Povežite se s nama

Život i društvo

Dragica Ratković: Iskopine moramo popularizirati pa komercijalizirati

Objavljeno:

- dana

Gradonačelnica Varaždinskih Toplica s lokalnim je HDZ-om ugostila hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i većinu ministara njegove Vlade.

Dolazak najvišeg državnog vodstva u Toplice bila je prilika da gradski čelnici predvođeni gradonačelnicom Dragicom Ratković i predsjednikom Gradskog vijeća Franjom Prstecom, uz ostalo, predstave i planove razvoja Varaždinskih Toplica, ali i izravno zatraže savjete i pomoć u realizaciji brojnih projekata.

Premijer Plenković i hrvatski ministri odmah su se po dolasku zajedno sa svojim domaćinima uputili prema rimskim iskopinama.

– Premijer Plenković bio je oduševljen vrijednošću iskopina, istaknuvši pritom da je u više navrata posjetio Varaždinske Toplice, ali da je ovo prvi put da mu je netko spomenuo postojanje rimske iskopine. To nam je samo jedan od pokazatelja da moramo završiti radove na istraživanjima, koje provodi Arheološki muzej iz Zagreba, te da rimske iskopine moramo popularizirati i komercijalizirati. Da bi ljudi saznali za njih, mi sami moramo više o njima govoriti i reklamirati ih. Pritom naglasak nije samo na rimskim iskopinama već i na prirodnom izvoru tople vode i ljekovitim svojstvima koje posjeduje – istaknula je gradonačelnica Ratković.

Razvojni planovi

Ovo je možda i posljednji trenutak da se rimske iskopine i kompletna vrijednost antičkog lokaliteta zaštiti, ali i komercijalizira. Naime, dosad je već uloženo mnogo novca u istraživanja da bi se došlo na današnju razinu.

– Potrebno je odraditi još završnu fazu istraživanja. Grad Varaždinske Toplice pak s druge strane mora riješiti dio vlasničkih odnosa s obzirom na to da se lokalitet nalazi na području koje je u vlasništvu Specijalne bolnice. S obzirom na to da briga o antičkim iskopinama i njihova komercijalizacija nisu od primarnog interesa Specijalne bolnice, vjerujem da ćemo brzo pronaći zajednički jezik. Specijalna bolnica bi se prema sadašnjem rasporedu vlasništva trebala brinuti o tom području, a ne može, dok se s druge strane Grad ovog trenutka ne može brinuti jer nije vlasnik, a htio bi.

Plenković u Toplicama prvi put doživio da mu netko spomene rimske iskopine

Prijenosom vlasništva svi bismo profitirali, a najviše građani Varaždinskih Toplica. Naime, Grad je vlasnik Zavičajnog muzeja Varaždinskih Toplica, koji ima dovoljno kapaciteta i stručnog znanja da pod svoju kapu stavi i arheološki lokalitet – dodala je Ratković.

Istražene i uređene iskopine veliki su mamac za privlačenje domaćih i stranih turista.
– Tomu treba pridodati i činjenicu da su Varaždinske Toplice ucrtane na hodočasničku rutu koja povezuje sva mjesta u kojima se štuje sveti Martin, a koja su simbolično označena postavljanjem umjetničke skulpture „Stope svetog Martina“. Zaokruženom pričom imali bismo sve uvjete za razvijanje kulturnog i vjerskog turizma.

Ali i zdravstvenog, s obzirom na to da Varaždinske Toplice raspolažu velikim kapacitetima ljekovite tople vode. Kolikim točno kapacitetima, ovog se trenutka još uvijek ne zna, ali i to će se uskoro promijeniti.

– Grad je od Hrvatskih voda putem natječaja dobio oko 200.000 kuna za istraživanje kapaciteta tople vode. Točni podaci su nužni ako se žele privući ozbiljni ulagači. Nitko ne želi ulagati ako nije siguran koliki je lječilišni kapacitet ovog prostora. Izostanak teške industrije, očuvani prirodni krajolik i izvor tople ljekovite vode potencijali su koji se moraju iskoristiti. U topličkoj turističkoj zoni imamo otkupljeno oko 10 hektara zemljišta koji čekaju ulagače – pojasnila je gradonačelnica Varaždinskih Toplica.

S ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem razgovaralo se i o rješavanju problema vezanih za topličku obilaznicu.

– Obilaznica je puštena u promet bez svih potrebnih dokumenata, pa sada da bismo počeli rješavati pitanje prilaznih putova, prvo se moramo pozabaviti papirologijom. U sadašnjoj situaciji obilaznica u pravom smislu zaobilazi grad, a projektiranjem prilaznih cesta i ulica, kao i gradnjom pješačko-biciklističke staze s obje strane obilaznice, ona bi postala dio grada, olakšala prometovanje, podigla sigurnost ponajprije pješaka i biciklista te omogućila razvoja okolnog područja – zaključila je Dragica Ratković.

Premijer i ministri posjetili Specijalnu bolnicu

Premijer Andrej Plenković, ministar zdravstva Milan Kujundžić i ostali ministri obišli su i Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju. Tom prilikom ravnatelj Specijalne bolnice Denis Kovačić upoznao je goste sa stanjem u Bolnici, projektima koji su pred Bolnicom, ali i problemima s kojima se ustanova susreće.

– Ovaj sustav je dio kompletnog sustava zdravstva i baštini sve ono dobro i loše što se proteklih godina događalo i događa se u hrvatskom zdravstvu, kronični nedostatak novaca – istaknuo je u razgovoru s premijerom ravnatelj Kovačić.

Pojasnio je da je toplička ustanova najveća rehabilitacijska bolnica u Hrvatskoj s oko 1000 kreveta te 660 zaposlenih.

Vlasništvo zemljišta na kojem je lokalitet treba prenijeti s Bolnice na Grad Varaždinske Toplice

– U sustavu HZZO-a ugovoreno je 488 kreveta koje koriste ležeći pacijenti, a pola od njih su teški i nepokretni pacijenti, i 500-injak pacijenata koji dnevno ulaze i izlaze iz Bolnice na ambulantnim i fizikalnim terapijama. Kad sam govorio o teškim, nepokretnim pacijentima, svi su, nažalost, plaćeni kao kronični i uložit ćemo napore da uspijemo dokazati da bi ta cijena trebala biti nešto veća – naveo je kao jedan od glavnih problema Kovačić.

Premijer i resorni ministar saslušali su probleme i obećali napore na njihovu rješavanju.
– Vidjeli smo kako je u Varaždinskim Toplicama, što treba poboljšati, gdje treba investirati da se krasna tradicija od antičkog doba stavi u funkciju svih pacijenata, ali i onih koji žele posjetiti sjever Hrvatske i Varaždinske Toplice kao prekrasan kraj za oporavak i odmor – poručio je Plenković.

Život i društvo

Malu maturu položili u OŠ Babinec iz 1974. godine, a nakon 50 godina prisjetili se dogodovština iz školskih dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Cestica

Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.

Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.

Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.

U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.

Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.

Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.

Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.

Nastavite čitati

Život i društvo

Mladi kuhari u Varaždinu učit će u novom Kuharskom praktikumu vrijednom 100.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. godine partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8.851.720,47 eura.

Za vrijeme trajanja projekta kroz projektne aktivnosti realizirale su se brojne radionice za učenike i nastavnike, natjecanja učenika na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini, studijska putovanja iz područja turizma i ugostiteljstva te su razvijeni standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i kurikuluma za nove programe.

U okviru projekta Gospodarska škola Varaždin dobila je profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti od 100.000 eura, a upravo je to bila prilika za prigodnu svečanost na kojoj su se okupili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije mr.sc. Marija Šćulac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, kao i mnogobrojni ravnatelji srednjoškolskih ustanova s područja Varaždinske županije.

Uvodno pozdravljajući sve okupljene ravnateljica Gospodarske škole Jasenka Kelemen je istaknula kako je uključivanje škole u ovaj projekt od izuzetne važnosti te kako će učenici imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti.

– Profesori i nastavnici će prenositi stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike kako bi naši učenici izrasli u poznate i uspješne šefove. Ovaj novi Kuharski praktikum je jedan lijepi poklon za Dan škole. Hvala svima na podršci i pomoći, poglavito našem osnivaču, Varaždinskoj županiji – rekla je ravnateljica Kelemen.

Čestitajući ravnateljici i djelatnicima škole na uspješno provedenome projektu, župan Anđelko Stričak je rekao kako su za današnji razvoj društva važni sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.

– Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, a u njima se obrazuje 75 % učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 %ih pohađa gimnazijske programe i pet posto ih pohađa umjetničke programe. Sama ta činjenica najbolje govori o tome da je naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti da li idu na tržište rada, da li nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neku od svojih privatnih inicijativa. Osim što smo osnivač 13 srednjih škola, Varaždinska županija je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja te različitih prekvalifikacija. Recimo, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle godine 321 osoba, a u ovoj godini već sada imamo 190 polaznika. Zahvaljujući našim ravnateljima, profesorima, nastavnicima i pročelnicima, odrađujemo dobar posao za sve – zaključio je župan Stričak.

Damir Habijan

Otvarajući novi Kuharski praktikum, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo kako je Varaždinska županija lider u Republici Hrvatskoj po pitanju ulaganja u područje obrazovanja.

– Što se tiče radne snage, kada govorimo o strukovnim zanimanjima, po tom smo pitanju doista deficitarni, ali to nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku. Pogledamo li zapadno europske zemlje, odnosno zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku, čak 70 % učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada. Po pitanju obrtništva, nekoliko brojki: u zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj skočio je sa 75.000 na 116.000, dakle imamo 55.000, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika – 15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena imamo porast broja upisa u strukovne škole i to nas veseli – rekao je ministar Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje