne može se dogoditi da vi proizvedete nešto, a onda vam se za to ne plati tako kako ste imali dogovoreno ili još gore da vas netko ucjenjuje, odnosno da ste mu prisiljeni prodati po znatno nižoj cijeni od prvotno dogovorene – dodaje Jagić koji vjeruje da se to može promijeniti.

– U prvi plan uvijek država stavlja turizam, no što će vam turizam ako nećete imati što jesti. Otiđite samo malo u Sloveniju, pa ćete vidjeti kako tamo država štiti svojeg stočara – rekao je Jagić.

No, Hrvatska ima jedan sektor stočarstva u kojem se samodostatnost drži na visokim razinama – peradarstvo, kaže nam Dražen Čurila, vlasnik tvrtke Luneta i predsjednik Odjela za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

Upitno

– No i to dolazi pod znak upitnika jer se sve više mesa i jaja peradi uvozi. Posebice je tržište EU pod pritiskom ukrajinskih proizvođača kojima se pomaže na način da su ukinute sve carine i mogu slobodno proizvode plasirati na tržište EU kao da su članica EU-a i da se proizvođači moraju pridržavati strogih EU kriterija što naravno nije slučaj. Cijene po kojima se proizvodi u Ukrajini nisu moguće u Hrvatskoj zbog puno strožih kriterija koje proizvođači moraju poštivati – rekao je Čurila.

Ističe da je sjever Hrvatske najveći proizvođač piletine, ali je samodostatnost niža u odnosu na prošlu godinu.

Ivana i Dražen Čurila

– Sjever Hrvatske je najveći proizvođač piletine jer se tu nalaze i velike i male klaonice peradi i većina proizvođača piletine u Hrvatskoj. Samodostatnost je niža nego što je bila i procjena za 2023. je oko 81% samodostatnosti proizvodnje piletine u Hrvatskoj. Situacija kod jaja je nešto bolja te je tu samodostatnost bila oko 88%. No uvoz jaja se sve više povećava te je 2023. bio oko 115 milijuna jaja dok je dvije godine prije toga bio 70 milijuna jaja, a prije ulaska u EU oko 10-15 milijuna jaja – rekao je Čurila.

Inače, Luneta proizvodi oko 40 milijuna jaja godišnje od kojih se polovica plasira na domaće tržište, a polovica na tržište EU.

– Naglasak je uvijek bio na kvaliteti koju potvrđuju naši certifikati. Nesilice se hrane hranom bez GMO sastojaka za što imamo njemački VLOG certifikat, usklađenost sa najvišim EU standardima dokazuju KAT certifikati koje jedini posjedujemo u Hrvatskoj, a za domaće tržište gdje ljudi sve više postaju svjesni da je porijeklo hrane bitna stavka prilikom kupovine važni su nam certifikati Jaja hrvatskih farmi te Dokazana kvaliteta – zaključuje Čurila.

U fokusu

Župan proglasio elementarnu nepogodu od tuče za Grad Novi Marof i Općinu Breznički Hum

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: posljedice tuče u Podrutama

Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak donio je odluku o proglašenju prirodne nepogode od tuče za Grad Novi Marof te za Općinu Breznički Hum.

Naime, Grad Novi Marof i Općinu Breznički Hum dana 16. lipnja 2024. godine pogodila je prirodna nepogoda tuča s velikim razmjerima štete i to prvenstveno na voćarskim, vinogradarskim, povrtlarskim i ratarskim kulturama. Prve procjene šteta na poljoprivrednim kulturama kreću se od 60% do 100%.

Isto tako na nekim dijelovima naselja u općini Breznički Hum velike su štete i na komunalnoj infrastrukturi, cestama i lokalnim putevima.

Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta zaprimilo je 19. lipnja zahtjeve od Grada Novog Marofa i od Općine Breznički Hum za proglašenjem prirodne nepogode.

Uvidom u spomenute zahtjeve utvrđeno je da su isti podnijeti sukladno citiranoj odredbi ZUUPPN te da su ostvareni zakonom propisani uvjeti za proglašenjem prirodne nepogode na navedenom području.

Prilikom konačne procjene štete županijsko povjerenstvo prihvaća isključivo procjene koje je obavilo općinsko povjerenstvo.

Županijsko povjerenstvo prijavljene konačne procjene štete dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Prilikom konačne procjene štete županijsko povjerenstvo prihvaća isključivo procjene koje je obavilo općinsko ili gradsko povjerenstvo.

Nastavite čitati

U fokusu

Međimurski načelnici i gradonačelnici traže da država preuzme plaće odgojitelja: Djeca su prioritet

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čelnike i čelnice međimurskih općina i gradova okupili su se na sjednici Kolegija gradonačelnika i načelnika u Međimurskoj županiji, a doneseni su i važni zaključci.

Također, župan Međimurske županije Matija Posavec upoznao ih je s novim velikim ulagačkim ciklusom Međimurske županije.

– Očekuje nas vrlo dinamično razdoblje u kojem slijedi realizacija niza projekata. Prije svega, riječ je o ulaganjima u škole i školske sportske dvorane s ciljem da za godinu i pol do dvije dosegnemo cilj – da sve naše obrazovne ustanove prijeđu u jednosmjenski model nastave. Planiranom dinamikom se  odvija uređenje, dogradnja i adaptacija dječjih vrtića, kao i projekt formiranja centra za starije i nemoćne osobe, koji Međimurska županija provodi s Općinom Nedelišće. Izgradit ćemo i novu zgradu za medicinske laboratorije u krugu naših zdravstvenih ustanova u Čakovcu, uz što je pred nama i ulazak u projekte vezane uz prilagodbu na klimatske promjene kojima će Čakovec, ali i drugi dijelovi Međimurja dobiti novu parkovnu arhitekturu – iznio je župan Matija Posavec.

Na 11. sjednici Kolegija raspravljalo se o financiranju rada vrtića, te je u uvodu u tu točku dnevnog reda predsjednica ovog tijela i načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek upozorila da općine i gradovi sve teže ispunjavaju financijske obveze u predškolskom odgoju na svojim područjima.

-Svi čelnici naših jedinica lokalne samouprave trude se rasteretiti roditelje te općine i gradovi preuzimaju veliki dio tereta financiranja predškolskog odgoja na sebe. No, riječ je o ogromnim izdacima zbog kojih trpe projekti u nekim područjima te je potrebno donijeti zaključak kojim ćemo se nadležnom Ministarstvu očitovati o problemu i predložiti rješenje. Sredstva koja dobivamo od države za fiskalnu održivost vrtića, nepravedno se raspodjeljuju, jer najviše dobivaju općine i gradovi iz niže kategorije razvijenosti. Smatram da bi glavni kriterij moralo biti dijete i njegov interes, stoga predlažem da donesemo zaključak s prijedlogom da država preuzme financiranje plaća odgojitelja, kao što plaća nastavnike te ga proslijedimo u resorno Ministarstvo – iznijela je Đurđica Slamek.

Dio čelnika naših jedinica lokalne samouprave izrazio je sumnju da bi takav prijedlog mogao proći, te su predložili i promjene u uvjetima dodjele novca za fiskalnu održivost.

Prijedlozi izlučeni u raspravi, formirat će se u zaključak te proslijediti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.

Čelnicima je prezentiran i novi instrument Hrvatske banke za obnovu i razvoj – Urbani razvojni fond – za koji su mnogi pokazali interes jer im može pomoći u financijskom praćenju projektnih aktivnosti.

Inženjer Niki Radiković iz Međimurske energetske agencije – MENEA, predstavio je program izrade regionalnog energetskog i klimatskog plana za Međimursku, te ponovo apelirao da iz općina i gradova dostave MENEA-i tražene podatke, potrebne za izradu energetske bilance.

Predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Mario Medved ukratko je upoznao čelnike s usklađenjem sporazuma o vođenju materijalno-financijskog poslovanja dobrovoljnih vatrogasnih društva, zamolivši za suradnju.

Čelnici međimurskih općina i gradova raspravili su i o pitanju financiranja potreba udruga koje se ne javljaju na javne pozive, već pojedinačno i tijekom cijele godine traže sredstva za aktivnosti. Pročelnica županijskog Ureda za civilno društvo i ljudska prava Maja Odrčić Mikulić pojasnila je zakonski okvir u kojem financijska podrška udrugama može biti dana, uz prijedlog da bi udruge trebalo motivirati na kandidiranje na javne pozive za financiranje jer time osiguravaju i izdašniju svotu za planirane aktivnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje