Iz Varaždinske županije u inozemstvo je od ulaska Hrvatske u EU otišlo 39 liječnika
Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo. Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz...
Za svoj prvi radni posjet kaznionicama i zatvorima, Damir Habijhan odabrao je kaznionicu u Lepoglavi, najstariju zatvorsku ustanovu u Hrvata.
Ove godine obilježava se 170 godinama od njenog osnivanja 1854. godine. Od 1908. do 1914. izgrađena je tzv. zvijezda, dok su 1945. godine izgrađena postrojenja, drvoprerađivačka i metalska radionica.
– U kaznionici se obrađuje 35 hektara zemljišta, a u vlasništvu ima 425 hektara šume koju eksploatira za građu i ogrjev. Lani je proizvedeno ukupno 70 tona svinjetine, te imaju stado od 250 ovaca i janjadi, stotinjak košnica, a proizvodnja povrća se kreće oko 50 tona i sve ide za potrebe prehrane zatvorenika. Ravnatelj Posavec upoznao me s planovima u svezi daljnjih kapitalnih ulaganja u drvoprerađivačku te metalsku radionicu – napisao je Habijan na svom Facebooku.
Varteks ide u stečaj, a 549 radnika na burzu.
Na prijepodnevnom sastanku vlasnika i uprave s radnicima jednoglasno je podržan prijedlog da poduzeće samo proglasi stečaj jer se već 60 dana nalazi u blokadi, piše dnevnik.hr.
Do kraja tjedna prijedlog za otvaranjem stečaja Varteksa podnijet će se trgovačkom sudu koji će imenovati stečajnog upravitelja. On potom ima rok od 30 dana za odluku o eventualnom nastavku proizvodnje ili gašenju poduzeća.
I dalje postoje minimalne šanse da Varteks u smanjenom obujmu nastavi proizvodnju. 549 radnika ima osigurane još dvije plaće od agencije za osiguranje radničkih potraživanja.
Šetači, ribiči i drugi posjetitelji Marine Prelog, Svetomartinske Mure, Varaždinskog jezera i sličnih šetnica ili pak ribnjaka, u dobroj namjeri donose stari kruh kako bi nahranili divlje ptice.
Crvenokljuni labud vjerojatno osobito “izgleda” neuhranjen, jer se upravo ova ptica često nastoji nahraniti starim kruhom. Ljudi to najčešće rade iz neznanja, a pticama umjesto dobrobiti, čine medvjeđu uslugu odnosno čine više štete nego koristi. Jer divlje vrste posebice u ljetnim mjesecima imaju dovoljno hrane.
Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode stoga poziva javnost neka poštuje bonton i pravila ponašanja boravka u prirodi te apelira: Nemojte hraniti divlje vrste!
Divlje vrste u prirodi nalaze dovoljno hrane, i ne trebaju ljudsku pomoć. Korisno je podsjetiti se i na video “Pomažeš li pticama ili…?“ snimljen u hladnijem dijelu godine na Marini Prelog gdje se nalazi interpretacijska tabla koja u svom sadržaju između ostalog donosi i apel kako divlje vrste nije potrebno hraniti. Pticama u ljetnim vrućim danima možemo pomoći pojilicama s vodom, a zimi s hranilicama i sjemenkama za divlje ptice.