Povežite se s nama

U fokusu

INTERVJU Damir Poljak: Smanjili smo liste čekanja, ali i troškove. Cilj je da pacijenti imaju što bolju zdravstvenu skrb

Objavljeno:

- dana

U krugu Opće bolnice Varaždin radovi su u punom jeku. Izgradnja nove zgrade Centralnog operacijskog bloka u krugu Opće bolnice Varaždin, kako smo se prošlog tjedna uvjerili, napreduje po planu. Radovi se izvode u sklopu projekta ukupno vrijednog 45.077.468,19 eura, od čega je 43.064.198,02 eura bespovratnih EU sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Dva milijuna eura osigurala je Varaždinska županija, i to za podzemnu garažu i helidrom.

Nakon što je u travnju prošle godine otvoren Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP), ubrzo je počela i realizacija projekta Centralnog operacijskog bloka, koji će, ne samo u potpunosti promijeniti vizuru bolničkog kruga, već pacijentima omogućiti još bolju skrb. To je uostalom i najvažnije, kaže nam ravnatelj Damir Poljak. Isto tako važno je i liječnicima, sestrama i svim zaposlenicima omogućiti što bolje radne uvjete.

– Upravo su to ključni razlozi za realizaciju ovakvih projekata. To su velika ulaganja, ali uz to konstantno ulažemo i u opremu, ali i ljude koji su ključ ove ustanove – rekao nam je u prošlotjednom razgovoru ravnatelj Poljak.

Radovi su u punom jeku. Koja je daljnja dinamika samog projekta i hoće li biti realiziran u zadanom roku?

U lipnju prošle godine potpisan je ugovor ministrom Berošem i ravnateljem Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata EU Draganom Jelićem u prisustvu župana Anđelka Stričaka i premijera Plenkovića.

Radovi idu prema planu i zadanom dinamikom, evo upravo je betonirana zadnja stropna ploča četvrtog kata, armirani betoni na razini D2 izlaza na heliodrom, napravljene su i pregrade unutar zgrade, postavljena je vanjska stolarija do drugog kata, dopremljena su stakla za vanjsku stolariju. Podloge na čeličnim profilima na heliodromu su također postavljene. Uz to završeno je drugo savjetovanje za ugradbenu opremu te je raspisana javna nabava. U tijeku su i radovi na spojnom hodniku sa internom, s kirurgijom je već spojeno.

Što se samog objekta tiče, u podrumu će biti smještene garaže, garderobe i tehnički sadržaji. U prizemlju će biti centralni ulaz gdje će biti i laboratorij, dijagnostika, transfuzijska medicina i dobrovoljni darivatelji krvi. Na prvom katu također će biti laboratoriji, na drugom je jedinica intenzivnog liječenja, a na trećem operacijski blok sa osam integriranih sala i sobe za oporavak. Na četvrtom katu će biti multifunkcionalna dvorana za predavanja, tehnički prostori. Toplim hodnicima povezat će se OHBP, neurologija, ginekologija, kirurgija i interna. Pacijent kad jednom uđe u OHBP više neće morati izlaziti.

Rok završetka svih radova sa uporabnom dozvolom je 13. siječnja 2026. godine.

Objedinjeni hitni bolnički prijem počeo je s radom prošle godine. Možete li pojasniti kako funkcionira i zašto se na prijemu stvaraju gužve?

U OHBP imamo dvije zgrade koje su spojene toplim hodnikom i dnevno primamo oko 200 pacijenata tako da smo na razini Kliničke bolnice Dubrava. Na katu se nalazi jednodnevna kirurgija, a pored je dnevna bolnica u novim prostorima.

Vezano za gužve koje spominjete. Postoje trijažne kategorije kojima se definiraju redoslijedi čekanja od 1 do 5. Oni u kategoriji pet najdulje čekaju. Pacijenti se ne zbrinjavaju po redoslijedu dolaska nego po hitnosti. Ono što nas dovodi u nezgodnu situaciju je veliki broj pacijenata koji dolaze zbog indikacija koje nisu za ovu razinu zdravstvene bolničke zaštite. OHBP mnogi građani doživljavaju kao prvo mjesto gdje se javljaju liječnicima, a trebali bi se primarno javiti svom obiteljskom liječniku, potom na hitnu, a tek onda na bolničku razinu.

Naravno da smo tu da ljudima pomognemo bez obzira na težinu njihovih problema, ali činjenica je da većina pacijenata koji dolaze na OHBP nije za bolničku razinu i riječ je o zdravstvenim tegobama koje bi se kvalitetno mogle rješavati na razini primarne zdravstvene zaštite i hitne medicine. To naravno onda generira nezadovoljstvo da ljudi moraju čekati. Kad morate zbrinuti 200 pacijenata morate znati da tu ide laboratorijska, radiološka dijagnostika, ultrazvuk, kod nekih pacijenata radi se i CT i magnetska rezonanca i sve to iziskuje određeno vrijeme pa ljudi nažalost moraju čekati. Treba uzeti u obzir da sve to opterećuje i naš zdravstveni sustav, a kad imate 200 pacijenata dnevno zaista morate biti psihofizički na razini i stalno koncentrirani. Tu uglavnom imamo liječnike koji su na specijalizaciji i sekundarce koji mogu samostalno djelovati uz pomoć specijalista internističkih, kirurških grana, neurologije, otorine i okulistike.

