Međunarodni dan sestrinstva, obilježen 12. svibnja, bila je prilika za prosvjed medicinskih sestara središtem Zagreba, kojim su apelirale na gorući problem odlaska toga kadra na rad u inozemstvo.

Također su ukazale na loše uvjete rada, manjak sestara u zdravstvenom sustavu, nepriznavanje njihovih diploma i premale plaće.
Iako medicinske sestre iz Varaždinske i Međimurske županije sa svojim kolegicama širom Hrvatske dijele iste probleme i zahtjeve za poboljšanje uvjeta rada, čini se da na sjeveru Hrvatske sestre ipak ne napuštaju svoja radna mjesta u tolikoj mjeri kao u drugim dijelovima Hrvatske, prvenstveno u Slavoniji.

Zasad nije problem

Na to ukazuju podaci Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS), prema kojima je iz Varaždinske županije u posljednje dvije godine svoje članstvo u Komori radi odlaska u inozemstvo u mirovanje stavilo osam medicinskih sestara, u Međimurskoj županiji njih 11, a tijekom ove godine nije bilo novih zahtjeva.

U posljednjih pet godina, tj. od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Varaždinsku županiju napustilo je 1,14 % medicinskih sestara i tehničara, a Međimursku županiju 2,13 %. Prema podacima iz 2016. godine Varaždinska županija ima oko 1660 registriranih sestara, a Međimurska oko 850, tako da odlazak sestara u inozemstvo na sjeveru Hrvatske (zasad) još uvijek nije velik problem.

– Odlazak sestara u Međimurju nije toliki problem kao možda odlazak liječnika. U poslu medicinskih sestara najveći je problem manjak sestara na pojedinim odjelima Županijske bolnice zbog zabrane zapošljavanja. Ponekad se dogodi da po dvije sestre moraju na bolovanje i tada se osjeća veliko opterećenje – kaže predsjednica međimurske podružnice Komore Marija Prekupec, dodajući da su bolji uvjeti rada, vrednovanje obrazovanja i pravednije plaće bili osnovni zahtjevi nedavnog prosvjeda medicinskih sestara u Zagrebu. Iako obavljaju iste poslove, plaće sestara znatno se razlikuju od županije do županije, a najveće su u Zagrebu. Prema informacijama koje kolaju među zdravstvenim osobljem, Međimurke koje su potražile svoju sreću izvan Hrvatske uglavnom odlaze raditi u Irsku i Njemačku.

Životni izazov

– Najčešće je riječ o mlađim ljudima, bez obitelji ili djece, i odlazak im je na neki način novi životni izazov, ali ima raznih priča, neki se snađu, a neki se vrate nakon godinu, dvije – komentira naša sugovornica, a slična je situacija i u Varaždinskoj županiji.

– Tradicionalno, medicinske sestre našega kraja relativno rijetko odlaze iz naše županije. Nekoliko je odlazaka vezano uz zaposlenje bračnih partnera u inozemstvu, dok su odlasci radi vlastitog zaposlenja rijetki. S obzirom na to da nemamo puno neplaniranih odlazaka, ipak se uspijeva održati adekvatni broj medicinskih sestara u zdravstvenim ustanovama Varaždinske županije, tako da možemo reći kako postoji veliko opterećenje medicinskih sestara zbog svakodnevnog povećanja priljeva pacijenata, ali nema prekomjernog opterećenja zato što “nema tko raditi”, kao što je to slučaj u nekim drugim sredinama – kaže predsjednica varaždinske podružnice HKMS-a Nevenka Ivek.

Pakiraju kofere

Na razini cijele Hrvatske, od ulaska Hrvatske u EU ukupno je 1829 medicinskih sestara zatražilo od HKMS-a potvrde različitog sadržaja za rad izvan Republike Hrvatske, a od njih je 926 zatražilo status mirovanja zbog odlaska na rad u inozemstvo. Za preostale 903 medicinske sestre zasad, objašnjavaju u Komori, nema podataka o tome planiraju li uskoro otići u inozemstvo ili su zatražile potvrdu i odustale od odlaska.

Pretpostavka je da će dio njih također ubrzo otići raditi van, tako da je realna brojka o egzodusu sestara puno veća od spomenutih 926. U odnosu na ukupan broj sestara u pojedinoj županiji, najviše medicinskih sestara otišlo je iz Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije (iz svake županije između 3 i 4 %). Najviše medicinskih sestara otišlo je s područja Grada Zagreba, čak njih 244, a u odnosu na ukupan broj to je 2,41 %.

Medicinske sestre i medicinski tehničari čine najbrojniju profesionalnu skupinu u zdravstvenom sustavu, gotovo polovicu od ukupno zaposlenih zdravstvenih radnika, 44,4 %. Osim prosvjeda, u Zagrebu je povodom Međunarodnog dana sestrinstva održana i konferencija za medije na kojoj su brojne udruge medicinskih sestara i tehničara iznijele probleme koji ih muče. U hrvatskom zdravstvu radi oko 39.000 medicinskih sestara i tehničara, ali ih, prema njihovim procjenama, nedostaje još 10.000.

Također je zanimljiv podatak da je na burzi rada u Hrvatskoj 979 medicinskih sestara, gotovo isti broj kao i broj sestara “odbjeglih” u inozemstvo. To znači da sestara ima, ali za njih u Hrvatskoj očigledno nema dovoljno radnih mjesta. I po tom pitanju sjever Hrvatske odudara od ostatka zemlje jer prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Varaždinskoj je županiji na burzi tek osam medicinskih sestara i sedam viših medicinskih sestara. U Međimurskoj je županiji situacija slična jer je tamo na burzi deset sestara i devet viših medicinskih sestara.

S druge strane, medicinske sestre ističu da u Hrvatskoj, s obzirom na broj stanvonika, u zdravstvenome sustavu ima 50 % manje sestara od prosjeka EU jer na 100.000 stanovnika Hrvatska ima 449 sestre.

Zbog toga su zaposlene medicinske sestre preopterećene, a u Hrvatskoj je na snazi zabrana zapošljavanja novih medicinskih sestara, pa ne čudi da ih veliki broj odlazi iz zemlje. Udruge sestara stoga predlažu izmjene pravilnika koji onemogućavaju zapošljavanje sestara u bolnicama, traže bolje uvjete rada, priznavanje svojih stručnih kvalifikacija i povoljnije stambene kredite kako bi mogle zasnovati obitelj u Hrvatskoj.