“Bogovi” Dalibora Matanića u petak na Velikoj sceni HNK u Varaždinu
Dalibor Matanić je režirao u varaždinskom kazalištu predstavu prema svom tekstu pod naslovom "Bogovi". To je nastavak njegovih kazališnih istraživanja...
Stjepan Leiner prvi je arhivski manipulator za Međimurje, utemeljio je prvi fotolaboratorij i autor je prvih muzejskih suvenira. Izložba i publikacija sažeti su prikaz svih segmenata muzejske djelatnosti Leinera iz sačuvane muzejske dokumentacije i fototeke, probranih predmeta iz fundusa nekoliko muzejskih zbirki MMČ-a prikupljenih tijekom njegova rada te prvih muzejskih suvenira koje je samostalno kreirao, a sačuvani su u privatnom vlasništvu.
Javnost po prvi puta ima priliku vidjeti dokumentaciju za koju je Stjepan Leiner bio odgovoran. Izložba također daje uvid u njegovu stvaralačku osobnost izvan profesionalnoga muzejskog okvira te ga upoznajemo i kao likovno i pjesnički nadarenu osobu, zahvaljujući njegovoj kćeri, Lidiji Bajsić, koja je za izložbu posudila očeve likovne radove i stihove u rukopisima.
Autorica izložbe i publikacije je muzejska savjetnica Erika Nađ-Jerković, koja je na suradnju pozvala nekoliko stručnjaka
Pozdravne riječi brojnoj je publici uputila ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan koja je istaknula da su život i djelo marljivog muzejskog djelatnika visokih ambicija željeli predstaviti široj javnosti koja je, nažalost, nedovoljno upućena u njegov rad. Privremena pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije Blaženka Novak u svom je govoru naglasila da je 65. obljetnica rada ove ustanove značajna za cijelu županiju.
– Želim čestitati svim sadašnjim zaposlenicima Muzeja Međimurja te im izraziti zahvalnost na trudu koji ulažu u svoj posao. Muzej je trenutno jedno veliko gradilište, a projektom obnove Starog grada Zrinskih značaj ove ustanove poprimit će još veće razmjere – poručila je pročelnica Novak.
Autorica izložbe i publikacije je muzejska savjetnica Erika Nađ-Jerković, koja je na suradnju pozvala nekoliko stručnjaka.
– Stjepan Leiner i Aleksandar Schulteis su prvi muzealci i utemeljitelji ove ustanove. Kada je 1954. godine osnovan Gradski muzej Čakovec, postojao je samo na papiru i postojala je želja da se smjesti u Stari grad. Međutim, tamo su boravili stanari.
Leiner je bio autor prvih muzejskih suvenira i prvi arhivski manipulator
Prvi ured i čuvaonica Muzeja bili su u stanu ravnatelja Schulteisa, no u roku od godinu dana stanari su iselili te su prostori preuređeni za potrebe ustanove. Spomenuti dvojac neumorno je obilazio teren prikupljajući muzejsku građu koju su potom preparirali i konzervirali – rekla je.
Važnost Stjepana Leinera prepoznao je i Muzejski dokumentacijski centar u Zagrebu, pa će tako prvi ravnatelj i prvi zaposlenik čakovečkog muzeja, Aleksandar Schulteis i Stjepan Leiner, biti uvršteni u Arhiv zaslužnih muzealaca tijekom ove godine, što je prilikom otvorenja objavila kustosica Muzejskoga dokumentacijskog centra Iva Validžija. Prigodni kulturni program izvele su članice ŽVS Pučpuljike.
Izložba je postavljena u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec, a može se razgledati do 5. svibnja.
U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.
Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.
Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.
Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.
Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones.
Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.