Petnaestogodišnjak iz Maruševca tipični je tinejdžer. Više voli sjediti za kompjuterom nego sport; radije odigra igru na netu nego „na dva mala“; dosta mu je već što živi na selu a da bi u slobodno vrijeme šume i livade smatrao privlačnima.

Utoliko je strašnija činjenica da je baš on u Prijemnu knjigu Opće bolnice Varaždin upisan kao prva ovogodišnja žrtva krpelja među djecom i mladima u Varaždinskoj županiji.
Kad krpelj ugrize dječaka koji ni ne naviri u šumu, nego je njegov najbliskiji dodir s prirodom vrt ispred kuće, i to samo na nekoliko sekundi dok prođe na odlasku i dolasku iz škole, to znači da su beštije mutirale i udomaćile se u kultiviranim sredinama.
Zbog toga savjeti o tome kako se odjenuti za šetnju po šumi, što obuti i na što obratiti pozornost po povratku iz šume više nisu dovoljni.

Simptomi gripe

Danas su krpelji i doma u vrtu, što dobro zna akter ove priče. On ne želi da napišemo njegovo ime i prezime, a majka je zamolila da ne napišemo ni inicijale. Oni bi ovaj događaj najradije zaboravili, rekla nam je majka, još ni sama ne vjerujući kako joj se život u trenutku okrenuo naglavačke. Zbog toga ćemo dječaka nazvati Ivan.

– Ivan je imao sve simptome gripe. Mučio se s temperaturom od oko 39 stupnjeva i osim glave ništa ga drugo nije boljelo. I mi i liječnici smo to pripisali gripi. Igrom slučaja njegova liječnica u vrijeme „gripe“ nije pogledala laboratorijske nalaze krvnih pretraga, pa smo završili na varaždinskoj Pedijatriji. To je prošlo, tjedan dana mu je bilo dobro, krenuo je u školu… Točno nakon sedam dana opet se pojavila visoka temperatura, bez drugih tegoba, osim glavobolje, koja nije ni prestala. Tad su ga roditelji odveli izravno na Pedijatriju, s obzirom na to da su tamo bili nalazi. Ostao je u Bolnici i drugog dana mu je dijagnosticirana lajmska borelioza – ispričala nam je majka, kojoj se u glasu očitava sva iscrpljenost koju je skupila tjednima boraveći uz bolesničku postelju na zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“.

Ugriz krpelja nikomu dotad nije padao na pamet jer Ivan nije imao specifični „prsten“, crvenu ovojnicu oko opake životinjice. A baš je to najuočljiviji simptom ugriza krpelja.
Nedostatak “prstena” plaši liječnike jer bez njega je teško u početnim simptomima razlikovati gripu od borelioze.

Bez pravila

Ipak, da je i odmah znala da je njezina sina ugrizao krpelj, majka se ne bi nervirala više no što se roditelji uobičajeno brinu kad im dijete naglo dobije visoku temperaturu, naizgled bez organskog razloga.

– Ugrizi krpelja su kod nas u Maruševcu normalna stvar. Lani je ugrizao i susjeda, ali sve se antibioticima riješilo – govori majka.

Istina, u Maruševcu su naviknuti na suživot s krpeljima. Kad je 2010. godine više od 15 ljudi završilo u bolnici zbog bolesti razvijene nakon ugriza krpelja, njih šestero je bilo u jako teškom stanju, na respiratoru s dijagnozom upale mozga i moždanih ovojnica. Među njima je bio i danas pokojni Stjepan Martinčević, vlasnik poznatoga OPG-a Martinčević iz Maruševca.

Međutim, danas više nema ugroženih i manje ugroženih područja, kao što se ne trebate ni približiti šumi da biste zbog krpelja završili s opasnom upalom mozga.
Petnaestogodišnjak iz Maruševca to zna najbolje. Njega danas muče bolovi u kralježnici, uzrokovani dvostrukom lumbalnom punkcijom.

Što kažu zdravstveni stručnjaci?

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije posljednjih je godina u prosjeku bio prijavljen jedan do pet slučajeva krpeljnog meningoencefalitisa na području Županije. Također je 2017. godine prijavljeno 26 slučajeva zaraze lajmskom boreliozom, dok su od početka ove godine zasad registrirane dvije zaraze.

Krpelji su najbrojniji i najaktivniji u proljeće i rano ljeto te u ranu jesen, pa tada treba biti na oprezu tijekom boravka u prirodi. Važno je nositi odjeću dugih rukava i nogavica, koristiti sredstva za odbijanje insekata i obvezno se pregledati nakon povratka kući te je posebice važno detaljno pregledati manju djecu.

Nakon što dođe na domaćina, krpelj oko šest sati traži mjesto za hranjenje, a kad se jednom prihvati za kožu, potrebno je više od 10 sati sisanja i tek tada može prenijeti zarazu.

– Tako da ima dosta vremena za djelovanje prije nego što krpelj prenese zarazu – napominje epidemiologinja varaždinskog Zavoda za javno zdravstvo Katica Čusek Adamić. Uočite li krpelja, treba ga što prije izvaditi pomoću pincete. Ako u koži zaostane rilce, koje izgleda poput tamne točkice, treba ga odstraniti sterilnom iglom. Ne uspijete li, ništa se neće dogoditi jer će se ono resorbirati ili će ga tijelo odbaciti – objašnjava epidemiologinja na internetskim stranicama varaždinskog Zavoda.

Za virusni meningoencefalitis postoji cjepivo koje se uzima u tri doze, od kojih svaka stoji 210 kuna. Cjepivo se može dobiti u Zavodu i najbolje je uzeti ga prije sezone krpelja. Cjepivo nije obvezno, ali neki roditelji cijepe svoju djecu, kaže nam varaždinska epidemiologinja. Također se češće cijepe ljudi koji su zbog posla izloženiji ubodu krpelja ili rekreativci, poput planinara, koji često borave u prirodi. Boreliozu uzrokuju bakterije, pa se ona liječi antibioticima, stoga je važno što prije uočiti simptome i javiti se svom liječniku. (mga)