– Hrvatska teško da se može nazvati poduzetničkom zemljom.

Kod nas postoji interes za pokretanje poslovnog poduhvata, po tome smo čak i iznad prosjeka EU, ali naše društvene vrijednosti ne podržavaju poduzetničko ponašanje i tu smo negdje na razini Španjolske, odnosno uvijek smo na dnu – istaknula je prof. dr. Slavica Singer sa Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku,  voditeljica  GEM istraživanja.

Prof. dr. Slavica Singer, voditeljica istraživanja

Novo GEM-ovo istraživanje za 2017. pod nazivom “Što Hrvatsku i dalje čini (ne)poduzetničkom zemljom, popravlja li sjeverna Hrvatska prosjek?” danas je predstavljeno na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu.  Riječ je o najvećem svjetskom istraživanju koje je pokrenuto 1999. od strane deset najrazvijenijih zemalja svijeta koje su željele doznati zašto je Amerika poduzetnija od drugih razvijenijih zemalja. Hrvatska se u istraživanje uključila 2002.

Moglo bi Vas zanimati:

Goran Kaniški (HDZ): U Varaždinskoj županiji nastavit ćemo realizirati projekte s premijerom Plenkovićem

Neki od članova HDZ-a Varaždinske županije okupili su se u središnjici u Varaždinu i čekaju rezultate parlamentarnih izbora. Čelni ljudi...

– Ovo istraživanje se temelji na ispitivanju mišljenja 2000 odraslih stanovnika, slučajno izabranih u svakoj zemlji te intervjuima najmanje 30 eksperata iz različitih područja. Ovim istraživanjem dobivamo informacije o sklonostima i namjerama ljudi da pokrenu posao, uočavanju poslovnih prilika, strahovima od promašaja, informacije o tome koliko društvene i kulturološke vrijednosti podržavaju poduzetničko ponašanje ili ne i kakva je poduzetnička aktivnost mjerena po broju pokrenutih poslovnih poduhvata i po poslovnih poduhvatima koji rastu s obzirom na svoju inovativnost. Istraživanje je pokazalo da stanovnici Hrvatske u poduzetničku aktivnost ulaze zbog nužde, jer su primjerice ostali bez posla i nemaju drugih opcija za zapošljavanje, a ne zbog uočene prilike, a što se tiče konkurentnosti naših poduzeća, ona je prilično niska što je određeni paradoks. Tehnička opremljenost naših poduzeća je bolja od prosjeka EU, ali po broju novih proizvoda smo daleko iza, a na tržištu se konkurentnost ne postiže sa tehnologijom, nego novim proizvodima – istaknula je prof. dr. Singer.

Ipak, naglasila je da sjever Hrvatske odskače od ostatka zemlje.

– Ovaj dio Hrvatske je puno bolji od ostalih krajeva po učešću “odraslih“ poduzeća, odnosno poduzeća koja su starija od tri i pol godine. To znači da sjever Hrvatske ima dobru poduzetničku bazu, no Vlada i Vladine institucije trebale bi formulirati politike temeljene na činjenicama, a ne na pretpostavkama. Nažalost, kod nas je još uvijek regulatorni okvir toliko kompliciran da čini život poduzetnicima teškim. Primjerice, ako trebate lokacijsku dozvolu, trebate tjedne i mjesece te takve postupke jednostavno treba ubrzati. Trebala bi biti bolja suradnja između akademskog istraživačkog sektora i poduzeća, čime bi se povećala inovativnost proizvoda, i naravno razvijenije financijsko tržište. Na tržištu postoji bankarski krediti, ali za visokorizične faze poput pokretanje poslovnog poduhvata i rast potrebni su poslovni anđeli, odnosno fondovi rizičnog kapitala kojih u Hrvatskoj nema dovoljno – istaknula je voditeljica istraživanja.

Iako kaže da pomaka ima, sve promjene se odvijaju presporo, a i nema sluha od onih koji kreiraju politiku.

– Zna se koji su problemi, prepreke i ograničenja, pa zašto se onda regulatorni okvir ne učini jednostavnijim? To pitanje treba postaviti onima u Ministarstvo gospodarstva ili Ministarstva regionalnog razvoja  – istaknula je prof. dr. Singer.

Na predstavljanju novog israživanja bili su predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge poslovaca, poduzetnici Dubravka Lekić, Jarmila Pezo, Kristijan Babić i Tihomir Premužak, a sve je na početku pozdravio dekan FOI-ja prof. dr. sc. Neven Vrček.