Problemi i poremećaji mentalnog zdravlja, zbog relativno visoke pojavnosti, čestog početka u mlađoj odrasloj dobi, mogućeg kroničnog tijeka, narušavanja kvalitete života oboljelih i njihovih obitelji te značajnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite, predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih izazova u svijetu pa tako i u Hrvatskoj.

HZJZ redovito prati ovu problematiku te su u svibnji ove godine objavili publikaciju “Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj 2023.”.

Prema procjenama za 2017. godinu (IHME, Global Burden of Disease) poremećaji mentalnog zdravlja i ovisnosti čine oko 5 % globanog opterećenja bolestima. Isti izvor procjenjuje da mentalni poremećaji i ovisnosti u 2019. godini čine 4,85 % ukupnog opterećenja bolestima u Hrvatskoj.

– Mentalni poremećaji posljednjih godina sudjeluju s oko 6 % u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj. Najveći broj hospitalizacija u dobi je od 20 do 59 godina što ih svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola u radno aktivnoj dobi. Osim toga, skoro petina ukupnih bolno-opskrbnih dana registrira se za hospitalizacije osoba s dijagnozama mentalnih poremećaja te su prema korištenju dana bolničkog liječenja vodeća skupina bolničkog pobola. Također, psihijatrijski pregledi sudjeluju s udjelom 6 do 7 % u broju specijalističkih pregleda na razini specijalističko-konzilijarne djelatnosti.

Godine 2022. registrirano je ukupno 30.522 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja te se ova skupina s udjelom od 5,1 % nalazila na 10. mjestu u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj – pokazuju podaci HZJZ-a.

Prema podskupinama najučestalije dijagnoze mentalnih poremećaja 2022. godine bile su iz podskupina shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari i poremećaji raspoloženja.

Bilježe se znatne razlike u bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja prema spolu, također ističu iz HZJZ-a. U 2022. godini muškarci su najviše bili hospitalizirani zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom, shizofrenije, depresivnih poremećaja, reakcija na teški stres, uključujući PTSP, te ostalih mentalnih poremećaja zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti. Žene su najčešće bile hospitalizirane zbog depresivnih poremećaja, shizofrenije, ostalih mentalnih poremećaja zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesnebolesti, mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom te shizoafektivnih poremećaja.

U 2022. godini u dobi do 9 godina bilo je dva puta više hospitalizacija dječaka nego djevojčica. Najčešći razlozi hospitalizacija bili su zbog pervazivnih razvojnih poremećaja, specifičnih poremećaja razvoja govora i jezika, ostalih poremećaja psihološkog razvoja, slijede hiperkinetički poremećaji i emocionalni poremećaji s početkom specifično u djetinjstvu. U dobi od 10 do 19 godina bilo je dva puta više hospitalizacija djevojčica, a najčešći razlozi hospitalizacija bili su emocionalni poremećaji s početkom specifično u djetinjstvu, mješoviti poremećaji ponašanja i osjeta, akutni i prolazni psihotični poremećaji, reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe te poremećaji hranjenja.

Mentalni poremećaji, kao osnovni uzrok smrti, u ukupnom mortalitetu u Hrvatskoj sudjeluju s oko 2-3 %. Godine 2022. registrirano je ukupno 1876 smrti zbog mentalnih poremećaja te se ova skupina s udjelom 3,29 % nalazila na 8. mjestu uzroka smrti u Hrvatskoj.

Županije

U Varaždinskoj županiji na razini primarne zdravstvene zaštite 2022. godine mentalne poremećaje imalo je 33.249 ljudi, a u Međimurskoj županiji njih 20.760.

Ako se gleda stopa hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja na 100.000 stanovnika u 2022. godini ona je bila najveća u Virovitičko-podravskoj županiji i iznosila je 1221. Ista stopa za Varaždinsku županiju bila je 490, a za Međimurje 793.

Vodeći uzroci hospitalizacija u skupini mentalnih poremećaja za Varaždinsku županiju za navedenu godinu mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom (24,3 %), shizofrenija (12,6 %) i depresivni poremećaji (8,5 %). Mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom i u Međimurju su bili glavni uzrok hospitalizacija u ovom segmentu s odjelom 28,3 %, slijedi reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe, uključujući PTSP (21,1 %) i shizofrenija (10,2 %).

Valja napomenuti da su na razini države mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom vodeća dijagnostička kategorija u uzrocima hospitalizacija unutar skupine mentalnih poremećaja. Broj hospitalizacija muškaraca bio je znatno veći nego hospitalizacija žena i to u odnosu prema jedan.

Depresivni poremećaji

Do 2009. godine prisutan je uzlazni trend u bolničkom pobolu zbog depresivnih poremećaja sa znatnim porastom broja i stope hospitalizacija, ukupno i prema spolu. Od 2010. do 2015. godine stopa oscilira, a narednih godina prisutan je pad stope. Znatan broj osoba s ovim poremećajima liječi se u dnevnim bolnicama.

Ukupna stopa hospitalizacije 1995. godine iznosila je 54,6 na 100.000 stanovnika (2610 hospitalizacija), dok je 2022. godine iznosila 78,3/100.000 (3020 hospitalizacija). Žene zbog ovoga češće završavaju u bolnici od muškaraca.

Broj specijalista psihijatrije koji rade u psihijatrijskoj djelatnosti znatno je porastao od 1997. godine, kad ih je bilo 244, na 564 u 2022. godini, pokazuju podaci HZJZ-a. Ukupan broj liječnika specijalista koji se bave psihijatrijskom zaštitom nešto je i veći (567), zbog nekoliko neuropsihijatara koji rade u psihijatrijskoj djelatnosti. Ukupan broj specijalista u odnosu na broj stanovnika porastao je za 104,2 %.