Povežite se s nama

Život i društvo

Varaždinska heljda dobila svoju monografiju, a na njoj se radilo desetak godina

Objavljeno:

- dana

U Županijskoj palači u Varaždinu 6. lipnja je svečano promovirana monografija o varaždinskoj heljdi, prehrambenom i primarnom poljoprivrednom proizvodu Varaždinske županije.

Uz autore monografije dr. sc. Dragutina Vinceka, mr. sc. Romana Ozimeca, prof. dr. sc. Nataliju Uršulin Trstenjak, Maru Bogović, Ružu Levatić te Damira Crlenog, mnogobrojne predstavnike udruga i vlasnike OPG-ova, na promociji je prisustvovao i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša dr.sc. Dragutin Vincek istaknuo je da Varaždinska županija nastavlja na tragu uhodane procedure te nastoji objelodaniti sve o županijskim tradicionalnim, autohtonim proizvodima.

– Monografije i knjige se pišu o znamenitim osobama, povijesnim ličnostima, gradovima, a mi smo se posvetili poljoprivrednim proizvodima. Varaždinska županija se može pohvaliti da smo izdali šest monografija i svaki zaštićeni proizvod, osim što je zaštićen, dobio je svoju monografiju, pisanu povijest od 500 godina sažetu u koricama od 200 strana. Varaždinska heljda bi u sljedećih godinu, dvije mogla krenuti put Europe. Moramo pronaći samo pisane tragove gdje izrijekom stoji „varaždinska heljda“. Radimo na tome i ova će monografija pomoći da to lakše ostvarimo. Na području Varaždinske županije možemo govoriti o nekih 50 do 100 hektara certificirane proizvodnje heljde, a postoje i neki poljoprivredni proizvođači koji nisu u sustavima, nego proizvode za sebe – rekao je dr. sc. Vincek.

Mr. sc. Roman Ozimec je naglasio da su autori u monografiji pokušali prikazati heljdu sa svih aspekata, od primarnih, botaničkih i evolucijskih pa sve do početka korištenja u poljoprivredi.

– U monografiji su opisane i najnovije spoznaje o njezinoj genetici, jer je vezana uz ljudsku civilizaciju, kao i to kako bi se mogla koristiti u agrotehnologiji, od pčelarstva do stola, sa svim specijalitetima. Donosimo i na koji je način možemo koristiti te zašto bi heljdu bilo dobro koristiti još više u 21. stoljeću. Jedan od motiva za monografiju bio je spasiti heljdu jer je više nismo imali na poljima i skoro je nestala, a na varaždinskom je području ukorijenjena od 16. stoljeća – rekao je Ozimec.

Autorica Mara Bogović je otkrila da je grupa autora na monografiji radila desetak godina.

–  Zahvaljujući Varaždinskoj županiji koja uvijek podržava ovakve projekte, u suradnji sa Savjetodavnom službom, Agronomskim fakultetom, našim poljoprivrednim proizvođačima i udrugama, desetak godina se provodilo istraživanje i razni pokusi, prikupljala se dokumentacija i to je rezultiralo upisom varaždinske heljde na sortnu listu. Sretni smo što Varaždinska županija podržava ovakve projekte, naročito u zaštiti i promociji domaćih proizvoda te promociji naših poljoprivrednih proizvođača. Varaždinska heljda se nakon Domovinskog rata jako malo uzgajala, došlo je do značajnog pada i to zbog malo drugačije kategorizacije u sustavima poticaja, zbog čega je, nažalost, bila izbrisana s naših polja. Pokušali smo je ponovo uključivati i, srećom, poljoprivredni proizvođači pokazali su interes da se heljda ponovo uzgaja. Zakonska regulativa te proizvođače sada i potiče, tako da je heljda pronašla svoje mjesto u našoj poljoprivrednoj proizvodnji. Nije još uvijek dovoljno zastupljena, značajno manje nego ostale žitarice, ali se površine pod varaždinskom heljdom povećavaju – rekla je Mara Bogović.

Pohvalivši izradu monografije, župan Stričak je istaknuo da je u tri godine njegovog mandata izdano desetak knjiga, publikacija koje su vezane uz stare običaje, poljoprivredno-prehrambene proizvode, kuharice određenih područja, dok su dvije publikacije u pripremi.

– Pripremamo knjigu vezanu za Uskrs i tradiciju paljenja vuzmenki te publikaciju u kojoj bismo prikazali doprinos Varaždinaca i cijelog ovog sjevera Hrvatske u Domovinskom ratu jer dosad još nitko nije objedinio sve podatke. Često ističem da moramo pratiti trendove oko nas, tehničko-tehnološka postignuća i u tome je naša županija prva u državi. Međutim, isto tako moramo voditi brigu o našoj tradiciji, običajima i korijenima. Upravo te i takve publikacije najbolje govore o tome. Varaždinska županija je proteklih godina tiskala i bojanke vezane uz prehrambene proizvode za naše najmlađe kako bi već od malena u vrtićima bili upoznati s tim proizvodima i znali cijeniti trud i rad svojih susjeda, odnosno svojih sugrađana. Rad na poljoprivredi je izazovan, dovoljno je da se pojavi jedno nevrijeme i da se u trenutku sve sruši. I to je jedan od razloga tiskanja ovakvih knjiga. Dali smo tiskati nove plakate, podijelili ih po svim našim osnovnim školama, tako da i ravnatelje naših ustanova potičemo da, kad god je moguće, za potrebe školske kuhinje kupuju ono što je proizvedeno doma. Nijedan drugi proizvod ne može biti bolji, kvalitetniji, svježiji nego onaj koji je proizveden doma. Stoga veliko hvala svim ovdje prisutnim članovima udruga koji vode brigu o svemu tome jer na taj način promiču i našu gastronomiju koja je vrlo važna turistima koji sve više posjećuju Varaždinsku županiju – zaključio je župan Stričak.

Život i društvo

FOTO Trnovijada okupila brojne izlagače i još brojnije posjetitelje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kako bi obogatila svoju turističku ponudu, ali i očuvala dio svoje povijesti i kulturne baštine, Općina Trnovec Bartolovečki uređuje jedan od najstarijih objekata na svom području – „Jaginu Hižu”, etno kuću koja će biti trajni podsjetnik na nekadašnji način života u općini.

Upravo je u dvorištu Jagine Hiže ove subote održana Trnovijada, jedan od programa predviđenih projektom „Dvorišta Sjevera: otkrivanje skrivenih dragulja” koji zajednički provode turističke zajednice Varaždina, Varaždinskih Toplica, Novog Marofa i TZP Centar svijeta.

„Jagina Hiža” datira s kraja 19. stoljeća, izgrađena je u tradicionalnom zagorskom stilu, a bila je u vlasništvu obitelji Lacko.

Organizatori Trnovijade su Općina Trnovec Bartolovečki, KUD Mak Trnovec te TZP Centar svijeta, uz potporu udruga Trnovečko srce i Cvijet Šemovec, a tijekom manifestacije posjetitelji su imali priliku uvjeriti se u značaj tradicijskih dvorišta te se upoznati s lokalnim običajima, predmetima i hranom karakterističnim za trnovečki kraj.

Miro Koren, predsjednik KUD-a Mak Trnovec, nije krio zadovoljstvo što „Jagina Hiža” polako, ali sigurno, poprima konture, a njezino uređenje sve više napreduje.

– Uspjeli smo srediti dnevnu prostoriju koja pokazuje kako su nekada u toj hiži živjeli naši mještani. Izložba kojom prezentiramo starinske običaje, alate, jela, sastoji se od tri dijela; jedan je unutrašnjost „Jagine Hiže”, drugi su dio pripremile naše prijateljske udruge žena Trnovečko srce i Cvijet Šemovec, a treći su dio starine, alati i predmeti koje su se nekada mogli naći u starinskom domaćinstvu – rekao je Koren.

Svoju povijest i tradiciju važno je čuvati i prenositi sjećanja na mlađe generacije, stoga Općina Trnovec Bartolovečki podržava ovaj, ali i druge slične projekte na svom području, rekla je načelnica Verica Vitković.

– Prijavili smo ovaj projekt na natječaj Ministarstva kulture i medija za dodatna sredstva, kako bi se „Jagina Hiža” uredila u potpunosti, a tu su i sredstva Općine Trnovec Bartolovečki koja ćemo i dalje planirati u našem proračunu. Želja nam je prikazati običaje našega kraja, kako se nekada živjelo i radilo, da se to ne zaboravi, a posebno želimo da mladi ljudi vide kako je to nekada bilo u Trnovcu i u našoj županiji – kazala je načelnica.

Zahvalila je svim mještanima koji su donirali eksponate za izložbu.

– Sve su to predmeti koji pokazuju kako se i čime nekada kuhalo, pralo, radilo u polju, a danas imamo rijetku priliku vidjeti ih, zahvaljujući mještanima koji su ih sačuvali i na taj način oteli od zaborava. Ovo je začetak našem muzejskog prostora i vjerujem da će „Jagina Hiža” uskoro biti u potpunosti uređena i privedena svrsi – izjavila je načelnica Vitković.

Nastavite čitati

Život i društvo

Na Franjevačkom trgu u Varaždinu po 15. put obilježen Europski dan jezika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na Franjevačkom trgu u Varaždinu u subotu, 28. rujna po 15. put zaredom obilježen je Europski dan jezika, čiji cilj je promovirati i zaštititi bogatu jezičnu raznolikost Europe te podići svijest o važnosti cjeloživotnog učenja jezika za sve. Europski dan jezika obilježava se od 2001. godine kada je utemeljen na inicijativu Vijeća Europe. 

Moto ovogodišnje manifestacije je bio “Deutsch ist nah!“, a Europski dan jezika održava se uz potporu udruge EKULT-Europski kulturni krug – udruge za popularizaciju njemačkog jezika na području Republike Hrvatske.

U ovogodišnji projekt obilježavanja uključili su se Elektrostrojarska škola Varaždin, Gospodarska škola Varaždin, OŠ Radovan, Tužno, Trnovec, Višnjica, Donja Voća, Ivanec, Klenovnik, Breznički Hum, Vidovec, Cestica, Sv.Ilija, V.OŠ, II.OŠ, IV. OŠ, III.OŠ i dječji vrtić Škrinjica iz Vidovca, a kroz prezentaciju suvenira koje su izradili učenici građani su se mogli upoznati sa simbolima i poviješću različitih zemalja.

Lea Lesar, učiteljica njemačkog jezika, ujedno i glavna inicijatorica obilježavanja ove manifestacije u našoj županiji zahvalila se Varaždinskoj županiji i Gradu Varaždinu na podršci te je naglasila važnost učenja stranih jezika.

– Iako je pomalo kišno vrijeme i ove smo se godine okupili da obilježimo Europski dan jezika. Europski dan jezika svake godine obilježavamo  26. rujna, ali je učenike, učitelje i njihove mentore lakše okupiti tijekom vikenda, stoga im se i ovoga puta zahvaljujem na odazivu i sudjelovanju. Budući da smo kao učitelji i nastavnici prepoznali važnost višejezičnog obrazovanja odlučili smo baciti svijetlo i na njemački jezik. Njemački jezik je važan za Varaždinsku županiju i grad Varaždin kako zbog geografskog položaja na kojem se nalaze tako i zbog gospodarstva – rekla je Lesar.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje