Povežite se s nama

Međimurje

Imena međimurskih naselja: svako mjesto između Mure i Drave priča svoju priču (II.)

Objavljeno:

- dana

Današnja imena međimurskih naselja manje-više su formirana, no to ne znači da uopće nisu podložna promjenama.

Neke od recentnijih promjena uključivale su imena Svete Marije, Svetog Urbana i Svetog Martina na Muri. Naselja su prošla neuspješnu mađarizaciju jer Međimurci vjerno čuvaju stare nazive svojih sela, ulica, kvartova, zaselaka i gradova. Što se, međutim, krije u korijenu imena pojedinog sela?

Plješiva gora

Zanimljivi su primjeri Pleškovca i Plešivice, čija imena imaju isti korijen. Naime, ime su dobili po slavenskom pridjevu „plješiv“, koji znači „gol“, „ogoljen“ ili „ćelav“. Naselja, gore, rijeke i druge geografske značajke u slavenskim zemljama često nose ovaj naziv. Tako se gora Plešivica nalazi i kod Jastrebarskog, dok se planina Lička Plješivica, koja pripada Dinarskom gorju, nalazi u blizini Nacionalnog parka Plitvička jezera, kod granice s Bosnom i Hercegovinom. Naziv su gore i naselja vjerojatno dobila zbog nedostatka vegetacije na zaobljenu vrhu, koji je asocirao na ćelavu glavu.

Ime Šenkovca vjerojatno je novijeg podrijetla. Mjesto se prije mađarizacije zvalo Sveta Jelena, a poslije Szentilona, što je evoluiralo u Šenkovec.

Iako ime podsjeća na planinu, Goričan nema veze s planinarstvom, niti pak s gorama ikakve vrste. Ime je nastalo od naziva Kerechen, pod kojim se posjed spominje 1255. godine. Kerechen je vrlo vjerojatno bilo prezime nekadašnjih vlasnika posjeda. Zanimljivo je da i relativno blizu Goričana, u Mađarskoj, u podregiji Nagykanizsa, postoji selo Kerecseny.

Ime Šenkovca vjerojatno je novijeg podrijetla. Mjesto se prije mađarizacije zvalo Sveta Jelena ili Sveta Helena. Nakon što su Mađari promijenili mnoga imena međimurskih naselja, Sveta Jelena postala je Szentilona, što su stari Međimurci izgovarali kao „Šentilona“. S vremenom je dodan kajkavski sufiks -ovec, čime je mjesto preimenovano u Šentilonec, pa u Šentilovec, a zatim, nakon nekog vremena, i u Šenkovec. Naravno, postoje i druge teorije o nastanku.

Nedelišće, po broju stanovnika druga općina u Republici Hrvatskoj, je ime dobilo po nedjelji, Danu Gospodnjem, o čemu svjedoči i tamošnja crkva posvećena Presvetom Trojstvu.

Mala Subotica spominje se kao Subotica u kanonskoj vizitaciji iz 1334. godine. Kasnije, u 19. stoljeću, dodan joj je atribut „Mala“, da bi se je razlikovalo od Subotice u Vojvodini. Postoji nekoliko teorija o porijeklu imena. Jedna kaže da je nazvana prema mađarskom pridjevu „szabad“, koji znači „slobodan“. Pridjev su Mađari možda preuzeli od Slavena. Prema drugoj teoriji, naselje je nazvano prema suboti, danu u tjednu kad se vjerojatno na tome mjestu u davna vremena održavao sajam.

Što se tiče Podturna, njegovo ime doslovno znači „pod toranj“, ili „pod tornjem“. U mađarskoj verziji naziv tog sjedišta općine glasio je “Battornya”.

Slična teorija postoji i za ime Murskog Središća, koje ime nije dobilo samo prema geografskom položaju „središta“ već, moguće, i prema srijedi, kad se, navode neki izvori, tamo održavao sajmeni dan. Bilo bi zanimljivo istražiti je li slovensko Središče ob Dravi ime dobilo sličnom logikom.

Mađari i Slaveni

Što se tiče Totovca, naselje je ime vjerojatno dobilo od prezimena „Tot“, što na mađarskom znači „Slaven“. Zanimljiva je i Vularija, čije ime u sadašnjem obliku dolazi od mađarskog naziva za to mjesto, Dravaullar. Prethodni korijen naziva sela možda ima veze s volovima, koje su lokalni seljaci koristili za oranje. Oporovec, s druge strane, kao i mnoga druga međimurska naselja, ime je dobio po plemiću Oporu, a spominje se već 1245. godine. Po osobnom imenu Franjo, odnosno Ferenc ili Feri, nazvani su Ferketinec i Frkanovec. Isto vrijedi i za Vugrišinec, koji je ime dobio po feudalnom gospodaru Vugriši.
Na sličan je način nazvan Hemuševec, za čiji naziv je zaslužan plemić Hemuš, kojem je 1266. godine ugarski kralj Stjepan darovao posjede na tom području. Plemić Tristan je pak dao ime naselju Krištanovec.

Naselje Totovec je ime vjerojatno dobilo od prezimena „Tot“, što na mađarskom znači „Slaven“

Za današnje nazive naselja Palovec i Palinovec zaslužna je mađarska verzija imena Pavao, koja glasi „Pal“. Sivica je svoje ime možda dobila zahvaljujući sivkastoj nijansi zemlje koja je tamo prevladavala. Mađarski naziv, Muraszilvagy, u svom korijenu skriva drvo brijesta, koje je doista nekada prekrivalo velik dio šuma u okolici, a pronalazimo i sličnost s latinskom riječju „silva“, što znači „šuma“.

Kad već spominjemo brijest, možemo spomenuti i činjenicu da je upravo to drvo odgovorno za ime sela Podbrest, koje pripada Općini Orehovica. Za potonje je prilično jasno da je nazvano po drvu oraha. Što se tiče Podturna, njegovo ime doslovno znači „pod toranj“, ili „pod tornjem“. Ćuk, ptica iz reda sovovki, zaslužna je za ime Čukovca, dok ime Miklavca dolazi od međimurske verzije osobnog imena Nikola – Mikula. Jedno od najčešćih hrvatskih prezimena, Novak, dalo je ime Novakovcu, čije staro kajkavsko ime glasi „Nezatice“.

Saska Ves

Trnje je zaslužno za ime Trnovca, dok je Slakovec nazvan po slaku, biljci iz porodice slakovki koja se smatra korovom. Nedelišće je ime dobilo po nedjelji, Danu Gospodnjem, o čemu svjedoči i tamošnja crkva posvećena Presvetom Trojstvu. Dunjkovec, naselje unutar Općine Nedelišće, spominje se još 1259. godine, a njegov naziv potječe od osobnog imena (i čestog prezimena) Dunjko. Ime Savske Vesi nema veze s rijekom Savom, već s germanskim plemenom Sasima. Oni su, naime, tijekom 16. i 17. stoljeća živjeli na području današnjeg naselja te radili kao kovači oružja i oruđa za potrebe čakovečkog dvorca i feudalnog posjeda. U korijenu imena naselja Pušćine nalazi se riječ „pustara“ ili „pustinja“, s obzirom na činjenicu da područje nije bilo gušće naseljeno do modernih vremena.

Ime Savske Vesi nema veze s rijekom Savom, već s germanskim plemenom Sasima

U Hrvatskoj još uvijek ima podosta neistraženih ojkonima, odnosno imena naselja, kao i onih za koje postoji nekoliko mogućih etimologija. Valjalo bi ih podrobno istražiti, budući da čuvaju djelić povijesti naselja, kao i, moguće, starosjedilaca koji u njima žive.

Međimurje

KUU Zvon će u “Dobro jutro, Hrvatska” prezentirati župu i Općinu Mala Subotica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

KUU Zvon župne zajednice Mala Subotica će ove subote, 4. travnja, gostovati u HRT-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.

Tridesetak Zvonovaca će prezentirati župu i Općinu Mala Subotica kroz međimursku popevku, ples, nošnju, rukotvorine i naravno gastronomiju.

Nastup uživo se očekuje oko 10:20 sati, stoga budite pokraj malih ekrana i podržite naše čuvare kulturne tradicije.

Nastavite čitati

Međimurje

Na radost učenika i nastavnika otvorena nova zgrada Srednje škole Čakovec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Srednjoj školi Čakovec 2. svibnja priređena je svečanost povodom otvorenja nove školske zgrade, za koju je kamen-temeljac položen u lipnju 2020. godine te je prizemlje stavljeno u funkciju 2022.

Cijela školska zgrada u međuvremenu je dovršena i opremljena na radost učenika i nastavnika, a kako je istaknula ravnateljica Srednje škole Čakovec Gordana Ramušćak, u dugoročnom planu je izgradnja sportske dvorane: „Ukupna vrijednost škole i dvorane dosegnut će 7,2 milijuna eura, a u realizaciju prve i druge faze uložena su 3,2 milijuna eura. Zgrada je u cijelosti financirana putem donacija“. Posebno je među uzvanicima pozdravila glavnog donatora Friedhelma Loha. Ravnateljica je također istaknula da je ovo dan u kojem se slavi ostvarenje sna – dosezanje suvremenih uvjeta za inovativno obrazovanje.

Nova školska zgrada stajala je 7 milijuna eura, a glavninu novca dali su donatori. Jedan od najvećih je Friedholm Loh, koji je rekao da nije dvojio kad mu je Bratoljub Horvat predstavio svoju viziju o osnivanju i građenju kršćanske škole. Misija njihove zaklade je poticati obrazovanje i pripremati mlade za život te mu je iznimna čast što je dio ovog čakovečkog projekta. Rekao je da moramo zahvaliti Bogu na velikom daru te da je nova škola zapravo dar od Boga. Posebno je i on, ali i ostali govornici istaknuo ulogu Bratoljuba Horvata, bez čije upornosti i truda Srednja škola Čakovec ne bi postojala.

U ovoj Školi, uz program opće gimnazije, učenice i učenici obrazuju se za medicinska zanimanja i to medicinske sestre i tehničare opće njege, fizioterapeute te njegovatelje, a od jeseni se uvodi novi program – smjer farmaceutski tehničar odnosno tehničarka.

Župan Matija Posavec pozdravio je u ime Međimurske županije brojne uzvanike te čestitao domaćinima na uspjehu: „Vi ste u svoju viziju vjerovali i upornošću dosegnuli cilj. Raduje nas uvođenje novog smjera u Srednjoj školi Čakovec i s ponosom ćemo pratiti vaše snove. Naša svijest o važnosti obrazovanja pokazuje da je upravo to područje broj jedan na ljestvici prioriteta Međimurske županije jer smatramo da je svaka regija onoliko uspješna i prosperitetna koliko ulaže u svoje mlade i u obrazovanje. Zato smo kandidirali 17 projekata uređenja škola u vlasništvu Županije te čekamo suglasnosti resornog Ministarstva kako bismo u sve naše obrazovne ustanove uveli jednosmjensku nastavu.“ Župan je odao su povijesni junaci Međimurja, uz koje vezujemo Dane Županije, bili vrhunski intelektualci svoga doba te su upravo zahvaljujući svom obrazovanju razvili svijest i odigrali ključne uloge u najvažnijim trenucima europske povijest.

Uzvanicima se obratio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković također čestitavši rukovodstvu Škole na velikom dosegu: „Srednja škola Čakovec jedna je od ustanova koje nadopunjavaju i obogaćuju hrvatski obrazovni sustav, stoga zahvaljujem gospodinu Lohu i njegovoj Zakladi na velikoj investiciji u ovu školu, što je čin koji zaslužuje veliko poštovanje.“ Premijer je dodao da je novi Centar kompetentnosti u strojarstvu, formiran pri Tehničkoj školi Čakovec u suradnji s Međimurskom županijom, još jedan sjajan primjer kako se obrazovanje podiže na sasvim novu razinu.

Ministar znanosti i obrazovanja u tehničkoj Vladi RH Radovan Fuchs prisjetio se vremena kada je Srednja škola Čakovec integrirana u obrazovni sustav Republike Hrvatske, a svojim razvojem se dokazala kao vrijedan dio toga sustava.

Domaćinima je čestitala i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini naglasivši da je Čakovec posvećen djeci i mladima, stoga je važno da imaju veliki izbor kada je riječ o odluci gdje će nastaviti srednjoškolsko obrazovanje. Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak zahvalila je svima koji su Srednju školu Čakovec pratili na njezinu posebnom putovanju.

Donator Freidhelm Loh istaknuo je da ga raduje sretna škola te nastavnicima i učenicima poručio da su oni istinska vrijednost ustanove.

U sklopu svečanosti održan je i prigodni program u kojem su nastupile profesorice i profesori, učenice i učenici, Tamara Korunek i Scifidelity Orchestra iz Čakovca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje