Podizanje svijesti o neplodnosti: Biološki sat nije mit, plodnost dokazano opada s godinama
Cijeli mjesec lipanj mjesec je podizanja svijesti o neplodnosti te je tim povodom, a kako bi se odbacile uobičajene zablude...
U novu poljoprivrednu sezonu Podravka ulazi s još ambicioznijim planovima sadnje na vlastitim i poljima svojih kooperanata u Istri, Slavoniji i na sjeveru Hrvatske.
Sjetva i sadnja povrća te ratarskih kultura na vlastitim i kooperantskim površinama već su u punom zamahu, a poseban naglasak stavlja se na proizvodnju domaće rajčice, graška, krastavaca, paprike i kukuruza.
Ove godine, Podravka s kooperantima planira posaditi gotovo 12 milijuna presadnica rajčice na ukupno 340 hektara čime će osigurati dovoljne količine za cjelogodišnju preradu rajčice u svojim pogonima. Osim rajčice ovih dana sadi se i paprika te sije krastavac, dok su sadnja graška i sjetve cikle i kukuruza završene.
– Podravka je uz nastavak suradnje s kooperantima u Istri i na sjeveru Hrvatske ove godine povećala broj kooperanata u Slavoniji, a svima njima daje punu podršku u cjelokupnom procesu proizvodnje uključujući edukacije i pristup najsuvremenijim znanjima vezanim uz povrtlarsku i ratarsku proizvodnju.
Povećanjem površina na kojima uzgaja povrće i ratarske kulture Podravka jača samodostatnost u poljoprivrednoj proizvodnji i skraćuje dobavne lance što su važni ciljevi njezine Strategije održivosti. Osim povećavanjem poljoprivrednih površina za uzgoj povrća i ratarskih kultura Podravka ostvarenje svojih ambicioznih ciljeva u poljoprivredi osigurava i značajnim ulaganjima u modernizaciju poljoprivredne proizvodnje. Ulaganjima u nabavku suvremene poljoprivredne mehanizacije i opreme, kao i u navodnjavanje te poboljšanje kvalitete zemljišta osiguravaju se viša produktivnost i kvaliteta plodova.
Podravkina poljoprivredna strategija kao dio šire Strategije održivog poslovanja uzima u obzir ne samo trenutne potrebe tržišta, već i buduće izazove koje donose klimatske promjene i geopolitičke nestabilnosti koje uzrokuju globalne poremećaje u lancima opskrbe zbog čega se jačanje poljoprivrednih aktivnosti i ulaganja planira i u narednim godinama – ističu iz Podravke.
Za svoj prvi radni posjet kaznionicama i zatvorima, Damir Habijhan odabrao je kaznionicu u Lepoglavi, najstariju zatvorsku ustanovu u Hrvata.
Ove godine obilježava se 170 godinama od njenog osnivanja 1854. godine. Od 1908. do 1914. izgrađena je tzv. zvijezda, dok su 1945. godine izgrađena postrojenja, drvoprerađivačka i metalska radionica.
– U kaznionici se obrađuje 35 hektara zemljišta, a u vlasništvu ima 425 hektara šume koju eksploatira za građu i ogrjev. Lani je proizvedeno ukupno 70 tona svinjetine, te imaju stado od 250 ovaca i janjadi, stotinjak košnica, a proizvodnja povrća se kreće oko 50 tona i sve ide za potrebe prehrane zatvorenika. Ravnatelj Posavec upoznao me s planovima u svezi daljnjih kapitalnih ulaganja u drvoprerađivačku te metalsku radionicu – napisao je Habijan na svom Facebooku.
Na samom početku srpnja na snagu su stupila poskupljenja za većinu kućnih budžeta. Poskupjele su cestarine, gorivo, ali i usluge telekoma.
Što se pak inflacije tiče, prema podacima Zavoda za statistiku, ona je u lipnju iznosila 2,4 posto. To je najniža godišnja stopa inflacije od lipnja 2021. godine. No, i dalje je među najvećima u eurozoni.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u lipnju 2024. u odnosu na lipanj 2023. u prosjeku su više za 2,4 posto, dok su u odnosu na svibanj, prema prvoj procjeni ostale na istoj razini, govore službeni podaci DZS-a.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 5,5 posto, hranu, piće i duhan 2,1 posto, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 1,5 posto i za energiju minus 0,5 posto.
Porast cijena na mjesečnoj razini procijenjen je za usluge, za 0,6 posto te hranu, piće i duhan 0,3 posto.
Pad stope inflacije procijenjen je pak za energija, za 1,2 posto te industrijske neprehrambene proizvodi bez energije, za 0,2 posto.
Eurostatovi podaci o prvoj procjeni za harmonizirani indeks potrošačkih cijena u europodručju za lipanj, pokazuju da je prema tom pokazatelju godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u lipnju iznosila 3,4 posto, isto kao u Nizozemskoj. Višu stopu od Hrvatske imaju Belgija (5,5) i Španjolska (3,5 posto).