Država je preuzela upravljanje bolnicama. Koji bi bili nedostaci, a koji benefiti?

Nedostataka po mom mišljenju nema, a benefiti su brojni.

Mi smo bolnica druge A kategorije, bolnica regionalnog značaja koja ima 1027 kreveta i 1900 zaposlenika i djelujemo na tri lokacije i po tome smo specifični. U Varaždinu imamo akutni dio bolnice, u Novom Marofu je palijativa s 89 kreveta, a u Klenovniku su zbrinut pacijenti s plućnim bolestima.

Prošlu godinu završili smo s financijskom bilancom u plusu 5,6 milijuna eura i to nije slučajno nego je i država, zajedno s nama i županom, već u tom trenutku vodila računa o racionalnosti.

Investicije idu u nekoliko pravaca. Centralni operacijski blok je najveći infrastrukturni projekt u zdravstvu u Hrvatskoj. To je nastavak na sve dosadašnje investicije, od energetske obnove pa do ulaganja u pojedinim odjelima. Primjerice u tijeku je javna nabava za dječju neuro-razvojnu fizikalnu koja je u neadekvatnim uvjetima u zgradi stare kirurgije i stoga je selimo u novi prostor. Spomenimo i da je prilikom potresa došlo do oštećenja pojedinih zgrada koje smo sanirali kroz Fond solidarnosti. Također, projektiramo za sve one prostore koji će se isprazniti zbog preseljenja u novi operacijski blok.

Sustavno se radi da se poboljšaju infrastrukturni uvjeti, kao i uvjeti za rad, a samim time i uvjeti za pacijente.

Izuzetno je važno da se ulaganja odnose i na ljude, da bi se pružila najviša razina kvalitete zdravstvene zaštite potrebno je biti u trendu sa svim što pruža moderna medicina.

U planu je kupnja novih ultrazvuka i novih CT-a., ali i daljnja edukacija liječnika, medicinskih sestara i ostalog zdravtsvenog i nezdravstvenog osoblja.

Naši liječnici i sestre prate svjetske trendove i na taj se način obavljaju moderne medicinske zahvate i dijagnostiku.

Imamo multidisciplinarni pristup u zbrinjavanju pacijenata po čemu smo među rijetkim zdravstvenim ustanovama, a cilj takvog pristupa je bolja i odgovornija skrb za pacijente. To znači da zaključke o liječenju pacijenata donosi tim stručnjaka, ne više jedan liječnik zasebno.

Spomenuli ste racionalizaciju. Možete li pojasniti na koji način država namjerava smanjiti troškove?

Država je krenula s objedinjenim javnim nabavama, čime se postiže naravno niža cijena. Jasno je da kad kupujete manje količine dobijete veću cijenu. Kad se to sve objedini na državnoj razini dolazi do smanjenja troškova i lijekova i potrošnog materijala.

Što je s listama čekanja?

Ono što je država, odnosno ministar Beroš, donio kao plan razvoja zdravstva je usmjerenost na pacijente i kvaliteta u zdravstvenim ustanovama.

Opća bolnica Varaždin se među prvima akreditirala sa tri standarda, nemjerljivo smo podigli razinu. I to je proces koji nije krenuo od mene nego kreće kroz jedan dulji period, a danas je kvaliteta u svijesti svakog zaposlenika bolnice.

Zahvaljujući svemu tome, dobroj organizaciji, predanom i zajedničkom radu svih u bolnici i dobrom planiranju, smanjene su i liste čekanja.

Mi smo u konačnici svi ovdje zbog pacijenata i njihovih potreba.

Brža dijagnoza za karcinome pluća

Liječnici u Klenovniku vodeći su stručnjaci u Hrvatskoj za rezistentnu tuberkulozu. Plan je da se u OB Varaždin radi EBUS (metoda izbora za potvrdu dijagnoze uvećanih limfnih čvorova medijastinuma i plućnih hilusa), čime bi se enormno ubrzale dijagnoze kod karcinoma pluća. Klasične metode dijagnostike traju nekoliko mjeseci.

Takav ultrazvuk planiramo kupiti iduće godine, kaže ravnatelj Poljak.

U planu su i pretrage na nuklearnoj medicini kod primjerice pacijenata koji imaju karcinom prostate. Cilj takve dijagnostike je da se odmah mogu identificirati stanice koje su prisutne u prostati.

U fokusu

Povećava se povratna naknada za boce, evo za koliko

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

ambalaža plastika plastične flaše

Od nove godine počinje naplata i onih jednokratnih za voće i povrće. Istodobno, povećava se naknada za povrat plastičnih boca. Potvrdila je to ministrica Vučković za RTL.

– Iako se ne bi tako činilo na prvi pogled, riječ je o vrećicama koje čine dosta otpada. U pravilu se bacaju – kao što im ime govori – nakon samo jedne uporabe. Smanjivanje takvih vrećica se potiče već niz godina – rekla je ministrica za RTL.

Naplata vrećica počinje s prvim danom nove godine.

Još jedna novost je povećanje naknade za povrat PET ambalaže.

– Uredba je u ponedjeljak otišla na savjetovanje. Naknada za povrat PET ambalaže povećava se sa sedam na 10 centi – rekla je ministrica Vučković.

Nove uredbe planiraju se usvojiti u listopadu, a primijenit će se od 1. siječnja 2025. godine.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Sigurnost je glavna tema međunarodne konferencije na FOI-u: Sve je više cyber napada, primjer je i jučerašnji u Libanonu…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varaždinski FOI je domaćin jubilarne 35. međunarodne znanstvene konferencije CECIIS 2024 – Central European Conference on Information and Intelligent Systems. Glavna tema je cyber sigurnost, a konferencija je namijenjena i profesorima i studentima.

Konferencija CECIIS održava se od 1989. godine, a kroz godine se mijenjala i prilagođavala trendovima u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Ovogodišnja tema, Cyber-Physical and Embedded Systems, obuhvaća tehnologije koje oblikuju sadašnjost i imaju potencijal transformirati budućnost društva i industrije.

-FOI svake godine nastoji pratiti suvremene trendove u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, a konferencija uvijek okuplja brojne znanstvenike, stručnjake iz cijelog svijeta i etablirala se u našoj regiji, ali i međunarodno – rekla je dekanica Marina Klačmer Čalopa. Dodala je da ove godine imaju goste predavače iz europskih zemalja, ali i iz Južnoafričke Republike.

Predsjednik Programskog odbora konferencije Neven Vrček istaknuo je da je 35 godina u ovoj znanosti tradicija koja je doista vrijedna pažnje.

– Ove su godine središnja su tema sustavi važni za suvremenu industriju i razvoj cijelog gospodarskog sektora današnjice – kazao je Vrček i dodao da pokrivaju širok spektar tema.

-Bavimo digitalnom transformacijom i informacijskom sigurnošću te umjetnom inteligencijom i u tom smislu pokrivamo širok spektar tema u informacijskim i inteligentnim sustavima – rekao je Vrček.

Među sudionicima konferencije je i Srđan Čapkun, pozvani predavač i stručnjak sa Sveučilišta u Zürichu te predsjednik Centra za sigurnost i privatnost informacija u Zürichu

On je istaknuo da je cyber sigurnost tema koja nije važna samo u smislu binarnih podataka i informacija, kao što su bankovni podaci, novac i slično. Također, osvrnuo se i na jučerašnji događaj u Libanonu.

– Kao što ste možda jučer vidjeli u Libanonu, to je tema koja prelazi neke granice digitalnog u cyber physical system, odnosno prelazi na fizičke napade i to je samo jedan primjer takvih vrsta napada. Više od deset godina bavimo se takvim temama, od napada na GPS sustave navigacije, napada na sustave mjerenja udaljenosti, do napada na industrijske sustave, a može doći i do napada na nuklearne sustave u Iranu – istaknuo je Čapkun.

Program konferencije uključuje tri pozvana predavanja istaknutih međunarodnih stručnjaka. Prvi dan započinje predavanjem prof. dr. sc. Srđana Čapkuna sa Sveučilišta u Zürichu, predsjednika Centra za sigurnost i privatnost informacija u Zürichu (ZICS), nakon čega će uslijediti panel diskusija pod nazivom “It’s time for digital growth”. Drugi dan obilježit će predavanja prof. dr. sc. Hanni Muukkonen sa Sveučilišta Oulu u Finskoj i prof. dr. sc. Barta Rientiesa s Otvorenog sveučilišta u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Konferencija će također ugostiti 9 znanstvenih sekcija, a studenti će imati priliku predstaviti svoje radove na 14. studentskoj poster i prezentacijskoj sekciji. Tijekom trodnevnog programa planirani su i brojni popratni događaji, uključujući gostujuća predavanja, radionice poduzeća i stranih partnerskih institucija, te projektne radionice i sastanke.

Fakultet organizacije i informatike konferenciju organizira u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, Fakultetom prometnih znanosti i Fakultetom elektrotehnike i računarstva, te s Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta u Osijeku i Fakultetom informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci.

Konferencija se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te uz podršku brojnih sponzora, a na svečanom otvorenju među brojnim su sudionicima i gostima bili i varaždinski i novomarofski gradonačelnici Neven Bosilj i Siniša Jenkač.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje