Varaždinski gradski vijećnici u ponedjeljak su prihvatili i četvrti rebalans proračuna Grada Varaždina, u kojeg se slilo puno više novca od poreza i prireza na dohodak te onog od poreza na imovinu nego što je to bilo očekivano, pa je ta prihodovna stavka povećana za gotovo 15 milijuna kuna.

Obrazlažući spomenute izmjene, gradska pročelnica Upravnog odjela za proračun i javnu nabavu, Mirela Ivanković, uvodno je pojasnila da je riječ o tehničkom rebalansu, kojim je plan usklađen s realizacijom. Dodala je da se i rashodi i izdaci povećavaju za nešto više od 15 milijuna kuna.

Na nju se nadovezao Mario Lešina, predsjednik gradskoga Odbora za financije i proračun naglasivši da se prihodi od financijske imovine smanjuju za 8,2 milijuna kuna, od čega najviše otpada na presudu u parničnom postupku između Grada Varaždina, Varkoma i T&H Investa.

Lešina je naglasio da je Grad tako ostao bez planiranih prihoda od zateznih kamata,  te navijestio da se nešto još ružnije može očekivati u budućnosti.

Građanima treba pomoći

Moglo bi Vas zanimati:

Podravka pripremila 12 milijuna presadnica rajčice za sve proizvođače

Podravka će u travnju započeti s podjelom oko12 milijuna presadnica rajčice, a u projekt će biti uključeni svi kooperanti s...

Uslijedila je rasprava o proračunu tijekom koje je, potpredsjednik Gradskog vijeća Davor Patafta, istaknuo da su u ovogodišnjem proračunu planirani prihodi od građana veći, za čak 15 milijuna kuna.

–  Nevjerojatno je da se ne priča o tome da na prihodovnoj strani, imamo ne 120 milijuna kuna, već skoro 136 milijuna kuna. To znači da su građani ove godine u proračun dali 15 milijuna kuna više novaca nego je planirano. Izvršna vlast im na tome treba zahvaliti i čestitati. Treba znati i da se od komunalne naknade u proračun slilo 3 milijuna kuna više. Ispada da je to sveukupno 18 milijuna kuna više od planiranog, a s druge strane od građana očekujemo da će im se nametnuti još veća davanja za komunalnu naknadu. Tvrdim da će iduće godine biti još veći prihod od poreza na dohodak i prireza. Stoga se moramo pitati kako da građanima pomognemo, jer grad je u njihovom vlasništvu. Naime, Grad ima u svojem vlasništvu 2 milijarde kuna vrijednu imovinu, a s druge strane, mnogi  Varaždinci su siromašni i teško žive – naglasio je vijećnik Lige za Varaždin koja, inače, samo projektno podupire izvršnu vlast.

Zatražio je i da se oko toga pronađe neki balans, te ukazao da se „dugoročne investicije trebaju financirati kreditima“, a ne kao u slučaju bazena i drugima opterećivanjem građana i radnika.

– Iako mi nisu podastrijeti dodatni podaci o brojkama, koje sam tražio od gradskih službi, imam informaciju da Grad u prosjeku na računu ima od 20 do 25 milijuna kuna. Raduje me da se više govori o gospodarstvu, ali nemojte misliti da će nam Europa stalno pomagati. Treba se fokusirati na radnike i prihode koji dolaze od njih u gradski proračun – rekao je ovaj poznati varaždinski poduzetnik.

Potom je vijećnik Vjeran Strahonja istaknuo da nema dileme o tome da gradski prihodi rastu, te da ga, s druge strane, zabrinjava lakoća trošenja proračunskog novca.

– Malo me bode u oči lakoća trošenja novca na nekim stavkama. Špancirfest je s 500 tisuća kuna narastao za još toliko i izdatak sada ukupno iznosi milijun kuna. Slična situacija je s Adventom, čak 550 tisuća kuna evidentirano je kao tekuća donacija u novcu.  Ima tu i sitnijih troškova poput dočeka Vatrenih, i nije mi jasno kako su za to troškovi narasli na 95.000 kuna – ukazao je Strahonja dodavši kako bi trebalo imati više rezerve kod trošenja proračunskog novca.

Tko (ni)je socijalno osjetljiv?

Potom se za riječ javio SDP-ov vijećnik Neven Bosilj, koji je, između ostalog iznio svoj stav da se nije trebalo ulaziti u kredite za kupnju bivše Varteksove robne kuće, te za one vezane uz proširenje i obnovu varaždinske VI. osnovne škole.

Na to mu je replicirao vijećnik Davor Patafta, naglasivši kako je dosad mislio da je SDP socijalno daleko osjetljiviji.

– Jedna stvar mi uopće nije jasna. Vi, koji se predstavljate kako dolazite iz socijalno osjetljive stranke, trebali bi biti prvi protiv kratkoročnog opterećivanja građana. Zašto da se Grad ne zaduži kad nema kredita. I zašto da građanima uzimamo da bi išli nešto graditi? Grad nije prezadužen i financijski stručnjaci savjetuju takvo postupanje, ukoliko je u interesu građana. Budimo konstruktivni, Grad Varaždin je ekstremno potentan i građani, kojima je teško, vratit će novac u proračun i iduće godine. Dajmo građanima zraka, oni su dali više ove godine i nemojmo to sve odmah potrošiti – rezolutan je Patafta.

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok na kraju je podržao raspravu o  makroekonomskom aspektu razvoja gradskog proračuna.

– Podržavam raspravu o tome hoćemo li se dodatno zaduživati ili ćemo projekte financirati iz proračuna. To je nešto o čemu Gradsko vijeće treba raspravljati jer vijećnici predstavljaju građane, a oni i utvrđuju prioritete. Grad je pak, pokazao svoje prioritete i nisam za pretjerano zaduživanje, ali o tome moramo razmisliti – zaključio je Čehok.