Povežite se s nama

U fokusu

S hrvatskog sjevera iselilo je 20.000 ljudi, otišle su cijele obitelji

Objavljeno:

- dana

Na sjednici Kolegija gradonačelnika i načelnika Međimurske županije prisustvovao je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, u pratnji ravnateljice Uprave za upravljanje javnim politikama za demografsku revitalizaciju i useljeništvo Natalije Havidić, ravnateljice Uprave za provedbu javnih politika za useljeništvo Ivane Perkušić, ravnatelja Uprave za provedbu javnih politika za demografsku revitalizaciju Ante Babića, te savjetnice Martine Andrijević.

Na spomenutom je sastanku posebno istaknuta inicijativa da država preuzme trošak plaća u vrtićima.

Đurđica Slamek predsjedavala je sjednicom Kolegija, te je u temu – financiranje rada dječjih vrtića – prisutne uvela zaključkom koji je iz Međimurske županije upućen predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću i ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu.

– Predlažemo da država preuzme financiranje plaća djelatnika u dječjim vrtićima jer je to način da uvede pravedniji model podrške koju država pruža jedinicama lokalne samouprave. U sustavu predškolskog odgoja je situacija kritična jer je teret za JLS-e postao neizdrživ i priječi razvojne projekte. Istovremeno, demografska situacija u zemlji je zabrinjavajuća, a ovaj model je direktno vezan uz demografiju jer težimo da vrtići budu besplatni za roditelje – istaknula je Đurđica Slamek, dodavši da je spomenuti dopis poslan u srpnju, no do danas nema odgovora. Đurđica Slamek također je naglasila da je novi izazov i sve veći broj starije populacije te da će općine i gradovi morati više izdvajati za skrb o njima. S trenutnim omjerom financiranja predškolskog odgoja to neće biti moguće.

Župan Međimurske županije Matija Posavec naglasio je ministru Šipiću i suradnicima da inicijativa dolazi iz Županije koja je najviše napravila na razvoju modela koji direktno utječu na sigurnost i kvalitetan život građana.

– Odavno smo, mnogo prije Vladine porezne reforme, rasteretili građane, te kod nas nema prireza. Među 22 općine i 3 grada u Međimurskoj županiji nema niti jedne jedinice koja ne primjenjuje potpore za sve dobne skupine građana, na mnogim područjima djelovanja. Tako je i s područjem skrbi za djecu i mlade gdje se izdvajaju sredstva za novorođenčad, provodimo projekte i mjere vezane uz usklađenje profesionalnog i obiteljskog života, poput financiranja duljeg rada vrtića, jedina smo Županija u Hrvatskoj koja financira osobne asistente za djecu s razvojnim poteškoćama i u vrtićima, u što ulažemo oko pola milijuna eura na godišnjoj razini zato što svako dijete mora imati jednaku šansu. Prvi smo uveli besplatan prijevoz za učenike srednjih škola, kao i za studente, pomažemo i jednokratnim potporama, nagradama za izvrsnost, besplatnim prijevozom itd., a za djecu iz romske populacije osiguravamo efikasan model pripreme za školu – rekao je župan Posavec te dodao da teže zajedničkom cilju da sva djeca u Međimurju imaju mjesto u vrtiću.

– Zato ćemo 30 vrtića dograditi, urediti ili izgraditi kako bismo povećali kapacitete. Najveći poticaj u premošćivanju problema je činjenica da ove godine imamo 167 djece više u vrtićima nego lani. U ovom trenutku u Međimurju 4088 djece pohađa vrtić i nema bolje demografske mjere od ove koju predlažemo. U našem kraju, ukupno u vrtićima imamo 669 zaposlenika, od čega 420 odgojitelja. Trošak države po modelu koji predlažemo, na primjeru naše Županije, iznosio bi oko 15-ak milijuna eura na godišnjoj razini – pojasnio je župan Posavec.

Ervin Vičević, načelnik Općine Selnica, istaknuo je da će za predškolski odgoj u ovoj jedinici uskoro trebati već 18 posto proračuna, dok je Anđelko Nagrajsalović, načelnik Općine Sv. Juraj na Bregu, upozorio i na paralelni problem – nedostatak stručnog kadra – zbog dugog vremena iznimno niskih plaća odgojitelja. Dodao je da fiskalnim izravnanjem općine više kategorije razvijenosti dobiju onoliko koliko u investicijama, kroz PDV, moraju vratiti državi.

– Na natječaje smo prijavili tri vrtića jer nam treba još mnogo mjesta za djecu, a – primjerice – za matičnu ustanovu dobili smo 1,9 milijuna eura iz EU fonda, a treba nam najmanje šest milijuna – iznio je primjer Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće, dok je načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik upozorio i na problem privatnih vrtića, koji će se početi gasiti, jer ne mogu konkurirati za natječaje na koje se apliciraju projekti općinskih i gradskih vrtića.

Župan je ministru Šipiću iznio i specifičnosti Međimurja kao pogranične županije gdje je, uz dnevne migracije, zabilježen i jedan novi, vrlo nepovoljan trend.

– U mnogim sam prilikama apelirao da se što prije riješi pitanje dvostrukog oporezivanje naših građana, što je osobito velik problem u Međimurju. Naši građani, s vremenom su, upravo zbog dvostrukog oporezivanja, počeli s cijelim obiteljima iseljavati u Austriju. Zadnjih godina s hrvatskog sjevera iselilo je 20.000 ljudi. To je alarmantna brojka, osobito u svjetlu činjenice da te ljude nismo morali izgubiti da je bilo malo više sluha na najvišim razinama vlasti – istaknuo je Matija Posavec, spomenuvši i jednosmjensku nastavu u školama kao cilj kojim se doseže i kvalitetniji obiteljski život.

– U tom je smislu iznimno važno da u Ministarstvu znanosti i obrazovanju ubrzaju izdavanje suglasnosti za projekte izgradnje, obnove i dogradnje škola, što je nama u Međimurskoj županiji zbog snažne projektne aktivnosti uistinu veliki problem – pojasnio je župan, naglasivši da je ulaganje u djecu najjeftiniji, a najučinkovitiji način za napredak društva.

Ministar Ivan Šipić istaknuo je da obilazi sve hrvatske regije samo s jednim razlogom: da iz prve ruke čuje o prioritetima i specifičnostima.

– Na stolu je i ova vaša inicijativa i činjenica je da se s njom slažem, jednako kao što je činjenica da će za provedbu trebati jaka politička volja jer se radi o pola milijarde eura na godišnjoj razini. S druge strane, u našoj zemlji je, kao i u većini zemalja Europske unije, upaljen crveni alarm. I Hrvatska izumire, toga vjerujem da će Vlada ozbiljno stati uz niz novih mjera za koje pripremam prijedloge. Jedan od prijedloga koji ću iznijeti jest puna plaća za žene na rodiljnom dopustu, istaknuo je ministar demografije i useljeništva. 

U fokusu

Bivši zapovjednik Hrvatske vojske Robert Hranj ima novi posao

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a

Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.

Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.

Nastavite čitati

U fokusu

Što donosi porezna reforma? “Vlada kažnjava građane koji rade i šparaju, te unosi nepravdu i nesigurnost”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nedavno predstavljena porezna reforma izazvala je brojne polemike u javnosti. Osim što bi se od iduće godine trebao uvesti porez na nekretnine, iz Vlade najavljuju da bi se u sklopu novog kruga porezne reforme trebale rasteretiti plaće.

Poreznim bi izmjenama plaće trebale porasti svima, ali najveću korist mogu očekivati oni koji zarađuju najviše.

Predstavljajući novi krug porezne reforme, ministar Marko Primorac istaknuo je da je Vlada nizom krugova porezne reforme rasteretila gospodarstvo, kućanstva, građane i poduzeća u ukupnom iznosu od dvije milijarde eura na godišnjoj razini. Istaknuo je i najvažnije ciljeve ovih novih poreznih mjera.

– Ciljevi koje nastojimo ostvariti je unaprijediti sustav oporezivanja nekretnina, promijeniti visinu poreznog opterećenja dohotka od kratkoročnog najma, provoditi daljnje rasterećenje rada, poticati povratak hrvatskih građana radi demografskih ciljeva i potreba tržišta rada, ujednačiti visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve dionike na tržištu rada, dalje digitalizirati i rasteretiti porezni sustav i jačati poreznu disciplinu – istaknuo je Primorac i dodao da će predložiti izmjene šest zakona kako bi se ovi ciljevi i postigli.

Kako gledaju na poreznu reformu pitali smo i saborske zastupnike iz našega kraja koji ujedno obnašaju i funkcije načelnika, gradonačelnika, odnosno zamjenika gradonačelnika.

Priuštivo stanovanje

– Zbog velikog interesa javnosti uvodno želim naglasiti da svi građani koji žive u svojim kućama ili stanovima neće plaćati porez na te nekretnine. Smatram da je reforma vezana uz unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina nužna kako bi se povećala pravednost poreznog sustava – rekao nam je Goran Kaniški, HDZ-ov saborski zastupnik i načelnik Općine Gornji Kneginec.

Ističe kako na području države trenutno imamo preko 600 tisuća praznih nekretnina i preko 200 tisuća nekretnina koje se koriste samo za kratkoročni najam.

Goran Kaniški (HDZ)

– Upravo je cilj države da se te nekretnine kroz dugoročni najam ili prodaju aktiviraju za potrebe rješavanja stambenog pitanja, prije svega mladih obitelji, a ne da zjape prazne. Predložena je visina poreza na prazne nekretnine od 0,6 do 8 eura po četvornom metru korisne površine, a najvažnije, visinu poreza u tom rasponu određivati će sama općina ili grad – rekao je Kaniški.

Dodaje i kako smatra da je dobro da gradovi i općine mogu sami utvrđivati iznose poreza.

– Smatram da je dobro da općine i gradovi sami utvrđuju iznos poreza jer nisu u svim područjima države isti uvjeti vezano uz cijenu te ponudu i potražnju nekretnina, a važno je istaknuti da se uvođenjem ovog poreza na nekretnine ukida dosadašnji porez na kuće za odmor koji je do sada bio propisan u visini od 0,6 do 5 eura po četvornom metru, dakle u slučaju vikendaša sve ostaje u gotovo istim gabaritima. Odluke o visini poreza na nekretnine općine i gradovi moraju donijeti do 28. veljače iduće godine, dok će se sam porez utvrđivati prema stanju nekretnine na dan 31. ožujka. Ako je nekretnina na taj dan prazna ili u kratkoročnom najmu, plaćat će se porez. Važno je i da su obveznici poreza pravne osobe, kao što su banke i poduzeća koji su vlasnici brojnih praznih stanova. Vjerujem da će predloženi zakon kroz svoju dulju primjenu umanjiti neravnoteže koje postoje na tržištu nekretnina – rekao je Miroslav Marković.

Nepravda i nejednakost

Miroslav Marković, SDP-ov saborski zastupnik i zamjenik gradonačelnika Varaždina pak ističe da ovo uopće nije prava reforma.

– U ovim poreznim izmjenama nema ni R od reformi. Prava bi reforma bila pripremljena puno kvalitetnije, a ne na probnim balončićima koje su iz Vlade puštali posljednjih mjesec dana. Prava bi se reforma temeljila na stvarnoj vrijednosti nekretnina, a ne na temelju veličine i nekakvih nejasno određenih zona, uzela u obzir broj nekretnina koje posjeduje neka obitelj, a ne jednako razrezivala i one koji su na kredit kupili stan ili dvadeset godina gradili kućicu od 50 kvadrata s onima koji imaju četiri, pet ili više nekretnina – rekao je Marković.

Miroslav Marković (SDP)

– Izrazito neporavedno i nekorektno prema običnom, malom čovjeku koji cijeli život živi skromno i štedi, a sada ga ova Vlada kažnjava za njegovu šparnost. Željeni cilj priuštivog stanovanja za naše mlade će proći kao i ona vladina mjera s 200.000 kn za povratnike. Na prste dvije ruke se mogu pobrojati primjeri povratnika po ovoj mjeri. Brze i nepromišljene odluke i mjere dovode do loših ili nikakvih rezultata. Kako je bilo sa povratkom iseljenih kroz mjeru 200.000 kuna tako će biti i sa priuštivim stanovanjem kroz ovaj novi porez – dodao je Marković.

Treba smanjiti PDV

Ističe i kako Vlada ˝opet gura prste u blagajne gradova i općina˝.

– Drugi dio nazovi porezne reforme odnosi se ponovo na guranje ruku u blagajne jedinica lokalne samouprave, odnosno na korekcije stopa poreza na dohodak. I sada žele prikazati da je Vlada ta koja hoće povećati plaće građanima ali eto zločesti gradonačelnici im to ne daju. A ako bi ova Vlada uistinu htjela povećati kupovnu moć građana onda bi smanjila najnepravedniji porez koji postoji, PDV koji je uz to što je nepravedan još i drugi najveći u cijeloj EU. Smanjiti PDV bila bi istinska pomoć i jedina prava odluka koja bi zaslužila podršku. To bi bio pravi put kako bi se pomoglo našim građanima, a posebice onim s najmanjim primanjima, s malim plaćama i malim mirovinama. Ali ova Vlada na njih zaboravlja, daje im mrvice od 7% povećanja mirovina, ne žele uzeti 100% indeksa koji bi pratio rast plaća i cijena, ali istovremeno podiže plaće premijeru i ministrima za 80 %. Da nije tragično bilo bi smiješno – ističe zamjenik varaždinskog gradonačelnika.

– Treći dio ove nazovi porezne reforme odnosi se na ukidanje plaćanja poreza na dohodak iseljenim povratnicima. U poreznom smislu ova odluka je nepravedna prema onima koji su ostali ovdje, koji rade i privređuju, plaćaju poreze. Nepravedna je i prema gradovima jer je država ponovo gurnula ruku u onaj dio poreza koji su prihodi jedinica lokalne samouprave. HDZ-ova vlast nikako da shvati da je upravo njihovo ponašanje, korupcija, uhićenja visokih stranačkih dužnosnika, nepotizam i namještanja poslova najveće prepreke za povratak naših ljudi, a uz to i stimulativno djeluje na dalje iseljavanje iz zemlje. Sve u svemu, ovo je još jedan pucanj u prazno. Ove će porezne izmjene doživjeti fijasko jer su nepripremljene i nepravedne. A što na nepravdi raste neće dugo trajati – rekao nam je Marković.

Podsjeća i da ovo nije prvi put da je Vlada prebacila lopticu na gradove i općine.

– Vlada je uvijek u izostanku hrabrosti za veće iskorake u mjerama koje je sama osmislila, prebacila odgovornost provedbe na jedinice lokalne samouprave. To im je uža specijalnost. Druga im je specijalnost prebacivanje svih velikih poreznih “reformi” na blagajne jedinica lokalne samouprave, a da im ne pada na pamet dirnuti u poreze središnje države. A kad opravdava svoje poteze kojim prebacuju odgovornost na lokalnu sredinu onda kažu da tjeraju gradove i općine na povećanje konkuretnosti i međusobno natjecanje. Da ima imalo odgovornosti prema izrečenom onda bi isto to pravilo primjenili i u slučaju država, odnosno nacionalne ekonomije koja mora biti međunarodno konkurentna, natjecati se s drugim državama u efikasnosti sustava. Ali ne, gradovi trebaju biti efikasni i konkuretni, a država baš i ne. Gotovo na razini vica – zaključuje Marković.

Nesigurnost za gospodarstvo

Saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjever i gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić kaže da je ovo još jedna Vladina intervencija koja unosi nesigurnost u gospodarstvo i javnu upravu.

– Ovo je još jedna od jesenskih intervencija u porezni sustav na koji smo navikli svake godine još od vremena ministra Marića koji samo pojačava dojam o poreznoj nesigurnosti koja zadnjih godina vlada u Hrvatskoj. Svaki put rade se pojedinačne intervencije u sustav kojima se nastoji intervenirati u poreze koje onda unose nesigurnost i u gospodarstvo i u javnu upravu, ali i prema svim poreznim obveznicima, jer svake godine pri planiranju proračuna ili prihoda svi moramo gledati u kristalnu kuglu da odredimo smjer kojim ćemo ići. Kao Grad već smo navikli da nam Vlada svake godine intervenira u prihode od poreza, koji su glavni prihodi za razvoj gradova, tako da i ove godine očekujemo smanjenje poreznih prihoda za drugu godinu – kaže Bilić. Dodaje da je potrebna temeljita porezna reforma.

Dubravko Bilić (NPS)

– Hrvatskoj treba temeljita i dugoročna promjena poreznog sustava, kao i sustava javnih financija koja bi kroz dulje vrijeme jamčila stabilnost i osigurala predvidljivost javnih prihoda i potrošnje. Ove izmjene unose dodatnu poreznu nejednakost jer se dodatno oslobađaju neke kategorije građana od plaćanja poreza, ovaj put povratnike iz inozemstva koji će biti oslobođeni od plaćanja poreza za lokalnu zajednicu u kojoj žive. Naravno, nastavljat će plaćati poreze državi, poput doprinosa i PDV-a. Time se pokazuje da je svaki put intervencija u porezni sustav intervencija u porezne prihode gradova i općina – smatra Bilić.

Veći prihodi idu na more

Cijeli ovaj prijedlog je zapravo napravljen za turističku morsku Hrvatsku i grad Zagreb, dodaje ludbreški gradonačelnik. Dodaje da je cilj izbjeći dodatno opterećenje građanima Ludbrega.

– Ovime će se dodatno povećati prihodi gradovima i općinama na moru, a nama na kontinentu vrlo malo ili nimalo. Umjesto da se, kao svugdje na svijetu, uvede plaćanje poreza na imovinu, ovako se kroz priču o priuštivom stanovanju u privatnim stanovima zapravo želi ispraviti priču o paušalnom turističkom porezu, za kojeg se od početka znalo da nije dobar. Iako se razmatra mogućnost uvođenja većih poreza za atraktivnija područja, ali još uvijek ne postoji zakonska osnova za uvođenje većih poreza, ipak smatram da to nije nužno najbolji pristup za naš grad. Naša je želja izbjeći dodatno opterećivanje građana i poduzetnika, posebno u trenutnim uvjetima kada sve poskupljuje. Takve mjere možda su prikladnije za veće gradove izraženim razlikama u atraktivnosti pojedinih zona, dok kod nas postoji nastojanje da se zadrži ravnomjeran razvoj svih dijelova grada i osigura dostupnost prostora za sve naše sugrađane – zaključuje Bilić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje