U 2023. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 69.396 osoba, a u inozemstvo se odselilo 39.218 osoba.
Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 30.178, objavio je Državni zavod za statistiku.
U 2023. iz inozemstva se doselilo 15,6 % hrvatskih državljana i 84,4 % stranaca, a odselilo se 64,8 % hrvatskih državljana i 35,2 % stranaca.
U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad, odnosno radi se o radnicima. Valja napomenuti da je broj novorođene djece u Hrvatskoj iz godine u godinu u padu pa se ne radi o prirodnom prirastu stanovništva. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj, napominju iz DZS-a.
Od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku, 18,8 % doselilo ih se iz Ukrajine, a 12,2 % iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (28,3 %).
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (68,5 %). U ukupnom broju osoba odseljenih u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (63,1 %). Najveći broj osoba odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (gotovo 45 %).
U ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2023. najveći su udio imali Grad Zagreb (20,5 %), Splitsko-dalmatinska županija (12,3 %) i Istarska županija (10,4 %). Prema ukupnom broju osoba odseljenih iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvom je mjestu bio Grad Zagreb (21,3 %), a slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (9,1 %) i Zagrebačka županija (8 %).
Sjever Hrvatske
I Varaždinska župnija je 2023. godine imala više doseljenih nego odseljenih, odnosno plus od 1434 ljudi. Pozitivan migracijski saldo bio je i u 2022., a on je za Varaždinsku županiju iznosio 510.
Iz drugih županija i inozemstva doselilo se 3588 ljudi. Tako se u Varaždinsku županiju lani iz inozemstva doselilo 2841 ljudi, a u inozemstvo se preselilo njih 1323.
Što se tiče migracijskog salda Međimurska županija je 2022. godine bila u minusu od 49 ljudi. Čak i ako se pogleda unatrag do 2006. godine (prema podacima DZS-a) Međimurje je imalo konstantu od više odseljenih nego doseljenih.
Lani se to promijenilo pa se u Međimurje 2023. više ljudi doselilo nego je otišlo. Time je migracijski saldo iznosio “plus” 469 ljudi.
U Međimursku županiju prošle se godine doselilo ukupno 1925 ljudi, a od toga iz inozemstva njih 1502. Iste godine iz Međimurja se u inozemstvo odselilo 1030 ljudi.
Od nove godine počinje naplata i onih jednokratnih za voće i povrće. Istodobno, povećava se naknada za povrat plastičnih boca. Potvrdila je to ministrica Vučković za RTL.
– Iako se ne bi tako činilo na prvi pogled, riječ je o vrećicama koje čine dosta otpada. U pravilu se bacaju – kao što im ime govori – nakon samo jedne uporabe. Smanjivanje takvih vrećica se potiče već niz godina – rekla je ministrica za RTL.
Naplata vrećica počinje s prvim danom nove godine.
Još jedna novost je povećanje naknade za povrat PET ambalaže.
Varaždinski FOI je domaćin jubilarne 35. međunarodne znanstvene konferencije CECIIS 2024 – Central European Conference on Information and Intelligent Systems. Glavna tema je cyber sigurnost, a konferencija je namijenjena i profesorima i studentima.
Konferencija CECIIS održava se od 1989. godine, a kroz godine se mijenjala i prilagođavala trendovima u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Ovogodišnja tema, Cyber-Physical and Embedded Systems, obuhvaća tehnologije koje oblikuju sadašnjost i imaju potencijal transformirati budućnost društva i industrije.
-FOI svake godine nastoji pratiti suvremene trendove u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, a konferencija uvijek okuplja brojne znanstvenike, stručnjake iz cijelog svijeta i etablirala se u našoj regiji, ali i međunarodno – rekla je dekanica Marina Klačmer Čalopa. Dodala je da ove godine imaju goste predavače iz europskih zemalja, ali i iz Južnoafričke Republike.
Predsjednik Programskog odbora konferencije Neven Vrček istaknuo je da je 35 godina u ovoj znanosti tradicija koja je doista vrijedna pažnje.
– Ove su godine središnja su tema sustavi važni za suvremenu industriju i razvoj cijelog gospodarskog sektora današnjice – kazao je Vrček i dodao da pokrivaju širok spektar tema.
-Bavimo digitalnom transformacijom i informacijskom sigurnošću te umjetnom inteligencijom i u tom smislu pokrivamo širok spektar tema u informacijskim i inteligentnim sustavima – rekao je Vrček.
Među sudionicima konferencije je i Srđan Čapkun, pozvani predavač i stručnjak sa Sveučilišta u Zürichu te predsjednik Centra za sigurnost i privatnost informacija u Zürichu
On je istaknuo da je cyber sigurnost tema koja nije važna samo u smislu binarnih podataka i informacija, kao što su bankovni podaci, novac i slično. Također, osvrnuo se i na jučerašnji događaj u Libanonu.
– Kao što ste možda jučer vidjeli u Libanonu, to je tema koja prelazi neke granice digitalnog u cyber physical system, odnosno prelazi na fizičke napade i to je samo jedan primjer takvih vrsta napada. Više od deset godina bavimo se takvim temama, od napada na GPS sustave navigacije, napada na sustave mjerenja udaljenosti, do napada na industrijske sustave, a može doći i do napada na nuklearne sustave u Iranu – istaknuo je Čapkun.
Program konferencije uključuje tri pozvana predavanja istaknutih međunarodnih stručnjaka. Prvi dan započinje predavanjem prof. dr. sc. Srđana Čapkuna sa Sveučilišta u Zürichu, predsjednika Centra za sigurnost i privatnost informacija u Zürichu (ZICS), nakon čega će uslijediti panel diskusija pod nazivom “It’s time for digital growth”. Drugi dan obilježit će predavanja prof. dr. sc. Hanni Muukkonen sa Sveučilišta Oulu u Finskoj i prof. dr. sc. Barta Rientiesa s Otvorenog sveučilišta u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Konferencija će također ugostiti 9 znanstvenih sekcija, a studenti će imati priliku predstaviti svoje radove na 14. studentskoj poster i prezentacijskoj sekciji. Tijekom trodnevnog programa planirani su i brojni popratni događaji, uključujući gostujuća predavanja, radionice poduzeća i stranih partnerskih institucija, te projektne radionice i sastanke.
Fakultet organizacije i informatike konferenciju organizira u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, Fakultetom prometnih znanosti i Fakultetom elektrotehnike i računarstva, te s Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta u Osijeku i Fakultetom informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci.
Konferencija se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te uz podršku brojnih sponzora, a na svečanom otvorenju među brojnim su sudionicima i gostima bili i varaždinski i novomarofski gradonačelnici Neven Bosilj i Siniša Jenkač.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
FOTO : IVAN AGNEZOVIC
